Page 29 - BROJ 54/GODINA II/SARAJEVO 17.3.2016.

dosadašnjim iskustvima, odgovor se sam prihoda kuće kojoj je on na čelu, a u ko- Oni kojima je BiH trn u oku
nameće. Bit će po onoj narodnoj – izjeo vuk rist entitetskih servisa? Nastavi li se ova dugo već “traže izmjene
magarca. I uloga Regulatorne agencije za agonija iscrpljivanja BHRT-a, nije daleko
komunikacije, koja je zakonom precizno dan kada će nastupiti kraj. zakona o javnom servisu
regulirana, bar što se programskih i teh- na nivou države”. Tražeći
noloških segmenata tiče, u ovoj specifičnoj BRZINSKA TRANSFORMACIJA BHRT-a to, svjesno prikrivaju
situaciji svela se na puko statiranje. Dece- ZNAČI NJEGOV NESTANAK činjenice da još nisu
nijsku štetu, koja se kontinuirano uvećava, Da se podsjetimo da nam je međuna-
stalno plaćaju građani ove zemlje koji su rodna zajednica, svojevremeno “uređujući” usklađeni entitetski zakoni
osuđeni gledati i slušati nekvalitetne pro- državu, uspostavila i postulate novovremen- s državnim zakonom
grame javnog RTV servisa. skog ustroja javnog RTV servisa. Iako je je-
Nedavno su se javnosti obratili direktori dan od preduvjeta za predavanje aplikacije uvjerenja. U sadašnjoj fazi zagovaranja po-
FTV-a, BHRT-a i RTRS-a saopćenjem da za članstvo BiH u EU bila reforma zakona kretanja “brzinske transformacije BHRT-a”
su postigli sporazum o novom obliku ras- o javnom RTV servisu i uspostava korpora- ističu se sve učestalija zagovaranja promjene
podjele prihoda koji bi bio 40% za BHRT, cije tog servisa, međunarodna je zajednica zakona i pokretanja kanala na hrvatskom
30% za RTRS i 30% za FTV. Direktor to prešutjela i izostavila, tiho prepuštajući jeziku kao trećeg (ukupno četvrtog) kana-
RTRS-a izjavio je da su uspješno okonča- neagilnim domaćim političarima da se do- la u okviru javnog servisa. Postoji i druga
ni dugi pregovori oko ovog usuglašavanja. govore. Rezultat je evidentan. Na sceni je grupa zagovornika i “dušobrižnika” za sve
Da je to po zakonu, a nije, za entitetske “Sejdić i Finci sindrom” oko reforme za- narode u BiH, koja predlaže pokretanje tri
javne servise bilo bi ovo uspješno jer im se kona o javnom RTV servisu i osnaživanja nova kanala na jezicima konstitutivnih na-
povećao prihod po 5% za svaki, a BHRT-u BHRT-a koji traje, evo, već jednu deceni- roda u BiH. Kako je krenulo, još samo fali
bi se smanjio za 10%. Pa gdje je tu kvaka ju. Bilo bi dobro da su silni milioni eura da ih nazovu konstitutivni kanali.
oko ovih direktorskih “pregovora o pre- koje je međunarodna zajednica utrošila U međuvremenu, napomenimo da je
raspodjeli prihoda javnih RTV servisa”? na demokratsku uspostavu javnog medij- 14. marta u Mostaru startala s radom hr-
Dakle, iako direktori prema zakonu skog servisa bili trošeni planski i u fazama vatska komercijalna televizija Naša TV.
nemaju ovlasti pregovarati i sklapati spo- uspješno savladavanih stepenica. Jedne po Glavna urednica Hloverka Novak-Srzić,
razume o promjeni zakonskih odluka o jedne. Proces reforme javnog RTV servisa nekoliko dana pred početak rada Naše TV,
javnim RTV servisima, ovo je očito dio trebao je započeti uspostavom cjelovitog izjavila je da je to mala javna lokalna tele-
strategije pritiska na javnost preko medi- sistema emitiranja na državnom nivou, i vizija na hrvatskom jeziku koji je godina-
ja kojima su na čelu, kako bi se prikazala to na korporativnim principima. ma bio zanemaren na javnom servisu. Na
“opravdanost i utemeljenost” istupa par- Državni BHRT i entitetski RTRS i RTV pitanje da li je to zamjena za hrvatski ka-
lamentaraca iz RS-a, a i drugih koji traže FBiH trebalo je da proizvode međusobno nal, odgovorila je da Naša TV nije zamje-
izmjene zakona o javnim RTV servisima. komplementarne programe. Korporacija na za treći hrvatski kanal, ali će zagovarati
Ostaje gorak okus od spoznaje da direk- emitera trebalo je da obavlja sve njihove njegovo otvaranje, s obzirom na to da je
tori entitetskih javnih servisa i BHRT-a zajedničke funkcije, kao što su osiguravanje davno trebao biti otvoren. Ne sporimo te-
dogovaraju i prave neke zakonski neute- uvjeta za emitiranje i distribuciju progra- meljna ljudska prava svih naroda u BiH
meljene sporazume. Bez obzira na to što ma na teritoriju BiH za gledaoce i slušao- na ravnopravnost, posebno na medijsku
su toga svjesni, oni ipak istupaju u javno- ce, tehnološki razvoj itd. Time bi emiteri ravnopravnost. Uz želje kolegama u Našoj
sti. Slijedom višegodišnjih krivih poteza bili oslobođeni tih “teretnih poslova”. A TV za uspjeh u radu, nadamo se da će svo-
upravnih tijela javnog RTV servisa i njiho- preostale bi im osnovne djelatnosti plani- jim primjerenim demokratsko koncipira-
vih istupa u javnosti, nameće se zaključak ranja i proizvodnje programa. Takva po- nim programima pokazati i ukazati javnim
da to rade u ime onih političkih mentora djela poslova nesumnjivo je dobar temelj servisima u čemu griješe, a ne sudjelovati
koji medije javnih servisa svojataju i sma- za kvalitetne programe. No, i dalje je au- u njihovoj disoluciji.
traju svojim političkim plijenom kojeg se ditorij u BiH nemoćan i trpi opstrukcije A da se u zadnjih deset godina sprove-
neće lahko odreći. Naprotiv, takva politika koje provode zagovornici “transformacije” la u djelo reforma zakona o javnim RTV
jača na štetu BHRT-a, koji je pred finansij- (nestanka) BHRT-a. Da podsjetimo, uloga servisima na nivou entiteta i države, i im-
skim slomom. Ali to kriju. I zato u javnosti BHRT-a u reformi pretvorbe iz “državnog” plementirala u praksi sa silnim inozemnim
osviću prozirni i diletantski istupi čelni- u savremeni javni medijski servis jeste da novcima uzalud uloženim, sigurno ne bi
ka javnih servisa. Kako objasniti “prešut- bude u službi javnosti i odgovorna za svoj bilo potrebe za stalnom retorikom pojedi-
nu suglasnost” u izjavi direktora BHRT-a rad svim građanima BiH, bez obzira na naca o medijskoj i jezičkoj zapostavljenosti
o prihvatanju “sporazuma” o smanjenju njihova etnička, vjerska, politička i ostala konstitutivnih naroda u BiH. Duga bi bila
lista za nabrajanje onih koji stalno opstru-
NAŠA TV RADIT ĆE NA ZAGOVARANJU iraju progres BHRT-a kao javnog servisa
svih naroda BiH. A i progres entitetskih
TREĆEG KANALA emitera kao javnih emitera svih naroda
koji žive u entitetima BiH.
Glavna urednica Hloverka Novak-Srzić, nekoliko dana pred početak rada Naše TV, izjavila Valjda je konačno došlo vrijeme da
je da je to mala javna lokalna televizija na hrvatskom jeziku koji je godinama bio zanemaren političari, neovisni eksperti i predstav-
na javnom servisu. Na pitanje da li je to zamjena za hrvatski kanal, odgovorila je da Naša nici struke u BiH presjeku Gordijev čvor
TV nije zamjena za treći hrvatski kanal, ali će zagovarati njegovo otvaranje s obzirom na opstrukcija koje koče reformu zakona o
to da je davno trebao biti otvoren. Ne sporimo temeljna ljudska prava svih naroda u BiH javnim medijskim servisima. Ne bi bilo
na ravnopravnost, posebno na medijsku ravnopravnost. Uz želje kolegama u Našoj TV za dobro da nas generacije spominju po izre-
uspjeh u radu, nadamo se da će svojim primjerenim demokratsko koncipiranim programi- ci koju izreče rimski historičar Kornelije
ma pokazati i ukazati javnim servisima u čemu griješe, a ne sudjelovati u njihovoj disoluciji. Tacit: “Najviše zakona ima u najpokva-
renijoj državi!” n

STAV 17/3/2016 29