Page 53 - STAV broj 317

Austro-Ugarske. Riječi anda sani bile su
Ali-pašina poštapalica u govoru i njego-
va zakletva.
TRAGIČNI ČASOVI DIRNULI MOSTARCE
DO SUZA
Otpor na koji su udarile sultanske refor-
me u Bosni, neprestani ustanci u Krajini i
neograničena vlast Ali-paše u Hercegovini
ozbiljno su zabrinuli carigradske državni-
ke. Osmanska vlada nakon neuspjeha pret-
hodnih vezira da uvedu reforme u Bosni,
odnosno “tanzimati hajrijje”, odlučila se da
se definitivno obračuna s bosanskom feu-
dalnom oligarhijom i da joj zada posljednji
udarac od koga se nikada neće oporaviti. Ova
je odgovorna misija povjerena seraskeru,
vjernom sultanskom generalu Omer-paši
Latasu, koji je rođen u pravoslavnoj poro-
dici, ali je konvertirao u islam i relativno
brzo napredovao u karijeri. Latas je dobio
zadatak da uvede reforme u Bosni i Her-
cegovini i slomi begovsku oligarhiju. Naš Dio stambenog prostora porodice Ali-paše Rizvanbegovića u Stocu,
nacionalni spomenik kulture prije rušenja 1993.
narod upamtio ga je po zlu i kao krvnika,
u punom smislu te riječi. Prokopije Čokorilo identično veli: psovala Ali-pašu Rizvanbegovića, a on bi
Omer-paša Latas nakon ulaska nizam- “Ali-pašu, stara i hroma, poveli su pješi- povremeno upitao svog sina koji je vodio
ske vojske u Mostar i spektakularnog hap- ce sa štapom u ruci sve do (Starog) mosta mazgu: “Hafiz-paša, kroz koje mjesto sada
šenja hercegovačkog vezira Ali-paše i nje- na Neretvi po kome je Mostar dobio svo- prolazimo?” Hafiz-paša jedanput mu odgo-
govih sinova nemilosrdno se ponio prema je ime. Iza mosta uzjahali su ga, na sra- vori: “Dragi babo, sada dolazimo do tog i
njima i tada se Krajina počela buniti. Latas motu, na mršavu i šugavu mazgu. Tako je tog mjesta, bojim se da ćemo ovdje najlo-
se nakon Hercegovaca morao obračunati i Omer-paša poveo sa sobom našeg Ali-pašu, šije proći!” Na to mu Ali-paša odgovori:
s Krajišnicima te odluči sa sobom povesti koji je toliko godina samovoljno upravljao “Ne brini sine, tu ćemo najbolje proći, nji-
i Ali-pašu Rizvanbegovića. Hercegovinom.” ma ništa dobro nismo učinili!”, kao da je
Žalosno stanje Ali-paše Rizvanbegovića aludirao na izreku: Čuvaj se onoga kome
i njegovo napuštanje Mostara, odnosno ČUVAJ SE ONOGA KOME SI UČINIO si učinio neko dobro.
njegove Hercegovine, u koju se više ni- NEKO DOBRO Ivan Franjo Jukić je zabilježio:
kada neće vratiti, dirljivo je opisao Haj- Put za Krajinu bio je vrlo težak i na- “Dok smo još pod Jajcem bili, Ibra-
rudin Čurić: poran. Zima je bila i odviše jaka te godine him-paša je stigao s jednim odjelom vojske,
“Nakon što su mu oduzeti svi činovi, jer se kroz Livanjsko polje jedva moglo u kojoj je vodio Ali-pašu Rizvanbegovića,
bez položaja, ponižen kao rob, Ali-paša je kretati od snježnih nanosa. S Ali-pašom bivšeg 19 godina vezira hercegovačkog.
na svakom položaju nemoćno i bolno sipao Rizvanbegovićem postupalo se na putu On je pod stražom jahao na mršavoj sa-
svoju srdžbu na seraskera. Na Starom mo- kao s robom. U Livnu, na molbu begova marici, a sin mu Hafiz-paša pješice pod
stu Ali-paša je postavljen na gubavu mazgu, Firdusa, s kojima je Ali-paša bio u rodbin- njim za ular konja vodio. Telal je vikao
okrenut sapima i s repom u ruci, ‘hercego- skim vezama, nije mu bilo dozvoljeno da po čaršiji da svak ide gledati Ali-pašu.
vački car’ je posljednji put projahao kroz se kod njih odmori. Upravo kad je stigao pod Jajce, ja sam se
svoj Mostar. Gubavu mazgu vodio je pašić, Usmena predaja govori kako je svjetina kod njega (Omer-paše Latasa) nalazio i
Hafiz-paša. Ovi tragični časovi Ali-pašini iz nekih naselja kroz koja su prolazili na morao sam ići, preko volje, gledati kako
dirnuli su mnoge Mostarce do suza.” putu za Banju Luku napadala, vrijeđala i ga vode. Kazivao mi je, da će ga tako kroz
svu Krajinu i Bosnu provesti, da vide u
koga su se uzdali.”
Omer-paša Latas krenuo je iz Jajca za
Žalosno stanje Ali-paše Rizvanbegovića i njegovo napuštanje Banju Luku 27. marta 1851. godine i u
Mostara, odnosno njegove Hercegovine, u koju se više nikada blizini Banje Luke, na Dobrinji, završi se
neće vratiti, dirljivo je opisao Hajrudin Čurić: tragično putovanje hercegovačkog vezira.
“Nakon što su mu oduzeti svi činovi, bez položaja, ponižen ŠTA ME MUČIŠ, VLAŠE I VLAŠKI SINE
Pamučina navodi da je Ali-paša javno
kao rob, Ali-paša je na svakom položaju nemoćno i bolno grdio seraskera Omer-pašu Latasa i da ga
sipao svoju srdžbu na seraskera. Na Starom mostu Ali-paša je je to, valjda, natjeralo da promijeni plan za
postavljen na gubavu mazgu, okrenut sapima i s repom u ruci, postupanje s Ali-pašom Rizvanbegovićem.
Ali-paši je bilo namijenjeno progonstvo u
‘hercegovački car’ je posljednji put projahao kroz svoj Mostar. Carigrad, ali Omer-paša Latas je bez sum-
Gubavu mazgu vodio je pašić, Hafiz-paša. Ovi tragični časovi nje, navodi Kapidžić, naredio stražaru koji
je čuvao Ali-pašu u šatoru, za vrijeme ko-
Ali-pašini dirnuli su mnoge Mostarce do suza.” naka u Dobrinji, da ga ubije. Sutradan se

STAV 2/4/2021 53