Page 20 - BROJ 50/GODINA II/SARAJEVO 18.2.2016.

POLITIKA

dijela bošnjačkog javnog mnijenja. Ipak,
“SKIDANJEM HIDŽABA NE SKIDAM svjedočili smo raspravama na društvenim
SVOJA VJERSKA UVJERENJA” mrežama, brojnim tekstovima analitičara
i mirnim protestima protiv spornog za-
ključka. Činjenica da se zaključak odno-
si na sve građane Bosne i Hercegovine,
a da su burno reagirali jedino muslima-
ni, kazuje nam da se samo muslima-
ni osjećaju ugroženim zbog zaključka
VSTV-a. Akademik Esad Duraković u
tekstu objavljenom prije nekoliko dana
detektirao je problem.
“Izvor nesporazuma i razložne nega-
tivne reakcije javnosti na Zaključak počiva
u mnogoznačnosti pojma OBILJEŽJE, pa
su pravne instance bile dužne obrazložiti
šta se podrazumijeva pod pojmom vjer-
sko obilježje. Obilježje je znak, biljeg,
simbol i sl., o čemu svjedoče relevantni
izvori u leksikografiji. Međutim, kada je
riječ upravo o vjerskim simbolima / obi-
“Zaključak Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o zabrani vjerskih obilježja u lježjima, pokazuje se izuzetna složenost
pravosudnim institucijama je sramotan. On predstavlja napad na temeljne ljud- toga pojma, onoga šta taj znak predstavlja
nekome ko ga nosi i nekome ko se prema
ske slobode, poput slobode odijevanja u skladu s vlastitom vjerom i tradicijom. njemu svojim stavom odnosi (recipijen-
Inače sam otkrivena, a hidžab nosim tokom obavljanja molitve. Ne smatram da tu). Istovremeno, valja imati u vidu da
skidanjem hidžaba skidam i svoja vjerska uvjerenja. Ona su sastavni dio mene ni svi vjerski simboli / obilježja nipošto
i upravo me ona dodatno obavezuju na pravičnost i nepristrasnost. Mislim da je nisu istoga reda u različitim religijama,
hidžab vanjska manifestacija nečijeg identiteta i da se njegovim skidanjem oso- a to i jest bit stvari koja je promakla Za-
ba ne odriče svojih uvjerenja. Stoga nas zaključak VSTV-a vraća u mračno doba ključku, odnosno Zakonu na koji se on
diskriminacije pojedinaca na osnovu njihovog izgleda, a ako takva diskriminacija poziva”, piše Duraković.
dolazi iz pravosuđa, onda nas ne treba iznenaditi ako je prepoznamo i u drugim Na protestima povodom zaključka
segmentima društva.” VSTV-a nisu se čule parole protiv zabra-
ne lančića s polumjesecom i zvijezdom ili
Amina Hadžimehanović, studentica negodovanja zbog zabrane tespiha u sud-
nici. To su obilježja i simboli islama koji
su sastavni dio tradicije bosanskih musli-
socijalizam religiju je ne samo gurnuo na NIJE LANČIĆ ŠTO I MAHRAMA mana, ali nikako onaj dio koji presudno
marginu društva nego je i zabranjivao sve Ako sekularizam liberalne demo- određuje vjerski identitet ove zajednice.
njene manifestacije. Sekularizam liberalnih kratije podrazumijeva uvažavanje re- “Križ / krst (koji iskreno uvažavam u sva-
demokratija svojevrsna je sredina između ligijskih, tradicijskih i kulturoloških kog vjernika) oko vrata kršćanke / kršća-
ovih dvaju radikalnih koncepata. razlika te jednako tretiranje religijskih na jest vjerski simbol, obilježje. Simbola
Glasoviti njemački filozof i sociolog simbola, onda je on idealan model za sličnoga reda ima i u drugim religijama.
Jürgen Habermas sekularizam razumije- društvo poput bosanskohercegovačkog. Kod muslimana je jedan od dominantnih
va kao “obuhvatan pogled o neutralnosti Pritom se ravnopravnost etničkih i re- vjerskih simbola polumjesec, ili polumje-
države koja je shvaćena kao garant ličnih ligijskih zajednica može graditi kako na sec i zvijezda. I jedni i drugi ‘posjednici’
sloboda svakog građanina”. U knjizi Iz- osnovu sloboda tako i na osnovu nega- tih simbola mogu ne nositi te simbole a
među naturalizma i religije Habermas ističe tivnih kategorija. Čak se i ograničavanje da takva apstinencija uopće ne utječe na
da je sekularizam liberalnih demokratija načelnih ljudskih prava može opravdati njihovu vjeru, odnosno na njihovu vjer-
naročito pogodan model za društva u ko- u specifičnim okolnostima i multikul- ničku predanost. Međutim, kardinalno
jima koegzistira više religijskih zajednica. turnim zajednicama poput naše, ali se je pogrešno smatrati mahramu na glavi
Takvim bi društvima ovakav pluralan mo- pritom mora voditi računa da ona budu muslimanke vjerskim simbolom, ili ne-
del omogućio ravnopravnost i lične vjerske ograničena svima. Naprimjer, zabrana kim takvim ‘rekvizitom’, jer je to, prema
slobode. Mnogi muslimanski teoretičari vjerskih obilježja u pravosudnim insti- njenom razumijevanju vjere, strogi vjerski
gledaju pozitivno na ovakav oblik sekula- tucijama, koje bi trebale uživati povje- nalog bez koga je njena vjera nepotpuna,
rizma u zemljama Zapadne Evrope kao i u renje svih građana Bosne i Hercegovine, čak se poništava. Nijedna sudska ili poli-
Sjedinjenim Američkim Državama. Hišam mogla je označiti početak sekularizacije tička instanca nema pravo govoriti bilo
Džait, Tarik Ali, Fahmi Huwaydi, Tarik pravosuđa i isticanje njegove neutralne kojem vjerniku šta jest a šta nije njego-
Ramadan, Muhammed Arkoun, Murad pozicije. U tom smislu, Zaključak Vi- va vjera jer se time direktno uzurpiraju
Hoffman, Abdalwahab Bouhdiba samo sokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Božije prerogative. Milioni muslimanki
su neki od istaknutih muslimanskih inte- o zabrani upotrebe vjerskih obilježja u u svijetu vjeruju da im je strogi vjerski
lektualaca koji smatraju da islam kao vje- pravosudnim institucijama mogao je, da nalog nositi mahramu. Dakle, to uopće
ra i sistem moralnih i etičkih normi može je definiran na pravi način, predstavlja- nije obilježje – kao znak ili simbol – već
koegzistirati sa sekularizmom liberalnih ti pozitivan iskorak i nije nužno morao je nošenje mahrame suštastveni i bezu-
demokratija Zapadne Evrope i SAD-a. prouzrokovati negativne reakcije većeg vjetan vjerski nalog; mahrama nipošto

20 18/2/2016 STAV