Page 78 - STAV broj 164-165

DRUŠTVO
Uprava je bila pod direktnim nadzo-
rom Zemaljske vlade. Vladinom povjere-
niku za glavni grad Sarajevo bila je povje-
rena uprava javne sigurnosti i reda, ali i
kontrola nad radom Gradskog poglavar-
stva i Gradskog zastupstva. Njegova ulo-
ga u Sarajevu bila je ono što su kotarski
predstojnici bili u gradskim kotarevima
Banja Luka, Mostar i Tuzla. Agenda po-
litičko-upravnih poslova prve instance
bila je predana Gradskom poglavarstvu,
tj. njemu postavljenom vladinom povje-
reniku. Druga instanca u prvostepenim
odlukama, za vladinog povjerenika, bila
je sama Zemaljska vlada.
Zastupstvo i Poglavarstvo sve su vri-
jeme svog djelovanja, do 1945. godine,
imali tzv. preneseni (izvršni poslovi u ime
viših nivoa vlasti) i samostalni djelokrug.
Shematizam Gradskog poglavarstva gra-
da Sarajeva za period od 1879. do 1918.
godine, uz manje izmjene, bio je postav-
ljen na sljedeći način: Administrativni
odjel (nastava, redarstvo, opskrba siro-
tinje, gradska mljekara i razni troškovi;
Vojni odjel; Zdravstveni odjel (gradski
fizikat, bolnice, tržni činovnici, veterina-
ri, klaonice, sajmišta i kupališta); Građe-
vinski odjel (tehnički odsjek, elektrana,
vojna evidencija, kanalizacija, vodovod,
željeznica, vatrogasna četa, rasvjeta grada,
uljepšavanje i reguliranje grada, troško-
vi čišćenja i dr.); Porezni ured; Gradska
blagajna i Pomoćni ured.
U periodu od 1918. do 1941. godine
Gradsko poglavarstvo dobija Socijalno
odjeljenje, Veterinarsko odjeljenje te Sta-
tistički odsjek pri Administrativno-prav-
nom odjeljenju, a u njegovom djelokru-
gu bila su gradska preduzeća: Gradska
štedionica, Gradska elektrana, Gradski
vodovod, Gradska plinara, Električna
željeznica i Asfaltna industrija.
78 26/4/2018 STAV
1945.-1995.
Sarajevo je nakon oslobođenja izdvo-
jeno u posebno i jedinstveno područje
vlasti. Formirana je nova gradska vlast –
Gradski narodni odbor (GNO). Sarajevo
je imalo i svoje rejone, kao administra-
tivno-teritorijalne jedinice koje su imale
svoje rejonske narodne odbore. U okviru
GNO-a formirano je 9 odjeljenja i jedna
komisija koji su pokrivali unutrašnje
poslove, finansije, trgovinu, prosvjetu,
gradnju, zdravstvo, socijalnu politiku,
ishranu, poljoprivredu i veterinu. Kasni-
je se formiraju komisije i povjereništva,
a unutar njih savjeti. Gradski i rejonski
narodni odbori bili su organizirani na
principu jedinstva vlasti, odnosno sve
funkcije koje vrši državna vlast, zako-
nodavna, izvršna i druge bile su kon-
centrirane u odboru kao predstavničkoj
skupštini, koji je postavljao, razrješavao razvoja. Ovi programi usklađivani su s
ili smjenjivao organe izvršnih odbora,
sudova, organa uprave, direktore i ruko-
vodioce državnih preduzeća, ustanova,
komunalnih i drugih službi.
Organizacija uprave značajno je izmi-
jenjena 1952. godine, kada se kao jedinice
samouprave formiraju općine. Uvodi se
dvodomni sistem (po ugledu na republič-
ki nivo), gdje, pored političkog predstav-
ničkog tijela – Gradskog vijeća, djeluje i
Vijeće proizvođača.
Godine 1955. godine dolazi do nove
izmjene i tada grad Sarajevo kao upravna
jedinica prestaje postojati.
Srez Sarajevo pojavljuje se kao faktor
koji usklađuje djelatnost općina na po-
dručju grada te donosi planove, propise i
programe i određuje učešća općina u osi-
guravanju sredstava za izvršavanje poslova
od interesa za grad kao cjelinu. Statutom
Sreza obrazovano je Gradsko vijeće, koje
nije bilo supstitut niti je predstavljao bivši
GNO, nego samo “intermedijalni organ”
općinske i sreske uprave.
Općine na području grada sve više
dobivaju na značaju te postaju glavna po-
litičko-teritorijalna samoupravna organi-
zacija. Nakon 1955. (ukidanjem GNO-a)
i 1966. (ukidanjem sreza), skoro sve in-
gerencije pripale su gradskim općinama.
Budući da su stanje na terenu i životne
potrebe ukazivale na to da je jedinstveno
gradsko jezgro vještački podijeljeno na
gradske općine, 1969. godine formiran je
Grad Sarajevo, što je rezultiralo konstitu-
iranjem Skupštine Grada Sarajeva. Grad
je usmjeravao i usklađivao razvoj privre-
de i društvenih djelatnosti, te osiguravao
opće uvjete za privređivanje, zapošljava-
nje i snabdijevanje ljudi. Bio je nadležan
za programiranje i planiranje prostornog,
urbanističkog, privrednog i društvenog
programima i planovima Republike, ali
su se donosili uz saglasnost i u saradnji
s općinama s područja grada Sarajeva.
Skupštinu Grada Sarajeva od 1969.
do 1974. godine činila su četiri vijeća:
Gradsko, Privredno, Prosvjetno-kul-
turno te Socijalno-zdravstveno. Nakon
1974. godine, nju čine tri vijeća: Vijeće
udruženog rada, Vijeće mjesnih zajed-
nica (od 1982. godine Vijeće opština) te
Društveno-političko vijeće. Stručne, ad-
ministrativne i druge neophodne poslove
za Skupštinu Grada vršio je Sekretarijat
skupštinskih službi / poslova na čelu sa
sekretarom Skupštine.
Nakon održanih prvih višestranačkih
izbora u jesen 1990. godine, Skupština
Grada Sarajeva postaje jednodomna i ta-
kva ostaje do 1995. godine. Unutrašnja
struktura Skupštine Grada preslikavala
se i na unutrašnju strukturu općina.
Teško je procijeniti koliko je u proš-
lom stoljeću otuđeno, uništeno i nestalo
spisa arhivske i registraturne građe bo-
sanskohercegovačke lokalne uprave. Sa-
rajevo je izbjeglo sudbinu drugih sredina
u Bosni i Hercegovini te je značajan fun-
dus o njegovoj lokalnoj upravi sačuvan.
Arhivska građa organa uprave u Histo-
rijskom arhivu Sarajevo dokaz je konti-
nuiteta djelovanja i izgradnje moderne
organizacije uprave na području grada
Sarajeva posljednjih 140 godina.
Arhivska građa lokalne uprave koja
se čuva u Historijskom arhivu Sarajevo
prvorazredni je svjedok vremena djelo-
vanja svih nivoa lokalne uprave na po-
dručju grada Sarajeva i nezaobilazna je u
donošenju bilo kakvih odluka i rješenja o
pitanju organizacije gradske uprave. Ni-
jedan nivo vlasti neće moći adekvatno
vršiti svoje upravne poslove bez arhivske
građe ovih arhivskih fondova. n