Page 73 - STAV broj 350

College (Tucson, Arizona), sudjelovao ozarenim osmijehom, prisno i bez ušto- karakter, sav oduševljen, bez daha uletio
na desetinama seminara i kongresa širom gljene akademske distance voditi s nama u sjedište štaba brigade i uzviknuo: “Dru-
svijeta i objavio tridesetak naslova iz svih dijalog o najobičnijim stvarima i temama govi, stigle su Španjolke!”
domena filozofije, promišljajući modernu (kako na vježbama, tako i u neformalnim Ispiti kod profesora Šarčevića bili su
znanost, kulturu, umjetnost, ontologiju, susretima pred kabinetom, na hodniku ili razgovori u kojima nikad nije bio cilj
hermeneutiku, etiku, filozofiju jezika, povi- u auli Fakulteta). Mnoge kapitalne duhov- “uhvatiti” studenta u neznanju – već, na-
jesti, tehnike, prirode, povijest filozofije… ne vrijednosti nama njegovim studenti- protiv, izvući iz njega bilo kakav osobni
Od 1959. do 1992. godine bio je član ma nisu uopće ni bile poznate, dok ih on stav, objekciju ili zaključak povodom onog
redakcije i urednik kultne “Maslešine” nije apostrofirao – posebno kad je riječ o što je u pripremi ispita uspio pročitati. Na
biblioteke “Logos”, urednik časopisa književnosti (moj prvi susret s Rumijem, sličan način kako je to činio i profesor Mu-
Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, naprimjer, čiji su stihovi u naslovu ovog hamed Filipović (čuvena je ona njegova –
član ANUBiH od 1981, osnivač Centra teksta, bio je upravo profesorom Šarčevi- “Ma ja ti na čehri vidim, prije no sjedneš
za filozofska istraživanja ANUBiH, te ćem iniciran i omogućen). Njegovo znanje prekoputa mene, koja ocjena ti slijedi!”),
predsjednik Udruženja za filozofiju BiH iz domena umjetnosti i estetike bilo je en- i profesor Šarčević bodrio je studente da
i predsjednik Jugoslavenskog udruženja ciklopedijsko, a uz to je išla i posvećenost razgovaraju s njim – ne da odgovaraju (za
za filozofiju. Član Društva pisaca u Bo- silama umjetničke kreativnosti – za nas ocjenu), teško da ću sebi ikad oprostiti što
sni i Hercegovinu bio je od 1971. godi- studente razvidna i dragocjena upravo po nisam prihvatio njegov prijedlog da poni-
ne, a član Internacionalnog parlamenta tome šta nam je otvarala vidike i budila štimo već upisanu “devetku” iz Sociologije
pisaca od 1992. interes prema pojedinim genijalnim stva- kulture, koju mi je s entuzijazmom dao, kad
Bio je laureat najviših državnih nagrada raocima. I sve je to prenošeno i darivano je, nakon upisivanja ocjene, čuo da sam i
i priznanja, od kojih izdvajamo Šestoapril- nam s nekom dozom saučesničkog i pri- Spenglera čitao za ispit (a malo ko je tad
sku nagradu, 27-julsku nagradu, Nagradu snog entuzijazma, bez imalo rezervi i bez mogao doći do knjige Propast Zapada, je-
“Veselin Masleša”, Orden za rad i Povelju ikakvih naznaka petrificiranja, mitoman- dinog do tada “Nolitovog” izdanja / edici-
izdavačke kuće “Svjetlost”. skog ili idolatrijskog “konektovanja” na je “Karijatide” iz 1936. godine). Naravno,
Gotovo je nemoguće zamisliti duhov- veličinu stvaralaca o kojima je bila riječ. ne zbog eventualne “desetke” – već zbog
nu naobrazbu naših i dolazećih generacija Znao se on i nasmijati na svoj račun prilike da s takvim znalcem razgovaram
bez uvida u barem desetak njegovih ne- (kad bi se, naprimjer, uporedio s Karlom o jednoj od za nas tada kultnih knjiga.
zaobilaznih filozofskih djela: Majem, koji je opisivao Divlji zapad a ni- Najširi krug interesiranja profesora
Iskon i smisao. Čovjek i sudbina kulture kad nije bio u Americi, tako je i on, govorio Šarčevića u propitivanju aktuelnih tema i
Zapada, 1971; Kriza svijeta i istina – Sud- nam je, prevodio i radio redakcije teksto- problema savremene filozofije pokazuje s
ba vremena i povijesna egzistencija, 1974; va pisanih na njemačkom a da nikad nije kojom se i s kakvom posvećenošću upuštao
U labirintu svijeta – Diskurs moderne i po- bio u Njemačkoj, niti je zvanično učio taj u promišljanje položaja i sudbine humanuma
stmoderne. Kriza zapadnog uma, pluralitet, jezik). Poenta je bila u tome da se radom u najnovijoj povijesti; i jezik, i znanstvena
racionalnosti, 1980; Iskustvo i vrijeme – Her- i upornošću sve može savladati – poenta epistemologija, i pitanja tehnike i tehnolo-
meneutika i kritika, 1981; Teorija moderne – osobito usmjerena prema nama, nadobud- gije, i pitanja ekologije (opstanka Zemlje
Kritika filozofije i teorija moderne, 1984; De nim mladim “filozofima”, koji smo često kao zavičaja našeg materijalnog svijeta), i
homine – Mišljenje i moderni mit o čovjeku, znali izvjesnu lijenost / inertnost cijeniti hermeneutička istraživanja, i estetičke stu-
1986; Čovjek i moderni svijet. Humana con- i afirmirati kao dio vlastitog imidža... Ta dije (o muzici, književnosti i slikarstvu), i
ditio – moć uma i neuma u povijesti i društvu, djetinja, posve iskrena i neodoljiva otvo- povijesnost, i dosezi moderne, i sraz zapad-
1988; Utopija smisla i istina vremena – Kar- renost i radoznalost, opet, oduvijek je bila njačke i istočnjačke duhovnosti, i postmo-
te svijeta i labirint ljudske egzistencije, 1988; element duhovnog i duševnog habitusa sva- derna – sve je to pripadalo domenu njego-
Iskustvo vremena, Filozofska istraživanja, kog pravog mislioca – i profesor Šarčević je vog mišljenja i o svemu tome ostavio je ne
1993; Filozofija u moderni – Doba otuđenja bio svakako među prvima koji nas je tome samo sažete i podsticajne invektive i siste-
svijeta. Analiza suvremenosti. Veliko podne, vlastitim primjerom poučio. Nezaboravne matizacije u vezi s opusima najistaknutijih
1998; Sfinga Zapada na kraju /20/ stolje- su za nas, naprimjer, bile duhovite priče mislilaca prošlog stoljeća, već i originalne
ća. Iskustvo krize civilizacije. Dramaturgija o neobičnoj kuhinji (kad ne znaš uopće nabačaje, refleksivne osvrte i analize (neza-
duha i samoiskustvo, 1999; Moderna filozo- šta je to što ti donesu u tanjiru) i toliko obilazne za razumijevanje duha vremena,
fija: Filozofi i filozofske nauke u 20. stoljeću. tankim kriškama hljeba da se bukvalno pa i podneblja kojem pripadamo).
Odabrani spisi, I-VIII, 2005. providjelo kroz njih na davnom semina- Onaj najdragocjeniji i najpodsticajniji
Više njegovih studija prevedeno je na ru u nekom dvorcu u Nizozemskoj (a na univerzalizam duhovnosti (kao kreativnosti,
njemački i engleski jezik. Kao sudionik dobacivanje nekog od nas da su to zapravo kao osvajanja slobode, kao samosabiranja
brojnih seminara i kongresa, imao je pri- bile “transparentne šnite” nasmijao bi se identiteta humanuma i kao otvorenosti pre-
liku upoznati se i razgovarati ili održava- najširim mogućim osmijehom, sav ozaren ma strujanjima tvoračke energije svuda oko
ti korespondenciju s velikanima evropske duhovitošću opaske) – ili njegova priča o nas) – to je bilo i ostalo nešto najznačajnije
filozofije – Karl-Ottom Apelom, Theodo- cjelonoćnim druženjima i razgovorima s i ono nezaobilazno čemu nas je učio i ka
rom Adornom, Hansom Jonasom i Jürge- pjesnikom Miroslavom Antićem (s kojim čemu nas je upućivao profesor Šarčević:
nom Habermasom. je bio veliki prijatelj, a koga nije mogao njegov otpor izobličenju Svijeta i Čovjeka,
Generacije studenata filozofije i so- “pratiti” u ispijanju alkohola – jer je od koje je sukus svake ideologizacije, bio je i
ciologije pamtit će profesora Šarčevića rane mladosti ostao bez bubrega i htio – ostao uzor za mnoge generacije intelektu-
kao vrsnog predavača i dragocjenog sa- ne htio bio trezvenjak cijeli život – već je alaca, mislilaca i stvaralaca u Bosni i Her-
govornika; kao što je znao, s dubokom posvunoć sjedio s njim uz kiselu vodu ili cegovini. Završetak njegovog zemaljskog
koncentracijom, ozbiljnošću i prilježno- čaj)... U sjećanju mi je ostala i anegdota puta ništa u tome ne može i neće promije-
šću tokom nastave zaroniti u artikulira- o Danilu Pejoviću, poznatom hrvatskom niti – jer iza njega ostaju djelo i duhovna
nje pojmova i pogleda, stavova i teorija filozofu koji je ranih pedesetih godina na snaga koji daleko nadilaze granice jednog
iz oblasti koju predaje, tako je umio i s radnoj akciji koja je imala međunarodni ljudskog vijeka. n

STAV 19/11/2021 73