Page 77 - STAV broj 227

“stvaranja” razbjesni muške mještane
i muževe uvjerene da se u tom kreativ-
nom odnosu dešava nešto mnogo više od
umjetnosti. Naposljetku, Šumar se ože-
ni za udovicu Luciju (Božidarka Frajt),
koja je bila u seksualnim odnosima sa
svim muškarcima iz sela, a nakon što
ga “odbije” prve bračne noći i istjera iz
kuće, njihov brak završi pronalaskom
Šumarevog probodenog tijela, i to po-
red Lucijinog bika.
Uz pomoć poetične sugestivnosti fo-
tografije Karpe Ačimovića Godine, Ma-
tić u ovom ostvarenju pronalazi idiličnu
vizualnu povezanost između kontura
naivnog slikarstva, sa šarolikom pri- pastoralnog ozračja punog simbolike, gaće” i sjedne na mravinjak, a nakon što
rodom krajolika, te u taj okvir smješta u kojem “zaboravljena priroda” ponov- je mrav “ujede”, on joj kaže da mu po-
svoje likove, njihovu nesigurnu tjelesnu no oživljava s ljudskom maštom. Pri- kaže koji, te u onoj u kojoj ženski lik,
postojanost, ali i svakodnevnu borbu u zore pitomih pašnjaka i poljana, kao spremajući se za slikanje, svlači svoju
unutrašnjim dubinama vlastitih bića. i u nekim pethodnim djelima Žuto- odjeću i sjeda na panj.
To je najočitije u sceni u kojoj glumac zeleno (1973), Čistilište (1974) i Čista Ipak, simbole moralnosti, duhov-
Zaim Muzaferija razgovara sa svojom voda (1976), Matić upotpunjuje sirovim nosti i intelektualne svjesnosti u Ženi s
kravom koju vodi na ispašu te “ulazi” zvucima prirode, ali ih i povremeno na- krajolikom ne nosi žena, već glavni pro-
u već pripremljene kompozicije, zatim i dograđuje taktovima saza te “ispisuje” tagonist Šumar, razapet između ovoze-
“izlazi” iz kadra nakon što izgovori ne- autohtone filmske razglednice iz Bosne maljskog šumarskog poziva, kojim je
koliko replika, a širokougaone objek- i Hercegovine. primoran da uništava prirodu, te onog
tive za zumiranje Matić će koristiti za uzvišenog, slikarskog, u kojem priro-
postepeno otkrivanje svojih “slika s “NIJEDNA MATIĆEVA REČENICA NE du iznova stvara. Međutim, čak i kao
krajolikom”. Istovremeno će uokvire- SMIJE OSTATI NESNIMLJENA” šumar on nastoji ostati moralan te se
ni prizori u koje likovi ulaze te iz kojih Odnos zvuk – slika režiser koristi za beskompromisno pridržava zakona o
pokušavaju izaći predstavljati svojevrsne stvaranje odnosa priroda – umjetnost, zaštiti šume i odričito izbjegava ličnu
metaforičke ograde, koje ograničavaju što je, naprimjer, najjasnije ostvareno korist i odbija mito. On kao umjetnik
slobodu njihovog bića, ali i doslovne, u scenama Šumarovih halucinacija. ne koristi svoj talenat i umjetničku vi-
koje definiraju čovjekovu neodvojivost Naime, kada on posmatra svoje slike, ziju kako bi seksualno iskorištavao žene
od prirode. Ono što je nagovijestio u pred ušima mu oživljava zvučna kulisa koje mu poziraju, već u njima vidi samo
kratkometražnim naslovima Proces prizora koje je naslikao: ptice, zrikavci, objekte koje mu služe za vlastito isku-
(1970) ili Mali oglasi (1971), ovdje Ma- zvona na kravama, glasovi..., što otvara pljenje. Tako Šumar jedinu ženu koja ga
tić potvrđuje kao autorsku sklonost ka vrata njegove dublje psihološke analize. seksualno privlači, seosku bolničarku,
fotografiji, odnosno statičnoj slici koja Ono što je Matić nagovijestio na “gradsku curu” (Špela Rozin), i ne po-
nastaje jednim pritiskom okidača, ili u početku svoje karijere, naslovima kao mišlja koristiti kao modela, jer je zbog
ovom slučaju potezom olovke i kista, što su Svete grudi, Intervju s ljubavnicom, modernog izgleda i jeansa umjesto dimi-
a sve kako bi svojim protagonistima Nevina dama u zelenoj travi, Gospođica ja ne može stopiti s divljom prirodom.
omogućio da barem na trenutak zau- Legranden, a što je u ovom filmu posta- Akademik Abdulah Sidran jednom
stave vrijeme. lo autorsko stilsko sredstvo, jeste pri- je prilikom rekao kako “nijedna Ma-
Veliki utjecaj koji je na Matićevu sustvo žene i njene tjelesnosti. Žena je tićeva rečenica ne smije ostati nesni-
autorsku izražajnost ostavilo domaće kod njega simbol čistoće, koju će zatim mljena”, te je tako njegov nerealizirani
naivno slikarstvo, a koje je, po njego- razodijevati kako bi je zaprljao sirovošću scenarij Nevjeste dolaze za TV Sarajevo
vom mišljenju, najreprezentativnije re- majke prirode. To je, recimo, primjetno 1979. godine režirao Emir Kusturi-
prezentiralo ruralnu Bosnu, rezultirat u sceni kada jedan od lokalnih seljaka ca, koji je, izražavajući svoje divljenje
će plošnošću, statičnošću, frontalnošću, ljubavnici, koja mu saopći da je trudna prema Matiću, rekao kako bi volio biti
sužavanjem prostora, ali i stvaranjem i da je dijete njegovo, natjera da “skine pokopan s kopijom Žene s krajolikom.
Ipak, Matićeva autorska autentičnost
Akademik Abdulah Sidran jednom je prilikom rekao kako nije zaživjela u Kusturicinom filmu, te
će ovaj sineast neponovljivog talenta i
“nijedna Matićeva rečenica ne smije ostati nesnimljena”, nedostižne umjetničke vizije, nažalost,
te je tako njegov nerealizirani scenarij “Nevjeste dolaze” ostati upamćen kao autor samo jednog
za TV Sarajevo 1979. godine režirao Emir Kusturica, koji je, filmskog remek-djela, svojevrsnog eseja
čiste filmske ekspresije u kojem se ki-
izražavajući svoje divljenje prema Matiću, rekao kako bi stom i bojama pokušava ovjekovječiti
volio biti pokopan s kopijom “Žene s krajolikom” trenutak nezaustavljive prolaznosti, iako
je on već prošao, zajedno s autorom u
njemu. n

STAV 18/7/2019 77