Page 51 - STAV broj 317
P. 51

arhivama. U bošnjačkoj kulturi, koliko
          nam je poznato, moguće je nabrojati de-
          setak zbirki koje su publicirane u formi
          knjige i dostupne široj javnosti.
            To primjećuje i Fahira Fejzić-Čengić
          u pogovoru, ističući da je mnogo je starih
          autora, imama, hatiba imalo običaja za-
          pisivati i sakupljati svoje hutbe, a da ih
          je tek poneko i izdao kao priručnike ili
          knjige za širu upotrebu, poput rahmetli
          Mehmeda ef. Omanovića iz Poriječana
          kod Visokog pod nazivom Šejh i derviš
          idu preko rijeke, u formi lijepih mudrih
          hikaja, iz 2016. godine, ili pak knjiga
          Mimberski biseri šejha Mustafa ef. Čoli-
          ća iz 2012. godine. “Kao da svi ovi po-
          složeni, tabijatli autori bivaju hroničari
          svoje godine dana, ili hroničari jednog
          vakti-zemana, potpuno uronjeni u njega,
          jer se drugačije ne može hatabiti, govoriti,
          biti i aktualan i univerzalan jednoman.
          Za taj je ambiciozni i ciklični posao po-
          trebna beskrajna vjera, ilum, nadograd-
          nja samoga sebe i potpuna posvećenost –
          svake hefte biti opet na istom mjestu, sa
          istom teškom blistavom zadaćom. Pred
          svojim džematlijama, a pred svojima je
          ponajteže govoriti. Kad bi jednog mudra-
          ca priupitali prolaznici: ‘Šta to radiš?’,
          običavao bi odgovoriti: ‘Sklapam čovje-
          ka.’ Kad bi zbunjeni pitalac priupitao: ‘A
          ko je taj čovjek?’, mudrac bi reci: ‘Sebe’,
          i to je cijela istina. (Omanović; 2016:209)   sociološki pronicljivo kao malo ko od ži-  i ove hutbe, što je vidljivo u njima: od
          Hatibi i imami sklapaju čovjeka i džemat   vih istomišljenika, nadasve bdijući nad   općih političkih izbora, lokalnih izbo-
          sklapajući sami sebe cijeloga života”, piše   sudbinom Dobrog Bošnje kojemu noge   ra u Islamskoj zajednici, Dana držav-
          Fejzić-Čengić.                    i ruke sapliće haman pa svaka moguća   nosti, Dana nezavisnosti; tu su i hutbe
            U nastavku ona ističe da je Mustafa   dunjalučka i lokalna vesvesa, Hatib je   o Danu Armije RBiH, o genocidu nad
          ef. Spahić posebno zanimljiv, kad je riječ   precizan, uzak i širok zavisno od potrebe,   Bošnjacima, sve idolatrijske manipulacije
          o hutbi, da je aktualan, i svjetski i vjerski   baš kako nalaže vrijeme i prostor, kako   vremena dokolice i potrošačke masov-
          obrazovan i učen, posve uronjen u svijet   Gazijina vakufnama lijepo to sroči prije   ne kulture, novogodišnjih ida i parada i
          života sarajevske čaršije, u kulturu bo-  pola milenijuma, a obujmi time sve bit-  narcističke ispraznosti drugih vrsta, do
          sanskog čovjeka koji ovdje vataniše sto-  no, ovaj Hatib dakle ukaza na sve uspone   osluškujućih nasihata na temu kako za-
          ljećima i nadasve veoma dobro načitan,   i padove našeg bosanskohercegovačkog   voljeti Kur’an, kako zavoljeti Poslanika,
          ažuriran i društveno-političko-znan-  i sarajevskog svakodnevlja”, primjećuje   islam, iman, ihsan, itkan; kako postati
          stveno potkovan. “Ima ljudi pa ne razu-  Fejzić-Čengić.              bolji čovjek, bolji vjernik, bolji građa-
          miju to bogatstvo i širinu. Ujedinjujući   A mnogo se toga, kako kaže, dešava-  nin, bolji stanovnik Planete..., solidar-
          vjerska i svjetska znanja, promišljajući   lo u 2019. godini, u kojoj su zabilježene   nost, snažni tevhid – jednoboštvo; o či-
                                                                               stom srcu, tevekkulu, Isrāu i Mi’radžu,
                                                                               mubarek noćima, Kibli, Bedru, Fethu,
          Ujedinjujući vjerska i svjetska znanja, promišljajući                sadekatul-fitru, Uhudu, Hunejnu, ima-
                                                                               nu, hadžu, kurbanu, o ulemi... Vraćajući
          sociološki pronicljivo kao malo ko od živih istomišljenika,          hutbi njenu društveno-političku dimen-

          nadasve bdijući nad sudbinom Dobrog Bošnje kojemu                    ziju, Mustafa Spahić je hutbu vratio izvo-
                                                                               ru. Ovdje donosimo hutbu o ramazanu.
          noge i ruke sapliće haman pa svaka moguća dunjalučka i               Iako se u njoj ne vidi raskoš Spahićevih
          lokalna vesvesa, Hatib je precizan, uzak i širok zavisno od          socio-političkih promišljanja relevantnih
                                                                               za vjerničku populaciju, smatramo da
          potrebe, baš kako nalaže vrijeme i prostor, kako Gazijina            je ova hutba prigodna zbog svoje teme.
                                                                               Također, kroz nju će mnogi naši čitao-
          vakufnama lijepo to sroči prije pola milenijuma, a obujmi            ci upoznati dimenziju Mustafe Spahića
          time sve bitno, ovaj Hatib dakle ukaza na sve uspone                 koju zasigurno nisu mogli otkriti gleda-
                                                                               jući ga u dijaloškim emisijama i nastu-
          i padove našeg bosanskohercegovačkog i sarajevskog                   pima u brojnim medijima, onu strogo
          svakodnevlja”, primjećuje Fejzić-Čengić.                             hatipsku i alimsku dimenziju njegove
                                                                               izuzetne ličnosti.
                                                                                                              n

                                                                                                    STAV 2/4/2021 51
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56