Page 57 - STAV broj 230

“Sva je bila u krvi, nisi je mogao ni
pogledati. Jedne dojke nije bilo nikako,
ni pola glave. Rođak i ja smo je previ-
li, stavili smo je na traktor i tako išli do
harema.”

NAKON 26 GODINA
PODIGNUT SPOMENIK
U organizaciji Udruženja logoraša
“Stolac” 13. jula 2019. godine otkrive-
no je spomen-obilježje Senidi Kaplan.
“26 godina poslije rane su i dalje svje-
že. Pitamo se ZAŠTO je ubijena? Je li
problem bio samo njeno ime i prezime,
je li ona bila potencijalna opasnost po bo-
jovnika koji je rafal iz automatske puške
istresao u njeno krhko tijelo? Zaboravi-
ti nećemo i ne smijemo. Historija se po-
navlja na našim prostorima, trebamo se
brinuti koliko pamtimo i još više koliko Orašlje
zaboravljamo”, poručili su iz Udruženja
logoraša “Stolac”.
Tokom procesa Jadranku Prliću i
ostalima svjedočila je Senidina majka
Fata Kaplan.
Dragan Bunoza osuđen je pravomoć-
no na devet godina zatvora za ovaj zlo-
čin. Međutim, Kantonalni sud Mostar
obustavio je kasnije krivični postupak
zbog novih dokaza i svjedoka tužilaštva,
čime je oborena presuda čak i Vrhovnog
suda Federacije BiH. Bunoza tvrdi da je
nevin ležao u zatvoru. metodologija zločina HVO-a umnogo- advokata Jakiše Milkovića do Nijemaca,
Historija je najbolja učiteljica, a na- me liči nacističkim obrascima: etničko koji su pokrenuli zločinačku ekspedici-
rodi koji ne nauče gradivo osuđeni su čišćenje, ubijanje uglednih pojedinaca, ju. Zadatak je povjeren jedinicama 7. SS
na bolno ponavljanje. Mnogo je parale- formiranje logora, fizičke i psihičke tor- dobrovoljačke divizije “Princ Eugen”.
la između stradanja Bošnjaka u Drugom ture, brisanje kulturnih spomenika, me- U zoru 12. jula njemačke trupe op-
svjetskom ratu i dešavanja u toku prote- dijski psihološki rat koji nikad nije ni kolile su zaselak Orašlje iz tri smjera:
kle agresije. Slučajno ili ne, vremenski prestao, bez obzira na hašku presudu, i Mostara, Domanovića i Stoca. Sve se-
razmak između nacističkog zločina nad dokazani udruženi zločinački poduhvat. ljake zatečene u polju natjerali su da
Bošnjacima u jednom od sela Dubravske uđu u kuće i štale, a potom ih pobili ne
visoravni, Orašlje, i početka planskog, sis- PROŠLOST IZ KOJE SE NIJE UČILO praveći razliku između muškaraca, žena
tematskog i organiziranog protjerivanja O stradanju Bošnjaka u selu Orašlje i djece. Nijemci su pri odlasku zapalili
Bošnjaka od oružanih snaga hercegovač- pisao je Belmin Herić na portalu Intelek- sve kuće i štale. Smrti se spasila neko-
kih Hrvata iznosi pedeset godina i jedan tualno.com citirajući i endehazijske izvore: licina mještana čiji su potomci postali
dan. Pored ove “statističke slučajnosti”, “Partizanska banda u jakosti 28 bandita žrtve napada HVO-a.
koja se nalazila u šumi između Koritni- Nije poznato je li iko od direktnih iz-
“Tada je došla vojska ka i Rotimilje (15 km južno od Mostara) vršioca ikad odgovarao za zločin u Orašlju,
opkoljena je i uništena 12. srpnja 1943.
ipak tadašnji komandant 7. SS divizije
HVO-a, koja je tjerala narod godine. Ovu bandu su pomagali stanov- “Princ Eugen” Karl von Oberkamp brzo
iz susjednog sela. Počeli su nici mjesta Orašlje. Mjesto je radi toga je nakon završetka rata, kao američki ratni
za odmazdu sa svim stanovništvom pot-
zarobljenik, izručen jugoslavenskim vla-
galamiti: ‘Izlazite iz kuće!’ puno uništeno. Poziva se pučanstvo da stima. U aprilu 1947. godine, u toku šestog
U tom trenu moja sestra se ne izlaže opasnosti vlastitog uništenja procesa njemačkim oficirima u Beogradu,
time što trpi ili dapače pomaže bandite...”
sišla je niz stepenice. Prišla Na ovaj su način vlasti Nezavisne Von Oberkampu su na teret između osta-
log stavljeni i zločini nad stanovništvom
je pred kuću da se obuče i Države Hrvatske obznanile pokolj u područja Dubrava. Pravomoćno je osuđen
rekla: ‘Šta nas tjerate svaki stolačkom zaseoku Orašlje, u kojem je na smrtnu kaznu vješanjem izvršenom 4.
na najužasnije načine živote izgubilo
maja 1947. godine.
dan, šta nam ovo radite?!’ 62 njegovih stanovnika. Nakon pedeset Nažalost, zbog bošnjačke sklonosti za-
Jedan od vojnika sasuo je godina i jedan dan, ista zločinačka ide- boravu, ovaj prostor u javnosti poznatiji
je po pogibiji makedonskog predsjedni-
ologija vratila se u ovo selo ubijanjem
u nju čitav rafal. Drugi je petnaest mještana. ka Borisa Trajkovskog nego po ponovlje-
Vijest da se u Orašlju kriju partiza-
povikao: ‘Hoćemo li sve’” ni stigla je brzo preko ustaškog župana i nom zločinu nad Bošnjacima u razmaku
n
od pedeset godina i jednog dana.
STAV 1/8/2019 57