Page 59 - STAV broj 230

Bio je to čin koji je
značio više od pobjede
jednog profesora nad
upravom neke muzičke
škole. Zapravo, bio
je to krik ugroženog i
obespravljenog naroda koji
je vrisnuo kroz profesora
Šantića. Krik njegove
intelektualne elite koja
se nije htjela miriti nad
svojevrsnim modernim
pokrštavanjem i naletom
agresivnog nacionalizma i
šovinizma

Sandžaku. Kreatori novog sistema i nove
države kao da su htjeli poručiti da jedna
pobjeda nad diskriminacijom ne znači i
pobjedu u ratu. Svetosavske himne izlile
su se s vremenom iz Muzičke škole i u sve
druge prijepoljske, ali i sandžačke škole,
akcije asimilacije i diskriminacije kojom brda’ valjala strahotna zla, moj štrajk glađu a Sveti Sava postao je zvanična školska
su bili izloženi Bošnjaci Polimlja, kao i protiv nacionalne diskriminacije Bošnja- slava bošnjačkoj djeci, kao i svim drugim
šireg plana kako bi se njihov egzodus i ka na najkorektniji način propraćen je od nesrbima, nametnuta iz najviših držav-
njihovo iseljavanje ubrzali. najvećeg broja mojih srpskih sugrađana. nih struktura uz osvještavanja učionica,
Osjetivši ponižavanje i diskriminaciju, Samo je nekoliko srpskih lokalnih novina- kandila, slavske kolače i popove.
prijepoljski profesor Ferid Šantić stupio ra, režimskih glasnogovornika, pokušalo Sve što je uslijedilo samo je potvrdilo
je ispred Doma revolucije, u kojem se na- tendenciozno pisati i prikazati moj javni veličinu donkihotovskog poteza profeso-
lazila i Muzička škola, u štrajk glađu. Bio bunt. Nakon četiri dana štrajka glađu, boš- ra Šantića. Jer, šta je pojedinac ili grupa
je to neočekivani potez bošnjačkog bunta njačka djeca oslobođena su diskriminator- spram sistema i države?! No, neke bitke
i hrabrosti. Šok za sve one koji su mislili skog pjevanja crkvenih himni, sklonjene ne vode se zbog pobjede, već kao čin ča-
da će sve teći “kao po loju”. su im negativne ocjene, a ‘radnoj grupi je sti i diferencijacije. Nekada je bitno da
“Na pitanje zašto – odgovor je zbog po- naloženo da sankcioniše odgovorne’...” samom sebi pokažete na kojoj ste stra-
nižavanja. I to ne ponižavanja pojedinca, Šantić se sjeća i 5.000 potpisa onih koji ni. Kao u onoj priči o Sulejmanu, a. s., i
već ponižavanja cijelog jednog naroda. A su time podržali njegov štrajk. Među njima mravu koji je žurno išao na hadž. Kada
sve da bi se taj narod pokazao kao antidr- su, kaže, bila čak i cijela tri srpska imena. ga je Sulejman, a. s., pitao zna li koliko je
žavni, necivilizacijski, nekulturan i buntov- daleko Kaba i da tako mali nikada neće
nički. Kad naša djeca bojkotuju nastavu i NEKE SE BITKE VODE ZBOG ČASTI stići, mrav mu je odgovorio da je važno
ne dolaze na časove mjesec i po dana, niko Profesor geografije u Prijepoljskoj da je krenuo na taj put, a ako ga zadesi
za shodno ne nalazi da sazove čak i obični gimnaziji, a kasnije i jedan od osnivača smrt, značit će to da je umro na tom putu.
roditeljski sastanak, iako su upoznati svi od i prvi predsjednik BZK “Preporod” za Baš zbog toga, 13. juni 1991. godine
opštinskih do medijskih struktura. Poslije ovu sandžačku općinu Ferid Šantić tako neuknjiženi je i nezvanični Dan sandžačke
mjesec i po stav je direktora Muzičke škole je postao prvi u Sandžaku koji je izrazio borbe protiv diskriminacije, netoleranci-
i Doma revolucije da djeca moraju doći, a javni bunt i protest protiv diskriminaci- je, dominacije, a profesor Šantić borac je
da ne moraju pjevati. Zamislite takav po- je i nasilne asimilizacije Bošnjaka i na- za prava obespravljenih i diskriminiranih
nižavajući stav koji kaže: ‘Ne moraš pjeva- cionalnog, kulturnog i vjerskog poniža- koji je ovim činom upisao sebe u histo-
ti, ali moraš stajati dok ja pjevam.’ Gdje je vanja. Bio je to čin koji je značio više od riji sandžačkih Bošnjaka. Svojim činom
ta ravnopravnost? Koja smo to rasa i red pobjede jednog profesora nad upravom potvrdio je one Mandeline riječi: “Borio
ljudi? Zbog svega ovoga, smatram da ova- neke muzičke škole. Zapravo, bio je to sam se protiv dominacije jednih nad dru-
kvi ljudi koji siju zlu krv među narodom krik ugroženog i obespravljenog naroda gima. Njegovao sam ideal demokratskog i
i unose zao duh ne mogu dalje da ostanu koji je vrisnuo kroz profesora Šantića. slobodnog društva u kojem sve osobe žive
na mjestima na kojima se nalaze”, rekao je Krik njegove intelektualne elite koja se zajedno u harmoniji i s jednakim moguć-
Šantić tog ljeta 1991. godine, obrazlažući nije htjela miriti nad svojevrsnim moder- nostima. To je ideal za koji se nadam da
razloge stupanja u štrajk glađu. nim pokrštavanjem i naletom agresivnog živim i da ga ostvarim. Ako je potrebno,
U vremenima nakon toga, kada se pro- nacionalizma i šovinizma. za taj sam ideal spreman i umrijeti.” Baš
fesor Šantić nalazio u emigraciji u dalekoj Međutim, ta pobjeda profesora Šantića je takav bio i Ferid Šantić, spreman žr-
Švedskoj, on je ovako opisao taj slučaj: nije označila i pobjedu nad nadolazećom, tvovati vlastiti život zarad slobode i jed-
“Iako je to bilo vrijeme u kojem su se ‘iza sveopćom diskriminacijom Bošnjaka u nakih prava za sve. n

STAV 1/8/2019 59