Page 53 - STAV broj 274
P. 53

STAJALIŠTA



                                             KRIVO SRASTANJE
                                             Seid-efendija Zenunović (1875–1932)

                                             OBLJETNICA



                                             ZABORAVLJENOG




                                             VELIKANA




                          Piše:             Ovaj skromni osvrt iskreno je nastojanje autora ovih redova da hafiza
                          Sadik IBRAHIMOVIĆ  Zenunovića i njemu slične, a, Bogu hvala, ima ih mnogo, otrgne od
                                            zaborava i učini neodvojivim dijelom kolektivne kulture sjećanja, one
                                            kulture koja nam, usudio bih se reći, tako bolno nedostaje

         O                                   i, kako je već navedeno, napisao je više   el Ebhur i, evo, sada i hadisom, i to
                  hafizu Seid-efendiji Zenuno-
                                             originalnih radova, ponajprije iz oblasti
                                                                               djelom Šemail, koje govori isključivo o
                  viću, samozatajnoj, a iznimno
                  značajnoj kulturološkoj pojavi,
                                             islamistike. Pored ostalog, doznajemo
                                                                               Vjerovjesniku, a sunnet ili hadis svo-
                  čovjeku koji je svojim obimnim
                                                                               Vjerovjesnika, s. a. v. s.”
          i akribičnim spisateljskim opusom osta-  i to da je dovršio prijevod Kur’ana, te   di se, u krajnjoj liniji, na način života
                                             da je ovaj nepublicirani prijevod, pisan
          vio velikog traga u svekolikoj bošnjačkoj   arapskim pismom, a na bosanskom jezi-  Hafiz Seid Zenunović šire je poznat i
          kulturi, već sam ponešto pisao, no kako   ku, netragom i bez ikakvog saznanja o   po svom Mevludu, koji je spjevao i štam-
          se ove godine, u maju, navršilo osamde-  njegovoj sudbini nestao tokom Drugog   pao 1929. godine, arapskim pismom i na
          set osam godina od njegovog preseljenja,   svjetskog rata.           našem jeziku, a spjevao je i dva vefata: Smrt
          nalazim uputnim, pa makar u najoštrijim   Na svu sreću, za razliku od brojnih   hazreti Muhameda pejgambera, s. a. v. s. i
          crtama, prisjetiti ga se i približiti njegov   značajnih, a na margine kolektivnog   Smrt hazreti Fatime r. a., ali ih nije odmah
          život i duhovno-intelektualnu ostavštinu   sjećanja potisnutih učenjaka, život i dje-  objavio, nego ih u rukopisu “pustio u
          onima koji o djelovanju ovog zaista veli-  lo hafiza Zenunovića, barem kada je o   narod” da ih pojedinci prepisuju i šire.
          kog, a nedovoljno poznatog učenjaka ne   struci riječ, nije sasvim prekrio plašt za-  Zenunovićevi vefati prepisivani su
          znaju mnogo ili ništa.             borava, naprotiv, i danas je predmet inte-  u Koraju i okolnim mjestima, a pretpo-
            Za početak, skromno i nenametljivo,   resiranja istraživača bošnjačke teološke i   stavlja se da ih je spjevao oko 1925. go-
          o sebi je ostavio ovaj zapis:      uopće kulturne historije, pa je tako 1996.   dine. Tako su oba vefata došla u nečijem
                                             godine Zenunoviću posvećen simpozij u   prijepisu i do čuvenog muderisa Alije
            Da vam kažem meni ime kako je,   organizaciji BZK “Preporod” iz Zenice   Sadikovića iz Janje (reis Čaušević, priča
            Hafiz Sejjid Zenunović ‘vako je.  i Fakulteta islamskih nauka iz Sarajeva.  se, zvao ga je “hodža sveznalo”), koji je
            I u srezu Brčkom tamo je,          Prof. dr. Omer Nakičević, znalac Ze-  uočio da u spjevovima ima dosta grešaka
            Koraj selo rodno mjesto moje je.  nunovićevog opusa, o njegovom će djelu,   koje su prepisivači napravili, pa je, cijene-
            Zanimanje moje glavno ovo je:    pored ostalog, zapisati:          ći Seid-efendiju, ispravio uočene greške
            Kao imam služim Stare džamije.     “Metod koji je prakticirao S. Ze-  te ostavio ovaj zapis:
            Moju starost da vam kažem nek’ se zna,  nunović kod prijevoda Kur’ana pri-
            Sad je meni pedeseta godina.     mijenit će i kod prijevoda hadisa. Ovo   (...) Vefate je Zenunović pravio,
                                             znači da tekst hadisa i njegov prijevod   Sadiković dod’o i popravio.
            Kao što naglasih, ovaj jezgroviti i ne-  piše linearno, da tekst podvlači lini-  Ti si vefat baš fino napravio,
          pretenciozni poetsko-autobiografski za-  jom i da kod prijevoda koristi pismo   Ali svijet pošlje ga iskrivio.
          pis ispisan je iz pera hafiza Zenunovića,   arebicu. Osnovni tekst je vokaliziran,   Nešto ispustili, nešto dodali,
          alima, muderisa, poliglote, pjesnika, au-  pismo sulus, a mastilo crne boje. Pre-  I po sebi neki prekrojavali.
          tora značajnih radova iz oblasti islami-  okupacija njegova interesovanja kod
          stike, rođenog u Koraju 1875. godine i   prijevoda hadisa koji su nam dostupni,   Hafiz Seid-efendija Zenunović preselio
          porijeklom iz tradicionalno ulemanske   između ostalog, odnosi se i na prsten   je u Koraju 1932. godine, a ovaj skromni
          porodice. U rodnom mjestu završava me-  i pečat Vjerovjesnika. Mi sada ne zna-  osvrt na njegov život, djelo i sačuvanu
          dresu i postaje imam i vaiz korajske Atik   mo šta je razlog tome, ali je značajno   pisanu ostavštinu iskreno je nastojanje
          džamije. Uzgred, svi njegovi preci bili su   da se Seid Zenunović, autor tako zna-  autora ovih redova da hafiza Zenunovi-
          imami i hatibi u ovoj džamiji te muderisi   čajnih originalnih radova ili prijevoda,   ća i njemu slične, a, Bogu hvala, ima ih
          u korajskoj medresi.               upustio u tri najosnovnije naučne dis-  mnogo, otrgne od zaborava i učini neod-
            Kako vele pouzdani izvori, hafiz Se-  cipline islamistike: prijevod Kur’ana,   vojivim dijelom kolektivne kulture sje-
          id-efendija Zenunović bio je vrstan zna-  prijevod glavnog pravnog djela hane-  ćanja, one kulture koja nam, usudio bih
          lac arapskog, turskog i perzijskog jezika   fijske prave škole (mezheba) Multeka   se reći, tako bolno nedostaje.    n


                                                                                                    STAV 4/6/2020 53
   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58