Page 46 - STAV broj 317

DRUŠTVO

protivnike kako tovare sve svoje na taljige
i kreću za Hum, i sami slutili kako i njih
uskoro čeka ista sudbina. Ali, četiri godine
kasnije, kada su došle Osmanlije i kada su
svi bili uvjereni da ih je stigao usud bosan-
skih krstjana, sudbina pogromaša ipak će
ih zaobići. Za to treba zahvaliti hrabrosti
“ujačkog dida”, fra Anđela Zvizdovića, koji
je imao smjelosti izaći pred sultana Meh-
meda II i zaiskati njegovu milost.
Pa ipak, uprkos ahdnami kojom im je
sultan garantirao slobodu, dva stoljeća ka-
snije skoro da ih je sustigao konačni poraz.
Hroničari bilježe da ih je ostalo svega 29.
Zar to nije skoro upola manje nego što je
onodobno ostalo bosanskih krstjana? Bilo
je to za vrijeme Bečkog rata, kada su kato-
lici bježali iz Bosne u Slavoniju i Dalma-
ciju, a za njima krenuše i fratri. Historija
bilježi da su tada ugašeni mnogi samosta-
ni: u Srebrenici, Olovu, Tuzli, Modriči...
Kažu da je Bosna Srebrena spala na samo
tri samostana: Fojnica, Kreševo i Kralje-
va Sutjeska.
Bile su to najteže godine za bosanske
franjevce. Prije Bečkog rata, kako to histo-
ričari čitaju iz izvještaja biskupa Marijana
Marevića iz 1652, u Sarajevu je bilo 200
katoličkih kuća, uglavnom koncentriranih
u Latinluku, mahali koja se s lijeve strane
Miljacke protezala iza Bakr-babine dža-
mije, a s desne niže Latinske ćuprije. Tu
je uglavnom živjela kolonija dubrovačkih
trgovaca, po nekim historičarima, formi-
rana još u predosmansko doba. O njiho-
vom duhovnom životu brinuli su se fratri
iz samostana u Olovu, pa tako franjevačke
hronike bilježe da je jedno vrijeme sara- Tako su franjevci na miru mogli liječiti Sredinom narednog stoljeća, kada je
jevski kapelan bio i fra Matija Divković, rane, obavljati svoje dužnosti i planirati Porta bila prisiljena da popusti zahtjevima
prvi među bošnjačkim piscima koji je pi- izgradnju novih samostana. U Sarajevu Austrije, javila se i ideja o gradnji nove cr-
sao bosanskim jezikom, o kojem predaja su narednih pedeset godina kreševski kve. Tadašnji sarajevski župnik, pisac Grga
zbori da je lično odvezao tovar olova u Ita- franjevci obavljali Božiju službu u pri- Martić, fratar iz kreševskog samostana, za-
liju kako bi ondje štampao knjigu. Godine vatnoj kući nekog Pavla Andrića, kako peo je iz petnih žila i uskoro je, uz pomoć
1687, kada je napušten i spaljen samostan to bilježe hroničari, sve dok nisu kupili austrijskog konzula, uspio dobiti sultanski
u Olovu, a olovski se fratri, skupa s gotovo zemljište na rubnim područjima Latin- ferman. Temelji crkve posvećene Anti Pa-
cijelim katoličkim stanovništvom tog kraja, luka, u Donjoj Kamenici ponad Bistrika, dovanskom, bilježe historičari, postavljeni
povukli u Slavoniju, brigu nad sarajevskim te tu sagradili župni stan s kapelom. Broj su u junu 1853, i to na istom mjestu gdje je
katolicima preuzeli su fratri iz samostana u katolika polahko se povećavao, tako da ih nekada bila crkva koju je spalio Eugen Sa-
Kreševu. Deset godina kasnije u Sarajevu je u narednom stoljeću, kako bilježe hro- vojski, u Koturovoj, današnjoj Ulici Sime
gotovo da i neće ostati katolika. Bojeći se ničari, u Sarajevu živjelo oko 500. Milutinovića. Crkva je građena tri godine.
osvete ostalih Sarajlija koji su pobjegli pred
Eugenom Savojskim, gotovo cijeli Latin-
luk otišao je za austrijskom vojskom, a u
požaru koji je tada poharao grad izgorjela Inače se priča kako je Grga Martić svojim stalnim
je i Crkva sv. Marije u toj mahali. moljenjem osigurao novac sa svih mogućih strana. Među
GRADNJA SAMOSTANA I CRKVE donatorima bili su i francuska carica Eugenija, austrijski
Bosanski franjevci imali su mnogo više car Franjo, mnogi trgovci katoličke vjeroispovijesti, a
sreće od bosanskih krstjana. Njih niko
nije protjerao iz njihove zemlje, a nakon na kraju se fra Grga, pričaju, obratio i pravoslavnoj
uspostave mira potpisanog u Sremskim
Karlovcima, prestala je i hajka na one koji “trgovačkoj ćurčiskoj zadruzi” i izmolio 2.205 groša.
su se krstili na isti način kao oni protiv Tada su se i drugi pravoslavci uključili u akciju, jedni
kojih su sultani vodili iscrpljujuće ratove
u kojima pogibe mnogi bosanski čovjek. pokloniše vrata, drugi prozore... i tako.

46 2/4/2021 STAV