Page 56 - STAV broj 275

DRUŠTVO

Čudesni put Edhem-efendije Sinanovića

POSLJEDNJI ŽIVI

UČENIK FERHAT-PAŠINE

MEDRESE U ŽEPČU

Nakon što je zatvorena medresa u Žepču, Edhem-efendija nastavio je školovanje u medresi
u Pojskama pred čuvenim Derviš-efendijom Spahićem. “U Pojske sam otiš’o 1943. godine.

U medresi u Pojskama bili su većinom arapski kitabi, nije bilo puno bosanskih. Stariji učenici
su svi govorili arapski jezik. Školovanje u svim medresama tada je trajalo osam godina.
Derviš Spahić učio ih je tri strana jezika: arapski, turski i perzijski. Učenici osmog razreda

medrese koji su učili pred Derviš-efendijom dobro su govorili arapski i turski jezik, a i perzijski.
Ko bi završio pred Derviš-efendijom bio je pravi učenjak islamski”, kazuje Edhem-efendija

Piše: Hamza RIDŽAL Doista je čudesan nedostatak podataka o objasnio mu je da zube ne može izvaditi
hamza@stav.ba ovoj medresi, iz dva razloga. Prvi jeste njen jer su njegovi, prirodni. U 94. godini živo-
nesumnjivi značaj, ne samo za Žepče i oko- ta nedostaju mu samo dva! Nesvakidašnja
linu već i za samu tradiciju. Taj se značaj životna energija i zdravlje kakvom bi se
d svih bosanskih medresa gra- ogleda i u činjenici da je znameniti Abdu- nadali i oni pedesetak godina mlađi na-
đenih na čvrstim temeljima har- lvehhab Ilhamija bio muderis ove medrese, a rušeno je samo oslabljenim sluhom. Žali
fova danas ponajmanje znamo o u narodu se i sama medresa pamti kao “Ilha- se da je počeo zaboravljati. U 94. godini
OFerhat-pašinoj medresi u Žepču. mijina medresa”. Također, neka važna djela ispostio je cio ramazan i stojeći klanjao
Iako je prestala s radom 1941. godine, a i rukopisi sačuvani u Gazi Husrev-begovoj svaku teraviju u svojoj kući. S obzirom na
zgrada medrese srušena petnaest godina biblioteci upravo su (pre)pisani u žepačkoj to da je počeo postiti kao dijete, a da se u
poslije, o njoj je u literaturi i periodici do- medresi. Drugi razlog svakako jeste taj što 90 sunčevih godina smijene 93 ramazana,
stupno tek nekoliko informacija. Prema je ova medresa, historiografski gledano, po- ovaj je ramazan vjerovatno bio devedeseti
saznanjima kojima raspolaže autor ovog stojala do jučer. Koliko nam je historijski ramazan koji je Edhem-efendija ispostio.
teksta, ova je medresa spomenuta u radu bliska, svjedoči i podatak da je još živ jedan Ukućani ga pokušavaju uvjeriti da je pro-
o Žepču Hamdije Kreševljakovića publi- njen učenik. Riječ je o Edhem-efendiji Si- šao mjesec ševal kako ne bi postio još šest
ciranom u Beharu, u knjizi Muslimansko nanoviću iz Željeznog Polja. dana, ali se Edhem-efendija ne da zbuniti i
školstvo u Bosni i Hercegovini Hajrudina U posjetu Edhem-efendiji došli smo hladno odgovara da je ševal tek počeo i da
Ćurića i radu Prosvjetni objekti islamske nenajavljeno. Ipak, njegova srdačna čehra ne treba propuštati post šest dana ševala.
arhitekture u Bosni i Hercegovini Madžide dočekala nas kao da nas danima iščekuje
Bećirbegović. U broju 20-21. Priloga za ori- pa nas, evo, napokon vidi. Raspituje se za USTAŠE ZATVORILE MEDRESU
jentalnu filologiju Bećirbegović pola strani- “kugu”, pita ima li je i u Sarajevu. “Kuga Edhem-efendija rodio se 1927. godine
ce posvećuje Ferhat-pašinoj medresi, a na je teška bolest. Valja nam saburat, pa ćemo kao drugo dijete Fehim-efendije Sinano-
osnovu razgovora s polaznicima ove škole, i to predeverat, uz Božiju pomoć”, progo- vića, također svršenika Ferhat-pašine me-
ona je donijela i dragocjeni tlocrt njena vori, odagnavši svojim vjerničkim osmi- drese u Žepču. Još u ranoj mladosti poka-
izgleda. Bećirbegović piše da je medresa u jehom sve dunjalučke deverove. zivao je živo zanimanje za vjerske nauke,
Žepču postojala kao samostalna građevina Do devedesete godine života nije vidio što ga je 1938. godine odvelo u žepačku
u neposrednoj blizini Ferhad-begove dža- doktora. A i tada, kad je nakon srčanog medresu. “Pokušat ću nešta kazati, ali sve
mije. “Nema određenih podataka ko ju je udara došao na CT pa ga medicinska se- ne mogu. Prvo o našem muderisu. Naš
izgradio i kada je podignuta. U narodu je stra zamolila da izvadi zube, on je odbio. muderis je bio Numan-efendija Bajrić.
poznata kao Ferhat-pašina medresa”, piše “Dedo, ne možemo raditi CT dok ne izva- On je sam bio naš učitelj. Nas je u medre-
Bećirbegović, ističući da pouzdano znamo diš zube”, prisjećaju se ukućani njenih ri- si bilo tridesetak učenika, a dolazilo je i
da je ova medresa postojala sredinom 18. ječi. Edhem-efendija je to odbio. Tek kad onih što su živili okolo. U medresi je bilo
stoljeća, što spominje i Kreševljaković. su pozvali doktora da porazgovara s njim, pet ili šest soba, a u sobu je moglo stati do

56 11/6/2020 STAV