Page 62 - STAV broj 275

DRUŠTVO

aplicirati na državne poticaje. Osnivači za- nalaze, što zbog endemičnih biljnih vrsta. prodaje proizvoda s Poljoprivrednog do-
druge jesu džematlije Careve džamije, ali Ako budemo mogli naći donatora, imamo bra “Begova zavija”.
niko od njih ne uzima nikakvu zaradu za nijet asfaltirati i osvijetliti pristupni put. Uskoro će biti aktivne web-stranica i
sebe, sva se ona koristi da bi se unaprijedio Jedini nam je problem što nemamo ovdje stranica na Facebooku, tako da će potenci-
vakuf Isa-bega Ishakovića i, ako šta ostane, pitke vode, skupo je da je dovedemo, ali i jalni kupci moći dobiti informacije koli-
za aktivnosti džemata. to ćemo uraditi kada budemo imali novca”, ko šta košta i šta ima u ponudi. Planiraju
Najčešći kupci proizvoda s Poljopri- kaže hafiz Išerić. napraviti mailing listu kako bi direktno
vrednog dobra “Begova zavija” jesu, priča Dok se spuštamo prema rijeci kako bi- kupce obavještavali na sedmičnom nivou
nam Išerić, upravo džematlije Careve dža- smo posjetili dervišku pećinu, prolazimo o ponudi i cijenama.
mije, ali, dodaje, svako može doći i kupiti pored parcele s jagodama i povrtnjacima. “Dostava treba da zaživi u nared-
šta želi, ili samo doći s djecom, porodicom Domaćini nam objašnjavaju da nekoliko nih nekoliko dana. Mi smo se stavili na
i uživati u ljepoti prirode. ljudi ovdje ima svoje male povrtnjake. Iz- raspolaganje, da svako od nas po sedam
među ostalih, tu je i povrtnjak reisul-ule- dana radi dostavu, a kada se ovo sve di-
REISOVA BAŠTA me Husein-efendije Kavazovića, koji on gne na jedan veći nivo, ovdje ima poten-
“Imali smo nijet da na ovom dijelu sam obrađuje. Nekoliko redaka krompira, cijala za to, može se više ljudi zaposliti.
uz rijeku, a tu je nekih petnaestak dunu- salate, luka, začina... Imamo fundamente da od ovog napra-
ma slobodnog prostora, napravimo jedan Jagode su ove godine dobro rodile, a vimo ozbiljnu poljoprivrednu kompa-
park. Međutim, zakonska regulativa je koč- domaćini dodaju da su već prodali tonu. niju. U planu nam je da ovdje napravi-
nica jer je nacionalni spomenik, što zbog Jedan od planova koji se upravo ovih dana mo neki mali šadrvan da ljudi mogu tu
kulturno-historijskih objekata koji se tu realizira jeste i unapređenje promocije i doći, sjesti, odmoriti se”, priča Ibrahim

HISTORIJSKI PODACI O ISA-BEGOVOM VAKUFU

U obrazloženju odluke o proglašenju prirodno-graditeljske cjeline I pored javnog negodovanja stručnjaka i građana, zavija je 1957. go-
Isa-begove zavije nacionalnim spomenikom Komisija za očuvanje dine srušena, a njeni temelji zatrpani nanosima zemlje. Ispod nasipa
nacionalnih spomenika BiH navodi da se, kao urbano mjesto, Sa- ostali su neki od mezara zavijskih prvaka. Širi prostor tekije također
rajevo počinje razvijati sredinom 15. stoljeća podizanjem zadužbina je devastiran kasnijom izgradnjom novih sadržaja – benzinske pum-
Isa-bega Ishakovića. On je još 1457. godine podigao džamiju koju pe, hotela, parkirališta... Kompleks zavije, koji je sniman u periodu od
je poklonio sultanu Mehmedu Fatihu, po čemu je džamija i dobila 1953. pa do 1957. godine, sačinjavali su: avlija s mezarjem, avlijski
ime Careva. Nakon toga, podigao je upravno središte – dvor (saray), zid, objekt zavije, te šadrvan i ahar.
po kojem je grad Sarajevo dobio ime. Smatrajući srednjovjekovno Kompleks Šehove korije sačinjavali su sljedeći objekti: mevlevijska
selo Brodac, koje se nalazilo na Bembaši, pogodnim da u njemu za- zavija – nekad nazvana ljetnom ili čak Šehovim čardakom, te dva
snuje novi grad, Isa-beg je to zemljište izuzeo od ranijih vlasnika, a derviška mezara, najvjerovatnije pripadnika sufijskog reda. Ovi spo-
u zamjenu im je dao zemljište u selu Vrančić u Hrasnici. Kao poklo- menici skoro su do turbana utonuli u zemlju. Nišani su bez natpisa
nik derviša, tu je sagradio tekiju, do nje musafirhanu, nešto niže na i najvjerovatnije da su derviši koji su ukopani na ovom mjestu umrli
Baščaršiji han (Kolobara), most preko Miljacke, hamam uz Carevu prije 1662. godine.
džamiju, izvjestan broj dućana, te mlinove na Miljacki. Isa-begova Uz put od Isa-begove zavije do Šehove korije nalazila su se i druga
tekija i musafirhana više su puta obnavljane. mjesta koja su imala posebno sakralno značenje u duhovnom živo-
Radi regulacije saobraćaja 1941. godine, tadašnja vlast NDH doni- tu mjesnih sufija. To su vrelo Abu Hayat, Šehov čair, pećina, jedna
jela je nove planove o rekonstrukciji prostora Bembaše, kada su bili ili više njih u funkciji prostora ćilehane ili ćelije. O ovoj pećini zna
napravljeni nacrti za rušenje Isa-begove zavije, ali koji nisu realizirani se vrlo malo. Hadžijahić navodi da su u njoj derviši provodili erbein,
zbog ratnih dešavanja. Nakon Drugog svjetskog rata, ovo je pitanje osamljivanje u trajanju od četrdeset dana.
nanovo aktuelizirano pa je 1950. godine Izvršni odbor Gradskog na- Posebno značenje cjelini daje osobenost prirodnog okruženja. Radi
rodnog odbora Sarajevo odlučio da provede novi regulacioni plan neponovljivosti i obilja biljnih vrsta koje su zastupljene na tom malom
koji je zahvatio i ovo područje. Te je podrazumijevalo i rušenje zavije. prostoru, savremeni istraživači ga nazivaju “prirodnim botaničkim vrtom”.

62 11/6/2020 STAV