Page 52 - STAV broj 274

DRUŠTVO

Novislav
Nikola Jorgić (VRS) Džeki Arklov (HVO) Džajić (VRS)
pješačiti do Bosanske Kostajnice, gdje su Münchenu, prebačen je u zatvor u Strau- za poslanika u NSRS-u ispred političke
muškarci razdvojeni i odvedeni u logor, a bingu, u kojem je odležao pet godina i dva partije Snaga naroda.
žene i djeca potovareni u autobuse i odve- mjeseca. Pušten je iz zatvora 2006. godine.
zeni daleko od svojih domova. Selo Ševar- O puštanju iz zatvora Kušljić je 2008. GENOCID U FOČI I KALESIJI
lije ostalo je pošteđeno do ljeta, tako da je godine govorio za srbijanske medije: “Pi- Genocid je počinjen i na nekadašnjem
dosta mještana uspjelo pobjeći, preostali sao sam njemačkom tužilaštvu da pono- području općine Kalesija, kažu njemački
su 17. ili 18. juna skupljeni u središtu sela vi proces protiv mene jer sam osuđen za sudovi. U presudi Maksimu Sokoloviću
i premlaćeni. U Doboju su postojala naj- djelo koje se praktički nije ni dogodilo, Viši sud u Düsseldorfu označio je da je kriv
manje četiri logora. ali odgovor nisam dobio. Čak je i sudija za “podržavanje i pomaganje genocida”.
Jorgić je proglašen krivim jer je u Gra- s prvog procesa protiv mene u Minhenu Osuđen je na devet godina. U presudi iz
bskoj sa svojom jedinicom poznatom kao pisao njemačkom predsjedniku da me 1999. godine stoji da je kao vođa četničke
“Jorgina grupa” ubio 22 mještana, uglav- pomiluje, a potom je formirana i komi- paravojne formacije u blizini svog rodnog
nom žene, djecu i starce, koji su se, pre- sija koja je trebala da ispita moj slučaj. sela Osmaci surovo mučio barem pet zato-
strašeni ratnim razaranjima, skupili na Ubrzo je njemački savezni tužilac do- čenika bošnjačke nacionalnosti. Uhapšen
otvorenom. Tri zarobljenika morala su nio odluku da budem pušten iz zatvo- je 1996. godine u jednom njemačkom selu.
odnijeti leševe u zajedničku grobnicu. U ra, jer je to bio najelegantniji način da Umro je u zatvoru, kako je to u spome-
Ševarlijama je uhapsio između četrdeset se izvuku iz pravnog ćorsokaka u kojeg nutom intervjuu izjavio Đurađ Kušljić.
i pedeset mještana i mučio ih, a šestero je su sami sebe doveli, ali je presuda ostala Novislav Džajić osuđen je pred Vrhov-
ubio, dok je sedma žrtva preminula kada na snazi. Protjerali su me iz Njemačke nim sudom u Münchenu na pet godina.
je zajedno sa šest leševa zapaljena u štali. polovinom 2006. i zauvijek mi zabrani- Iako u presudi stoji da je lično oslobođen
Kasnije je ubio i jednog civila u zatvoru, li ulazak u tu zemlju.” Kušljić je u me- krivice za genocid, Bavarska sudska komora
i to tako što mu je stavio limenu kantu na dijima objašnjavao kako za puštanje iz zaključila je da je u Foči 1992. godine po-
glavu te ga tako brutalno lupio drvenom zatvora treba zahvaliti presudi Haškog činjen genocid. Uhapšen je 1996. godine u
palicom da je ovaj na licu mjesta preminuo. tribunala kojom je Radoslav Brđanin Münchenu. Proglašen je krivim za četrnaest
Jorgić je živio u Njemačkoj, odakle je oslobođen tačke optužnice koja ga tere- slučajeva ubistva i jedan slučaj pokušaja
početkom rata, ostavivši suprugu i djecu, tila za genocid u trinaest općina, među ubistva. U bošnjačkom selu Đeđevu 21.
došao u Bosnu. Uhapšen je u decembru kojima je bila i općina Kotor-Varoš – pr- aprila 1992. godine mučio je trinaest civila
1995. godine na aerodromu prilikom po- vostepena presuda Radoslavu Brđaninu bošnjačke nacionalnosti prije nego što ih
vratka u Njemačku. Umro je 2014. godine izrečena je 1. septembra 2004. i osuđen je ubio. Dva mjeseca poslije učestvovao je
u zatvoru od raka. je na 32 godine, a drugostepena 3. aprila u ubistvu četrnaest civila bošnjačke naci-
I Đurađ Kušljić osuđen je na doživot- 2007. godine, kada mu je kazna smanje- onalnosti, mještana Trnovače. Svjetski me-
nu kaznu, a u presudi piše da je genocid na na 30 godina. diji prozvali su ga hodajućim genocidom.
izvršen i na području općine Kotor-Varoš. Đurađ Kušljić otišao je 1993. godine U Münchenu je uhapšen i Duško Ta-
Njemu je presudio Bavarski vrhovni ze- u Njemačku, a 1995. se, kako su pisali dić. Bilo je to u decembru 1994. godine.
maljski sud u Münchenu. Osuđen je za mediji, zaposlio kao kuhar u gostionici Bio je to u Njemačkoj, ali i u Evopi, prvi
sudjelovanje u genocidu, odnosno za ubi- Elizabete Hones, koju je kasnije i ože- uhapšeni optuženik za ratne zločine po-
stvo šestero civila bošnjačke nacionalnosti nio. Potom je radio u građevinskoj fir- činjene u bivšoj Jugoslaviji. Protiv njega
i za izdavanje naredbi za progon nesrp- mi koju je otvorila njegova žena. Jednog je započet sudski proces na Vrhovnom
skog stanovništva dok je bio šef policije u dana 1998. godine njegova komšinica iz regionalnom sudu Bavarske, ali uskoro iz
Vrbanjcima. Prvostepenom presudom od Kotor-Varoši ga je prepoznala na ulica- Haškog tribunala dolazi zahtjev za izru-
16. decembra 1999. godine bio je progla- ma Münchena i odmah otrčala u policiju. čenje i njemačke sudske vlasti ga isporu-
šen krivim za izvršavanje genocida, ali je Prije rata bio je nastavnik matematike i čuju u Hag. Ondje je na kraju osuđen na
u žalbenom postupku pred Saveznim vr- fizike te direktor osnovne škole u Vrbanj- dvadeset godina za zločine u Kozarcu i
hovnim sudom kvalifikacija promijenje- cima u dva navrata. Nakon protjerivanja prijedorskim logorima. Vraćen je u Nje-
na u “sudjelovanje u genocidu”, a kazna je iz Njemačke, radi kao nastavnik u jednoj mačku u zatvor, odakle je pušten 2008.
ostala ista – doživotni zatvor. Nakon dvije osnovnoj školi u Banjoj Luci, a 2014. go- godine, nakon odsluženja dvije trećine
godine provedene u istražnom zatvoru u dine na općim izborima bio je kandidat kazne. Živi u Srbiji. n

52 4/6/2020 STAV