Page 75 - STAV broj 227
P. 75

Istok je, objašnjava Kalin, fiktivan
                                                                       pojam izmišljen tek nakon što je
                                                                       Evropa – taj geografski krak azijskog
                                                                       kontinenta – sebe definirala kao
                                                                       Zapad. Kako je naša percepcija
                                                                       prostora poprimala evropocentričnu
                                                                       boju, tako su i geografski termini
                                                                       poprimali potpuno ograničavajući
                                                                       karakter. Zašto geografski prostor koji
                                                                       se nalazi u srcu ljudske historije, pita
                                                                       Kalin, prostor na kojem su ponikle
                                                                       najstarije civilizacije, nazivamo
                                                                       Bliskim istokom? Po kojoj se
                                                                       geografskoj klasifikaciji Japan prihvata
                                                                       kao Daleki istok? Zašto za Ameriku,
                                                                       ako živimo u Iranu, Indiji ili Jemenu, ne
                                                                       kažemo daleki Zapad ili Daleki istok

                                                                       je u južnoj Evropi. Pored toga, jevreji i kršćani, u
                                                                       oblastima kao što su Sirija, Irak, Jerusalem, Egipat,
                                                                       stoljećima su živjeli zajedno s muslimanima. Kao
                                                                       i svaka kategorična podjela, također i opozicioni-
                                                                       zam prema Istoku i Zapadu sužava naše historijske
                                                                       vidike”, piše Kalin.
                                                                          On ističe da su urađeni veliki napori u cilju pre-
                                                                       vazilaženje te krute dihotomije, u čemu su posebno
                                                                       ažurni bili muslimanski mislioci koji su odbijali da se
                                                                       klasificiraju kao istočnjaci. Među njima su, kako piše
                                                                       Kalin, Džemaludin Afgani, Muhammed Abduhu,
                                                                       Mehmed Akif Ersoj, Said Halim-paša, Muhammed
                                                                       Ikbal, Bediuzzeman Said Nursi i Alija Izetbegović.
                                                                          “U djelu Islam između istoka i zapada Alija Izetbe-
                                                                       gović ovu temu sistematski obrađuje i brani tezu da
                                                                       se islam ne može svesti pod kategoriju ni Istoka ni
                                                                       Zapada”, piše Kalin.
                                                                          Odnosi islama i Zapada, tvrdi Kalin, ne mogu
                                                                       se svesti samo na ratove i sukobe. U dugoj historiji
                                                                    odnosa islama i Zapada nerijetko su realpolitičke istine
                                                              igrale odlučujuću ulogu. “Naprimjer, u IX stoljeću muslimanski
                                       Nešto kasnije naređeno je   zapovjednici, osvajači Sicilije i Palerma, na poziv napolitanskih
                        da se okrenu prema drevnoj kibli u Mekki,   vladara priključili su se borbi protiv Longobarda i Bizanta. Na
            prema Ka’bi. Kad su medinski jevreji upitali za razlog ove   isti način i muslimanski emiri i valije, tokom borbe za vlast u
          promjene, odgovorio im je 115. ajetom sure Bekare: ‘A Allahov   Andaluziji, nisu oklijevali da zatraže pomoć od Karla Velikog
          je i istok i zapad; kuda god se okrenete, pa – tamo je Allahova   i drugih kršćanskih vladara”, piše Kalin, ističući da su slični
          strana. Allah je, zaista, neizmjerno dobar i On sve zna.’ Tako   odnosi uspostavljani i između Seldžuka i Osmanlija, s jedne, i
          je Kur’an istakao relativno i prolazno svojstvo termina istok i   evropskih država, s druge strane. Srećom, dogovor i savez nisu
          zapad i ustvrdio da je suštinski smisao okrenuti se prema istini   se javljali samo kao realpolitička nužda, o čemu svjedoči umjet-
          koja nadilazi i istok i zapad”, piše Kalin, ističući da zbog ovog   nost, arhitektura, književnost, pravo...
          kur’anskog opisa muslimani nikada Kabu nisu definirali kao   Kako podsjeća Kalin, postoje mislioci koji islam i Zapad
          istok, baš kao što to nije bio ni Jerusalem.        vide kao komšije, pa čak i kao bratske civilizacije, kao što su
            Ipak, današnji odnos prema geografskim pojmovima koji   Goethe, koji je svoj čuveni Zapadno-istočni divan posvetio Ha-
          bi nam trebali služiti tek lakšoj orijentaciji duboko je evropo-  fizu Širaziju, ili engleski historičar Carlyel, koji je hazreti Mu-
          centričan. To za sobom povlači niz problema. Definirati da-  hammeda smatrao jednim od glavnih junaka historije. Kalin
          našnjim pojmom istočnjački djela islamske klasične filozofije   podsjeća da su se muslimani i jevreji borili rame uz rame u od-
          i književnosti, smatra Kalin, svakako bi bila greška. “Koliko   brani Jerusalema od krstaša, kao što su se nakon 1968. godine
          god je besmisleno da se Ibn Sina nazove istočnjačkim filozofom   rame uz rame borili muslimani i kršćani, ovaj put protiv jevre-
          zato što je živio u oblasti danas zvanoj Bliski istok, toliko je   ja, tj. protiv ekspanzionističke politike Izraela.
          besmisleno i Ibn Rušda, koji je živio u Andaluziji, zvati za-
          padnim filozofom. Značajan dio historije Osmanlija protekao                      Nastavak u narednom broju


                                                                                                   STAV 18/7/2019  75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80