Page 53 - STAV broj 274
P. 53
STAJALIŠTA
KRIVO SRASTANJE
Seid-efendija Zenunović (1875–1932)
OBLJETNICA
ZABORAVLJENOG
VELIKANA
Piše: Ovaj skromni osvrt iskreno je nastojanje autora ovih redova da hafiza
Sadik IBRAHIMOVIĆ Zenunovića i njemu slične, a, Bogu hvala, ima ih mnogo, otrgne od
zaborava i učini neodvojivim dijelom kolektivne kulture sjećanja, one
kulture koja nam, usudio bih se reći, tako bolno nedostaje
O i, kako je već navedeno, napisao je više el Ebhur i, evo, sada i hadisom, i to
hafizu Seid-efendiji Zenuno-
originalnih radova, ponajprije iz oblasti
djelom Šemail, koje govori isključivo o
viću, samozatajnoj, a iznimno
značajnoj kulturološkoj pojavi,
islamistike. Pored ostalog, doznajemo
Vjerovjesniku, a sunnet ili hadis svo-
čovjeku koji je svojim obimnim
Vjerovjesnika, s. a. v. s.”
i akribičnim spisateljskim opusom osta- i to da je dovršio prijevod Kur’ana, te di se, u krajnjoj liniji, na način života
da je ovaj nepublicirani prijevod, pisan
vio velikog traga u svekolikoj bošnjačkoj arapskim pismom, a na bosanskom jezi- Hafiz Seid Zenunović šire je poznat i
kulturi, već sam ponešto pisao, no kako ku, netragom i bez ikakvog saznanja o po svom Mevludu, koji je spjevao i štam-
se ove godine, u maju, navršilo osamde- njegovoj sudbini nestao tokom Drugog pao 1929. godine, arapskim pismom i na
set osam godina od njegovog preseljenja, svjetskog rata. našem jeziku, a spjevao je i dva vefata: Smrt
nalazim uputnim, pa makar u najoštrijim Na svu sreću, za razliku od brojnih hazreti Muhameda pejgambera, s. a. v. s. i
crtama, prisjetiti ga se i približiti njegov značajnih, a na margine kolektivnog Smrt hazreti Fatime r. a., ali ih nije odmah
život i duhovno-intelektualnu ostavštinu sjećanja potisnutih učenjaka, život i dje- objavio, nego ih u rukopisu “pustio u
onima koji o djelovanju ovog zaista veli- lo hafiza Zenunovića, barem kada je o narod” da ih pojedinci prepisuju i šire.
kog, a nedovoljno poznatog učenjaka ne struci riječ, nije sasvim prekrio plašt za- Zenunovićevi vefati prepisivani su
znaju mnogo ili ništa. borava, naprotiv, i danas je predmet inte- u Koraju i okolnim mjestima, a pretpo-
Za početak, skromno i nenametljivo, resiranja istraživača bošnjačke teološke i stavlja se da ih je spjevao oko 1925. go-
o sebi je ostavio ovaj zapis: uopće kulturne historije, pa je tako 1996. dine. Tako su oba vefata došla u nečijem
godine Zenunoviću posvećen simpozij u prijepisu i do čuvenog muderisa Alije
Da vam kažem meni ime kako je, organizaciji BZK “Preporod” iz Zenice Sadikovića iz Janje (reis Čaušević, priča
Hafiz Sejjid Zenunović ‘vako je. i Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva. se, zvao ga je “hodža sveznalo”), koji je
I u srezu Brčkom tamo je, Prof. dr. Omer Nakičević, znalac Ze- uočio da u spjevovima ima dosta grešaka
Koraj selo rodno mjesto moje je. nunovićevog opusa, o njegovom će djelu, koje su prepisivači napravili, pa je, cijene-
Zanimanje moje glavno ovo je: pored ostalog, zapisati: ći Seid-efendiju, ispravio uočene greške
Kao imam služim Stare džamije. “Metod koji je prakticirao S. Ze- te ostavio ovaj zapis:
Moju starost da vam kažem nek’ se zna, nunović kod prijevoda Kur’ana pri-
Sad je meni pedeseta godina. mijenit će i kod prijevoda hadisa. Ovo (...) Vefate je Zenunović pravio,
znači da tekst hadisa i njegov prijevod Sadiković dod’o i popravio.
Kao što naglasih, ovaj jezgroviti i ne- piše linearno, da tekst podvlači lini- Ti si vefat baš fino napravio,
pretenciozni poetsko-autobiografski za- jom i da kod prijevoda koristi pismo Ali svijet pošlje ga iskrivio.
pis ispisan je iz pera hafiza Zenunovića, arebicu. Osnovni tekst je vokaliziran, Nešto ispustili, nešto dodali,
alima, muderisa, poliglote, pjesnika, au- pismo sulus, a mastilo crne boje. Pre- I po sebi neki prekrojavali.
tora značajnih radova iz oblasti islami- okupacija njegova interesovanja kod
stike, rođenog u Koraju 1875. godine i prijevoda hadisa koji su nam dostupni, Hafiz Seid-efendija Zenunović preselio
porijeklom iz tradicionalno ulemanske između ostalog, odnosi se i na prsten je u Koraju 1932. godine, a ovaj skromni
porodice. U rodnom mjestu završava me- i pečat Vjerovjesnika. Mi sada ne zna- osvrt na njegov život, djelo i sačuvanu
dresu i postaje imam i vaiz korajske Atik mo šta je razlog tome, ali je značajno pisanu ostavštinu iskreno je nastojanje
džamije. Uzgred, svi njegovi preci bili su da se Seid Zenunović, autor tako zna- autora ovih redova da hafiza Zenunovi-
imami i hatibi u ovoj džamiji te muderisi čajnih originalnih radova ili prijevoda, ća i njemu slične, a, Bogu hvala, ima ih
u korajskoj medresi. upustio u tri najosnovnije naučne dis- mnogo, otrgne od zaborava i učini neod-
Kako vele pouzdani izvori, hafiz Se- cipline islamistike: prijevod Kur’ana, vojivim dijelom kolektivne kulture sje-
id-efendija Zenunović bio je vrstan zna- prijevod glavnog pravnog djela hane- ćanja, one kulture koja nam, usudio bih
lac arapskog, turskog i perzijskog jezika fijske prave škole (mezheba) Multeka se reći, tako bolno nedostaje. n
STAV 4/6/2020 53