Page 18 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

POLITIKA

MILORAD NEĆE DA MU Predsjednik VSTV-a bavi se ograniči isticanje vjerskih, nacionalnih i
SUDE MUSLIMANI formalnostima i odbija se političkih obilježja.
Odbijanje predsjednika VSTV-a da se “Vjerska obilježja imaju snagu simbola i
upusti u konkretizaciju i katalogizaciju in- baviti suštinom, sadržanom u sudskim procesima imaju sugestivni uči-
kriminiranih obilježja bježanje je od od- u pitanju o mehanizmima nak na stranke u sporu. Njihovu simbolič-
govornosti i dopuštanje da svako po vla- nadzora koji će garantirati nu vrijednost određuje isključivo publika,
stitom nahođenju odlučuje šta je vjersko posmatrač, stranka, a ne značenje koje ima
obilježje. Nije daleko od istine ako kažemo nepristranost sudskog osoblja za osobu koja nosi vjersko obilježje. Zbog
da je u BiH za pravoslavca biljna masnoća u postupku. A ti mehanizmi toga se u sekularnoj državi, koja sudi prema
vjersko obilježje muslimana, a za musli- nipošto ne mogu biti svedeni ljudskim zakonima i u ime naroda, mora
mana da je svinjska mast vjersko obiljež- na prosto uklanjanje svega spriječiti svaki pokušaj da se direktno ili
je pravoslavca. Banalnost i izvitoperenost indirektno, nošenjem odjeće, upadljivog
pučkog mišljenja sadržanog u ovom pri- što asocira na vjeru ili na nakita i značaka, fotografija i sl., sugerira
mjeru obesmišljava Tegeltijno pozivanje nacionalnu pripadnost da je i vjerski svjetonazor mjerodavan za
na znanje običnog čovjeka. Predsjednik odlučivanje i primjenu zakona”, rekao je
VSTV-a bavi se formalnostima i odbija i sličnih ideja. Ona je ipak ostala dosto- prof. Šarčević, no ovaj je iskaz u izravnoj
se baviti suštinom, sadržanom u pitanju o janstvena i visoko moralna.” Ovakva od- suprotnosti sa spomenutim primjerima iz
mehanizmima nadzora koji će garantirati brana vjerskog i nacionalnog identiteta, SAD-a i Velike Britanije, zemalja čiju je
nepristranost sudskog osoblja u postupku. utemeljena na romantičarskom populiz- sekularnost teško dovesti u pitanje.
A ti mehanizmi nipošto ne mogu biti sve- mu, potpuno je pogrešna reakcija, veoma Šarčevićeva izjava da “Evropski sud za
deni na prosto uklanjanje svega što asoci- slična Tegeltijnom argumentu svi znaju. ljudska prava stalno naglašava da se u vjer-
ra na vjeru ili na nacionalnu pripadnost. Borba protiv proizvoljnosti unutar ski pluralnim društvima može opravdati
Koliko je sporni zaključak VSTV-a tek pravosudnog sistema ne smije se svesti potreba da se ograniči sloboda vjerovanja
puki kozmetički zahvat, najbolje se ogle- na borbu za očuvanje tradicije po svaku ili uvjerenja kako bi se pomirili interesi ra-
da u nekoliko puta ponovljenim izjavama cijenu. Ne smije se smetnuti s uma da je zličitih grupa i osiguralo poštovanje svake
predsjednika RS-a Milorada Dodika da hidžab dio tradicije koja je začeta u vri- osobe”, nesumnjivo je tačna, ali mišljenje
njemu “neće suditi muslimani.” Dodiku jeme u kojem žena ni s hidžabom ni bez Evropskog suda u Strasbourgu ne zahtijeva
uopće nije bitno to što sudije ne nose tur- njega nije mogla biti sudija. Samo uvaža- mehanicističku čistku sloboda i prava, već
bane ili nikabe, njemu je već samo ime su- vanje društvene i povijesne dinamičnosti obzirno uvažavanje specifikuma u svakoj
dije dovoljan dokaz vjerske, nacionalne i može dovesti do valjanog razrješenja pi- pojedinačnoj zemlji. Sud u Strasbourgu ne
političke pripadnosti. tanja koja su isplivala na površinu iz za- suspendira pravo države da sama odlučuje
Orijentalistica Jasna Šamić iz Pariza ključka VSTV-a. Jer, ako se bude borilo za o stepenu sloboda koje će biti dopuštene
oglasila se tekstom protiv hidžaba, insi- hidžab umjesto za pravo žene da se odijeva niti predlaže rješenja koja će biti univer-
stirajući na svojoj predrasudi da je svaka po vlastitom nahođenju, uspjeh u toj bor- zalna i općeobavezujuća.
žena koja se pokriva ili prisiljena na to ili bi mogao bi vratiti društvo u vrijeme kad A upiranje prstom prof. Šarčevića na
je, ako to čini svojevoljno, civilizacijski je žena imala pravo nositi hidžab, ali ne i “specifično ratnohuškački, financijsko-
nedorasla i manje vrijedna. A stvar je jed- raditi kao sudija. profiterski i, zašto ne reći, zločinačko-in-
nostavna – država, ako želi biti moderna, spiracijski potencijal vjerskih zajednica”
mora biti prepreka prisiljavanju žena da se KO SE POKRIVA STRAHOM nedostojno je jednog intelektualca. Ne spo-
pokrivaju, kao što mora biti i čvrst garant OD HIDŽABA? reći da je u okviru vjerskih zajednica bilo
prava žena da se pokrivaju svojom voljom. Edin Šarčević, profesor na Pravnom i devijacija, nedopustivo je proglašavati ih
Skupština Kantona Sarajevo osudila je fakultetu u Leipzigu, u razgovoru za por- za kriminalne i zločinačke organizacije.
Zaključak VSTV-a: “Ovo je direktan udar tal Tačno.net, uočava da je VSTV neovla- Jedna od odmjerenijih reakcija na či-
na integritet žene Bošnjakinje koja kroz šteno proširio doseg zakonske zabrane o tav slučaj došla je iz Odvjetničke komore
historiju ima nemjerljivu ulogu u opstan- isticanju obilježjima, ali se potom veoma Federacije BiH. “Nemamo nikakav stav o
ku Bošnjaka i BiH, a posebno u protekloj selektivno poziva na primjere iz evropske tome. Niti smo o tome raspravljali, niti se
agresiji gdje je podnijela najveća moguća prakse, kako bi dao za pravo VSTV-u da to ikad u praksi pojavilo kao problem”, izja-
poniženja i torture upravo zbog ovakvih vio je za Deutsche Welle odvjetnik Branko
Marić, predsjednik Odvjetničke komore,
te dodao: “Ako je sudac častan i ako zna
svoj posao, nije važno nosi li maramu ili
ne, nosi li pticu na glavi ili ne nosi, apso-
lutno mi je svejedno. To je bit cijele priče
i na to bi se i VSTV trebao usredotočiti.”
Na kraju ne možemo a ne uočiti kako je
pomalo licemjerno insistirati na potpunom
uklanjanju obilježja pripadnosti u sistemu
koji je utemeljen na nacionalnom paritetu
i u kojem se osoba u sudu zapošljava i kao
pripadnik određene nacije. Umjesto da se
bavimo efemernostima, potrebno je istraj-
no objašnjavati stanovnicima ove zemlje
da ni hidžab ni krst nisu prijetnja drugom
i drugačijem sami po sebi, već da je prijet-
nja ona čestica zloće u ljudskoj duši. n

18 18/2/2016 STAV