Page 99 - STAV broj 199-200

Na početku promocije prisutnima
je poželio dobrodošlicu direktor Nauč-
noistraživačkog instituta “Ibn Sina” dr.
Kazem Zoghi Barani, kazavši kako je In-
stitutu osobita čast što je objavio knjigu
Elvira Musića o mevlevijskoj mudrosti.
“Govoriti o okeanu duhovnosti i mistič-
noj tradiciji tesavvufske literature odveć
je težak poduhvat. Zadaća je to teška, za-
daća je to kojoj nije lahko odgovoriti. Ova
će knjiga pridonijeti boljem upoznavanju
i duhovnom povezivanju naroda Irana i
Bosne i Hercegovine, ali i promicanju
poruke mira, ljubavi i prijateljstva među
ljudima”, kazao je Barani.
U nastavku je moderator tribine Ner-
min Hodžić govorio o autoru Elviru Mu-
siću, o njegovom životnom i akademskom
putu, podsjetivši na značaj ovog naučnika
za bosanskohercegovačku akademsku za-
jednicu. Riječ je o naučniku koji je obja- tekijskim kružocima”, dodao je Hodžić, ove knjige, s njenim autorom, i na kra-
vio osam autorskih knjiga i desetke nauč- prepustivši riječ prvom promotoru dr. ju sa samim sobom. Kako je to kolega
nih radova, predavaču na Teheranskom i Mubini Moker. Musić lijepo rekao: s aktualnim sobom
Mevlana univerzitetu u Konyi, poligloti U svom osvrtu na knjigu Riznica mev- i s budućim sobom – onakvima kakvim
uključenom u prevođenje veoma važnih levijske mudrosti Moker je podsjetila na bismo trebali da budemo”, kazala je Mo-
djela orijentalno-islamske književnosti, značenje mudrosti kao ezoterijskog zna- ker, istaknuvši da Musićeva djela posebno
čovjeku koji je čak bio jedan od prevo- nja temeljenog na duhovnim iskustvi- plijene svojim domišljatim i inovativnim
dilaca Veledovog Divana s perzijskog na ma. Pojasnila je da nas, osim s Rumijem, jezičkim rješenjima.
turski jezik, a sam je preveo i djelo Mea- knjiga upoznaje sa sedam istaknutih lič- Riznica mevlevijske mudrosti, smatra
rif istoimenog autora. Prijevodi s jednog nosti islamske gnoze i tesavvufa koje se Moker, nije od onih knjiga koje se pro-
jezika na drugi, a da vam nijedan jezik mogu dovesti u vezu s mevlevijskom tra- čitaju i ostave na policama kućne biblio-
nije maternji, činjenica je kojom se, pre- dicijom: Beha Veled, Šemsudin Tabrizi i teke, već se svrstava u red knjiga kojima
ma našim saznanjima, ne može pohva- Burhanudin Tirmizi (koji su utjecali na se stalno vraćamo, iznova motreći i knji-
liti nijedan drugi prevodilac iz Bosne i duhovno oblikovanje Rumija) te Sultan gu i sami sebe, u neprestanom dijalogu s
Hercegovine. I pored neumorne naučne Veled (Rumijev sin), Šejh Galib Dede, njom i sa sobom.
angažiranosti, Musić je zaslužan za ob- Lejla-hanuma i Šeref-hanuma (baštinici Zahvalila se Musiću što je u knjigu
navljanje tradicije čitanja i tumačenja Rumijeve i uopće mevlevijske tradicije u uvrstio i dvije žene, Lejlu i Šeref. “Ako
Divana Hafiza Širazija, što čini svakog kasnijim razdobljima). smo svi baštinici ademovske zbilje, onda
prvog utorka u mjesecu u Mevlevijskom “Zajednička značajka svih ovih ličnosti nema nikakve razlike između žene i muš-
kulturnom centru na Jekovcu. jeste insistiranje na dijalogu sa samim karca. Svako ima pravo da gradi svoj odnos
Hodžić je u nastavku podsjetio na vi- sobom, a takvo pregnuće vidimo i kod s Bogom i teži vlastitoj duhovnoj slobo-
šestoljetnu tradiciju iščitavanja i izuča- samoga autora, koji je i pišući ovu knji- di”, poručila je Mubina Moker.
vanja klasične perzijske književnosti su- gu vodio dijalog sa sobom, istovremeno Zatim se prisutnima obratila dr. Ami-
fijske provenijencije u Bosni, naglasivši duhovno sazrijevajući. Kada govorimo o na Šiljak-Jesenković. U svom osvrtu na
da je i to jedna od posebnosti kojima se gnostičkoj literaturi, insistiram na tome da knjigu istaknula je značajan kvalitet au-
odlikuje bosanska muslimanska religijska čitalac gradi aktivan odnos prema djelu. I torova odnosa prema sufijskoj tradiciji
predaja. “Elvir Musić je predstavnik sa- kad je riječ o ovoj knjizi, čitalac ne smije i literaturi, naglasivši da se Elvir Musić
vremene generacije njegovatelja tradicije biti pasivni primatelj znanja, nego treba ne bavi pisanjem i prevođenjem kao za-
čitanja i prevođenja perzijskih sufijskih promišljati o sadržajima koji su kazani nimanjem već kao stanovitim pozivom.
klasika poput Mevlane i Hafiza Širazija u u njoj, tako gradeći dijalog s ličnostima U nastavku je govorila o samom sadržaju
knjige naglasivši svestranost i široku eru-
diciju učitelja koji su u njoj predstavljeni.
Riječ je o naučniku koji je objavio osam knjiga i desetke Na kraju je izrazila žaljenje što je autor,
naučnih radova, predavaču na Teheranskom i Mevlana na neki način, ipak skratio knjigu, s obzi-
univerzitetu u Konyi, poligloti uključenom u prevođenje rom na obilje građe kojom je raspolagao.
U drugom dijelu svog osvrta, Šiljak-Jesen-
veoma važnih djela orijentalno-islamske književnosti, čovjeku ković nešto je detaljnije govorila o liku i
koji je čak bio jedan od prevodilaca Veledovog “Divana” s djelu Galiba Dede.
Ovaj su program svojim muzičko
perzijskog na turski jezik. Prijevodi s jednog jezika na drugi, scenskim nastupom uljepšale dr. Ami-
a da vam nijedan jezik nije maternji, činjenica je kojom se, ra Redžić, koja je čitala izbor stihova iz
prema našim saznanjima, ne može pohvaliti nijedan drugi predstavljene knjige, Amra Zubčević na
prevodilac iz Bosne i Hercegovine naju i profesorica Marina Tomić, koja je
svirala violinu, te je na kraju proučila i
ilahiju Kad procvatu behari. n

STAV 27/12/2018 99