Page 55 - STAV broj 317

Dr. Safvet-beg Bašagić veli:
“Samo to vandalsko nedjelo dosta je da okarakteriše ciganina
(Latasa) kad mu zapadne carstvo. Pošto se Latas nikad u svome
životu nije čovječno ponio, s postupkom prema Stočeviću,
kao da se pokušao natjecati s najvećim neljudima u svjetskoj
povjesnici. Dokle se poturica pohasio... Zar se to može zvati
postupanje jednog seraskera? Takovo ruglo od starog i
ponosnog junaka ne bi mogao načiniti ni prosti razbojnik, a
kamo li jedan vojskovođa koji je reprezentirao jednu državu.”

Međutim, Kapidžić tvrdi da se ni i agrikulture. Svoju lozinku: – Grad gradi
po čemu ne da utvrditi da je Porta bila il vinograd sadi; Nek čekić kuca ili puš-
umiješana u ovo ubistvo, kao što malo ko ka puca – citirao je paša i provodio svoje
može da povjeruje da se ono desilo slu- osnove bez milosti. U mirno doba, morao
čajno, te da nije daleko od istine Bašagi- je svako raditi, pa šta bilo da bilo. On nije
ćeva pretpostavka da je Omer-paša Latas dopuštao nikome uzalud trošiti vrijeme. Buna, Begovina; Konak Ali-paše
Rizvanbegovića, oko 1900.
isuviše zazirao od Ali-paše Rizvanbego- Tu su se gradili putevi, ćuprije, tvrđave,
vića, bojeći se njegovog utjecaja u Cari- saraji itd. Gotovo zanemareno vinogradar- DUHOVNI MEKAM U STOCU
gradu: “Najvjerovatnija je vijest da se stvo podigao je Ali-paša uveliko. Sijanje Progonstvo je bilo namijenjeno čita-
Latas bojao Stočevića, za koga se i sam pirinča (riža), kukuruza, krompira i sa- voj Ali-pašinoj porodici, tako da su sve
sultan Abdulmedžid zanimao, da mu ne đenje duhana nešto milom, a nešto silom, njegove žene, sinovi i unuci protjerani u
bi ispričao u audijenciji sva nedjela, koja uveo je u svim predjelima gdje može uspi- Tursku, Istanbul ili Bursu. Ivana Franju
je Latas počinio.” jevati. O svome trošku dobavljao je razno Jukića, koji je bio bliski saradnik s Lata-
južno voće, kao smokve, šipove, masline, som, zadesila je ista sudbina: progonstvo
NEK ČEKIĆ KUCA ILI PUŠKA PUCA ševtelije, i drugo voće, pa dijelio narodu u Carigrad. Na tom putu kod Rogatice on
Glasovi o Ali-pašinoj pogibiji doprli da sadi i oplemenjuje zemlju. On je do- je noćio početkom maja 1852. godine. Za-
su i do njegovog pobratima, crnogorskog bro poznavao Hercegovce, a Hercegovci bilježio je tom prilikom sljedeće:
vladike Petra II Petrovića Njegoša u Na- njegovu ćud, za to se niko nije usudio su- “Tude nam kazivaše handžija, kako je
pulj, gdje je boravio na liječenju. Ljuba protstaviti njegovim naredbama. Tako je maloprije nas menzilile proško Skender-beg
Nenadović, koji je bio u to vrijeme uz hoće-neće svako morao igrati, kako paša iz Sarajeva s malim Arif-begom (pjesnik Arif
vladiku, u svom pismu od aprila 1851. svira. Ukratko rekavši, Ali-paša je naučio Hikmet-beg Stočević), unukom mostarskog
godine kaže da je vladika bio neobično Hercegovce raditi i uvijek raditi kako izi- vezira Ali-paše od sina mu pokojnog Na-
izrevoltiran Omer-pašinim postupkom, skuje moderna formula... Ali-paša je kao fiz-paše. Dijete od 10-13 godina, koga sam
pa su mu riječi “letjele kao zrna iz puške”. državnik bio jako odvažan, poduzetan ja upoznavao u tamnici gdje je on dolazio
Vladika je strahovito proklinjao i psovao i lukav do krajnosti. U ljubavi i mržnji obilaziti juzbašu s kim sam ja bio zatvoren.
Omer-pašu Latasa. pretjeran i neukrotiv... Toliko o Ali-paši I mali je bio zatvoren sa amidžom 5 mje-
Kakav je bio i šta je značio Ali-paša za i njegovoj upravi u Hercegovini, o kojoj seci (u Travniku). Njega su sad s majkom
Hercegovinu u odnosu na njegove političke je mnogo toga bilo poznato i u Carigra- po onakoj zimi i zlu putu menzilile vodili.
nasljednike u Hercegovini, najbolje nam du visokim ličnostima. Osim toga, u ono Razmišljao sam, kad oni nemaju sažaljenja
pokazuje primjer imenovanje upravitelja vrijeme življe je micala Crna Gora, a Ca- prema djetetu i to svoje vjere, kako će imati
hercegovačkog sandžaka Sarhoša Ali-pa- rigrad je baš jednog trebao kao Ali-pašu prema meni đauru (nevjerniku).”
še. On je bio nizamski general, pijanica u susjedstvu te državice da je pokatkad U haremu Podgradske džamije, koju je
koju su radi toga i prozvali Sarhoš-paša. podsjeti na hercegovačko oružje, pred ko- obnovio Ali-paša Rizvanbegović, pored me-
On je pio toliko da se i nije stidio takvog jim su najviše sprezali gorštaci.” zara šejha hadži Halida Salihagića, grupa
nadimka. Čim je stupio u saraj Ali-paše Kapidžić zaključuje da se promjena poli- poštovalaca Ali-paše Rizvanbegovića po-

Rizvanbegovića, dočekan je salvama od tičke uprave teško osjetila u Hercegovini jer digla je nišane koji služe kao duhovni me-
16 topovskih plotuna. Dok je Ali-paša je feudalna i patrijarhalna Ali-pašina upra- kam – mjesto gdje se uči Fatiha pred dušu
modernizirao Hercegovinu, popravljao va bila narodu kudikamo lakša, pravedni- hercegovačkog vezira iako je on ukopan u
zadužbine i uvakufljavao vlastite hajra- ja i snošljivija od krute vojničke, Latasove haremu Ferhadije džamije u Banjoj Luci.
te (džamije, mesdžide, tekije, turbeta), uprave. Jedino se tako mogu razumjeti riječi Tu na jednom nišanu ispisan je tekst na
uveo kultivisanje plemenitog voća i povr- pravoslavnog sveštenika Čokorila, koji je, bosanskom jeziku:
ća (masline, duhan, riža/pirinač, murve/ inače, bio neraspoložen prema Ali-pašinoj “On (Bog) je Vječno Živ.
dudove itd.) vodeći se svojom mišlju da upravi, kad je teško zažalio za starim vreme- Ekselencija, hercegovački Ali-paša
se Bosnom i Hercegovinom, ovim našim nima i za Ali-pašinom upravom. Njegove Rizvanbegović.
prostorima, ne može upravljati bez Boš- riječi odaju puno priznanje upravi starog Prema Božijoj naredbi leži u ovoj čistoj
njaka jer “svojoj kući niko zlo ne misli”. hercegovačkog feudalca Ali-paše: i mirnoj zemlji, u milosti Milostivoga Boga.
Dr. Safvet-beg Bašagić veli: “Sad more Ercegovina poznati pri oviem Neka Allah udijeli svoju milost i onome
“No, kolikogod Ali-pašina uprava ima- ljudima, da e bio Ali-paša Rizvanbegović i ko posjeti njegov grob i prouči mu Fatihu.
de zlih strana, opet imade dobrih i kori- otac i maika u Ercegovini Turcima, a i raji Datum njegove smrti je godina 1267.
snih po Hercegovinu, na polju građevina bolje no ovaj puta bez čisla.” (1851.)” n

STAV 2/4/2021 55