Page 78 - STAV broj 274

KULTURA

Vijećnica,
mjesto gdje
Osnivanje su održavane
Galerije izložbe
Zemaljskog bosanskog
muzeja slikarstva

Anatomija bosanskog slikarstva (3)
PRILIKE IZMEĐU SVJETSKIH RATOVA:

BOSANSKO SLIKARSTVO

U VRIJEME KRALJEVINE

Odlaskom Austrije i formiranjem Kraljevine SHS, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije,
umjetnička scena u Bosni i Hercegovini izgubila je institucionalno uobličenje i održavala se
isključivo kroz akcije pojedinaca i njihove želje za zajedničkim likovnim radom i udruživanjem.
Zbog toga su dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća bile siva zona umjetničkog

razvoja naše zemlje, a iza čega je stajala odluka namjerne provincijalizacije ovog prostora
i prebacivanja težišta društvenog i kulturnog života na Beograd i Zagreb

Piše: Kenan ŠURKOVIĆ podrškama austrougarske vlasti. Odlazak iza čega je stajala odluka namjerne provin-
na akademije bio je odraz kulturne politike cijalizacije ovog prostora i prebacivanja
i pokušaj “uvlačenja” Bosne i Hercegovine težišta društvenog i kulturnog života na
u jedan novi kulturni krug. U osnovi, to je Beograd i Zagreb. U tom smislu, sarajev-
azvoj bosanskog slikarstva prve bio pozitivan proces koji je oživio umjet- ski književnik Jovan Kršić piše: “Treba
decenije 20. stoljeća može se opi- ničku scenu i dodao šarm jednoj novoj samo uporediti današnji razvoj Sarajeva s
sati kao veliki i značajan proces carskoj metropoli poput Sarajeva. razvojem ostalih većih mjesta u državi, pa
Rsakupljanja znanja i iskustva na Međutim, odlaskom Austrije i formira- da se vidi kako su Bosna i njezin centar i
profesionalnom polju djelovanja, a taj je put, njem Kraljevine SHS 1918. godine, a po- ekonomski potpuno zapostavljeni. Šta je
prije svega, išao preko akademija u Beču, slije i Kraljevine Jugoslavije 1929. godine, u ovih pet godina učinila država da Sara-
Pragu, Budimpešti, Krakovu i Münchenu. umjetnička scena u Bosni i Hercegovini jevo krene napred?”
Slikari su na tim školama dobijali ne samo izgubila je institucionalno uobličenje i odr-
neophodna znanja već i formirali svoja sli- žavala se isključivo kroz akcije pojedinaca PROBLEM UMJETNIČKOG
karska mišljenja i razvijali kreativne plat- i njihove želje za zajedničkim likovnim ra- ORGANIZIRANJA
forme koje su im omogućile daljnje razvi- dom i udruživanjem. Zbog toga su dvade- Jedan od problema bio je i taj što se
janje. Ta prva decenija, ali i period prije sete i tridesete godine prošlog stoljeća bile mnogi slikari u tom periodu više nisu
toga, bila je potaknuta institucionalnim siva zona umjetničkog razvoja naše zemlje, vraćali kućama već su ostajali raditi u

78 4/6/2020 STAV