Page 31 - STAV broj 191
P. 31
Mislim da nam je danas potreban jedan element kozmopolitizma
unutar islamske tradicije Bošnjaka koji bi nam omogućio da bolje
razumijevamo trenutne tokove globalizacije. Mi smo dugo bili jedna
zatvorena sredina i sada, kada se otvaramo prema svijetu, nalazimo
da su nam mnoge stvari strane i čudne. No, ako uzmemo onih
šest odlika islamske tradicije Bošnjaka o kojima je maestralno
pisao prof. Fikret Karčić, onda ugradnja tog globalizacijskog,
kozmopolitskog elementa ne bi trebala biti problem
ističem iskustvo i suživot sa sekularnim kao običaji, vrijednosti i prakse koje se tekstu pokušao sam objasniti da imama
državnim i društvenim uređenjem, kao prenose s koljena na koljeno. U islamskoj Šafiju, naprimjer, velikog učenjaka tra-
i tradiciju islamskog preporoda i refor- misli, tradiciju predstavljaju općeprihva- dicionalne škole prava, možemo treti-
mizma (islaha) koja nudi muslimanima ćene islamske vrijednosti i prakse koje rati kao reformistu ako ne zaboravimo
mogućnost reinterpretacije i dinamičnog su utvrđene Kur’anom i sunnetom, a na kontekst njegovog vremena i značenja
odnosa prema vjeri i društvu. Mi mora- koje se grade druge vrijednosti i prakse učitana u pojam “reformizma”. Koliko je
mo učiniti više na polju prevođenja naših kroz kulturu (adet ili urf) i iskustvo. Ove važan kontekst u razumijevanju kontinu-
najznačajnijih stručnih i književnih djela dodatne norme moraju proći kroz filter iteta islamske misli?
na evropske jezike kako bismo ih učinili dvaju osnovnih izvora i naći široko prihva- SINANOVIĆ: Kada kažemo kontekst,
dostupnim muslimanima Evrope. Time tanje kod muslimana (idžma / konsenzus šta tu podrazumijevamo? Ja bih rekao,
bismo dosta uradili na promociji islamske ili džumhur / većina). Držim da naš odnos podrazumijevamo historiju, geografiju, ži-
tradicije Bošnjaka, ali i ponudili određe- prema tradiciji treba biti zdrava mješavina votopis, intelektualnu historiju. Nažalost,
ne smjernice i odgovore muslimanima u kritičkog i štovanja. Mi moramo poštovati poznavanje historije kod muslimana je ka-
Evropi. Često vrlo brzo uvidim, na nauč- našu tradiciju i uzeti je zaozbiljno. Istovre- tastrofalno. Zbog toga često čujemo kako
nim simpozijima i razgovorima s akade- meno, moramo razumjeti da u njoj postoji se mišljenja i izreke citiraju bez uvažava-
micima i istraživačima iz drugih zema- određen dio ljudskostvorenih praksi koje nja vremena i prostora u kom su izrečene.
lja, koliko malo znaju o islamu u BiH, a su podložne reviziji. O ovom je jako do- Tako ta mišljenja postaju izvanvremenska,
koliko bi bilo dobro da znaju. Glavna je bro pisao rahmetli Muhamed el-Gazali (u. kao da taj kontekst koji ste spomenuli uop-
prepreka jezik, pa je time i naša obaveza 1996), savremeni egipatski alim, u svom će nema nikakvu težinu. Ako uzmemo u
veća da prevodimo djela naših učenjaka djelu Naše intelektualno nasljeđe na vagi Še- obzir da je sami imam Šafija promijenio
na najznačajnije svjetske jezike. rijata i razuma. Ima tu, naravno, i drugih mnoga svoja mišljenja nakon što je pre-
STAV: Tradicija je, čini se, jedan od ključ- mislilaca koji su se bavili ovom problema- selio iz Hidžaza u Egipat, tokom jednog
nih pojmova u savremenom polju islam- tikom: Tarik Ramadan, Shabbir Akhtar, životnog doba, kako se mi sada možemo
ske misli. Kako Vi definirate tradiciju i Abdul Hamid Ebu-Sulejman. Potreban bez razmišljanja pozivati na ta mišljenja
kakav bi trebao biti odnos prema njoj? nam je i kritički pristup od strane same nakon što su prošle desetine životnih doba
SINANOVIĆ: Tradicija se, svakodnev- uleme, kao što je bio navedeni Gazali, ne i kada živimo u potpuno drugačijim okol-
nim rječnikom kazano, može definirati samo od mislilaca i intelektualaca. Ulema nostima? Samo navođenje tog pojma, tj.
se često boji ući u ove teme jer se, donekle reformiste u njegovo doba, a tradicionali-
opravdano, pribojavaju gdje ovakve raspra- ste u kasnijim vremenima, govori nam o
ve mogu odvesti. Ali se od ovoga ne može tome kako se tradicija zapravo i formira.
i ne smije pobjeći. Ulema i intelektualci Ono što je tradicija danas bila je novina ju-
moraju sjesti za isti sto i otvoriti mnoge čer ili prekjučer. Tako će mnoge današnje
teme koje zahtijevaju savremeni tretman. novine (ne mislim na novotarije, bidate)
Stoga je i pojam grupnog idžtihada (raz- postati tradicijom sutra. To je pravilo ži-
mišljanja) od izuzetnog značaja i on mora vota. Ko god to niječe ili ne razumije uop-
biti otjelotvoren na neki način u glavnim će ili ne pojmi šta je to tradicija niti bi se
muslimanskim institucijama. Uzmite pri- trebao pozivati na istu. Ovo nam govori da
mjer presađivanja organa i kako se prema je tradicija ustvari dinamičan, ne statičan
tome odnositi iz pozicije islamske misli i koncept. Tradicija se mijenja s vremenom
prava. Nemoguće je donijeti odluku samo i nove tradicije dolaze do izražaja. Zarobiti
konsultiranjem vjerskog pravnika (fekiha). tradiciju u prošlosti znači zanijekati mo-
Ne, tu su nam potrebni i medicinski struč- gućnost kreativnog stvaranja današnjim i
njak, i hirurg, i stručnjak iz oblasti etike, budućim generacijama.
dakle jedan konzilij. Medicinska praksa STAV: U svom akademskom usavršavanju
ima takav pristup. Vrijeme je da ga razvi- objedinili ste dvije izuzetno važne teme.
jemo i u islamskoj misli i pravu. Radili ste kao docent na Pomorskoj aka-
STAV: Binarna opozicija tradicionalisti i demiji Sjedinjenih Američkih Država na
modernisti nametnula je normativni okvir Odsjeku za političke nauke, a doktori-
unutar kojeg prepoznajemo orijentacije rali ste na Odsjeku političkih nauka na
savremenih islamskih mislilaca. U jednom Univerzitetu Syracuse odbranivši tezu
STAV 1/11/2018 31
