Page 79 - STAV broj 164-165
P. 79
STAJALIŠTA
Piše: Apokrifni frazarij
Irfan HOROZOVIĆ
Traženje prave riječi
PROGUTAN JEZIK
Onaj koji želi da sazna, koji ispituje, nasilan je zato što ne zna.
Onaj koji je progutao jezik šuti zato što zna.
U onom koji ispituje budi se zaboravljeni jezik, prvotne riječi dotiču
njegovu misao. On se neće zadovoljiti nijednom od običnih formula
jer spoznaje koliko su lažne, on vidi riječi ispod skrame svakodnevnog
govora i nespokojan je što ne može pronaći onu pravu
– Jesi li progutao jezik? – često kaže Nemoguće je zato onom ko je to spo- – Ostavi ti te svoje ovce i vrane. Šta je
onaj koji ispituje. S obzirom na to da znao da i dalje govori. Njemu preostaje sa svijetlom budućnošću i ostacima mrač-
nas ispitivanje prati od djetinjstva, gu- samo da proguta jezik. Progutavši jezik, ne prošlosti? Šta je s dežurnim krivcima
tanje jezika nije baš tako bezazlena igra progutavši svoje Ime, on i dalje postoji. i društvenokorisnim malverzacijama?
kao što izgleda. U ratničkom rječniku, U jeziku! Pozitivnim nulama? Sivim emisijama?
valjda od pamtivijeka, postoji formula Otuđenom moći? Nepoznatim letećim
živi jezik. Hvatanje živog jezika, nakon Gledajući sliku velikog Flamanca objektima i nepoznatim letećim subjek-
ispitivanja, omogućava tajnu informaci- (Brojgel, Brehel, Brigel, Breem?! – kako tima? Objektivnim okolnostima? To ti
ju. Možda se jedino u jeziku ljubavi do- li je samo izgovarao svoje ime?) KULA meni reci. Stisni petlju i kaži!
diruju i prožimaju progutan i živi jezik, BABILONSKA, pokušavam da u njoj
s jezikom pod jezikom i nadjezikom sje- vidim i prepoznam Jezik. Tetovirani dio – Zar to već nije kazano u razmišlja-
ćanja – jezik ljubavi nesvjesni je mimezis čovjeka. Nevidljivi dio njegova iskustva, nju o da-i-ne jeziku? I zar to nisu samo
svesvjetskog prapočela. A, kao što se zna, pod jezikom, gdje je igla logosa u igri is- varijacije na temu. Nova jezička rješenja
prvo bijaše Logos. pisala svu povijest. Tu je negdje istinski koja imaju svoj zadat model već hiljada-
znak o kojem smo samo sanjali. ma godina, oblikovana u starijim jezicima,
U hiljadu i jednoj priči, u jednoj od u jezicima koji su se mnogo prije našeg
milijardi priča, živih priča koje ljudi Tako je nastao taj jezički zigurat. pretočili u pismo. Što je zapisano, ostaje.
svakodnevno pripovijedaju i koje žive u Malobrojnima vidljiv. A fraze su sukus iskustva...
svijetu, neprestano se ponavljaju likovi, Uvijek se sjetim toga kad pogledam
muškarci, žene i djeca koji su proguta- svoju staru knjigu Iluzionistov grob i lebde- – Iskustvo čovjeka po čovjeku! Mač-
li jezik. I uvijek im neko u tim pričama ća žena, gdje je likovni urednik maestral- kovi u vreći! Dosta više i tog grčkog i tog
upućuje prijekor i uvijek neko od tih što no iskoristio Bruegelovu sliku da ispriča latinskog i tog sanskrta! I sumersko-se-
su progutali jezik želi nešto da sazna. A priču o knjizi koja se sva skriva u naslovu. mitskih naziva! I pisama. Bilo klinastih,
sluti li taj što želi da sazna na kakvom je I kolačić zvani KULA BABILONSKA bilo kakvih drugih. Valjda i mi imamo
tragu ili samo izriče formulu, koja se po- rastapa se na Jeziku, poput pamćenja. nešto svoje! Iz našeg vremena. Zar ne
javljuje sama, iz zaboravljenog jezika, iz Valjda onom progutanom. treba uobziriti sve što je usložnjeno i što
jezika pod jezikom? Koji u šutnji razmišlja o završnom je zaživjelo? Daj ti meni živu istinu, da-
razgovoru. našnju, a ne tamo neke pjesničke slobode!
Onaj koji želi da sazna, koji ispituje, A to je, zapravo, razgovor svakodnevni:
nasilan je zato što ne zna. – Došlo je vrijeme da se rastanemo. – Zanimljiv govor. Licentia poetica.
Razgovoru nikad kraja, a toliko je tog u – Opet ti meni latinski! Lahko je s
Onaj koji je progutao jezik šuti zato jeziku što nismo ni naslutili. onim da je ljubav slijepa, u laži su krat-
što zna. – Priznajem da je bilo zanimljivih ot- ke noge (jesu đavola!), tako mu pao grah
krića, ali ipak sam mislio da će biti više i šta ti ja znam, de ti meni objasni koliko
U onom koji ispituje budi se zaborav- riječi o riječima s kojima svaki dan živi- šta stoji dok cijene skaču i koliko to koga
ljeni jezik, prvotne riječi dotiču njegovu mo, kao što su pad rasta, ostvarivanje gu- košta? Ima li toga u jeziku?
misao. On se neće zadovoljiti nijednom bitka, narodni kruh, kolegijalni organi, – Ima. Samo se voda pije na izvoru, a
od običnih formula jer spoznaje koliko usaglašavanje, kanaliziranje i tome slično. ne na ušću? A što se tiče laži, ona je debela,
su lažne, on vidi riječi ispod skrame sva- – Mislim da je važno da se pronađe ali kratka, a istina je tanka, ali dugačka...
kodnevnog govora i nespokojan je što ne ključ. Potom sve ide samo od sebe, kao u – Opet ti?! Zaista misliš da se to iz je-
može pronaći onu pravu. Onaj koji je pro- avanturi: najvažnije je odvažiti se. Nisam zika može vidjeti?
gutao jezik osjeća se zaštićen, sretan kao spominjao ni crnu ovcu, ni bijelu vranu, – Iza svake fraze stoji neka priča, stoji
pričalac čija se priča rastočila u nejasni, iako je posve jasno o čemu je tu riječ. To neka fama i u njoj nova fraza.
nerazumni govor. Sve je u priči jasno, ali je za neke isto, ali... je li baš... kao priče – To je beskrajno.
drugi ipak ne razumiju. Prokletstvo Ka- o riđokosim ženama?! – Ali postoji. Kao što i mi postojimo
sandrina govora. samo u jeziku, ne izvan njega.
I to je istinita Kula babilonska. n
Fraze su kao karte za tarot.
Fraze su hijeroglifi naših koraka u
dvostrukom labirintu.
STAV 26/4/2018 79
