Page 26 - STAV broj 359

POLITIKA

NATO operacijama i misijama u Afga-
nistanu i Kosovu.
Istraživanje koje je 2014. godine
sprovela organizacija TNS “Gallup” o
pristupanju Finske NATO savezu dalo
je rezultate: oko 53 posto ispitanika
se izjasnilo ZA, dok je 34 posto bilo
PROTIV, a 12 posto se nije izjasnilo
po pitanju. Ono što je zanimljivo i što
zapravo ukazuje na prije svega kultu-
rološku prirodu pristupanja Savezu
Finske jeste i činjenica da je istraži-
vanje provođeno krajem 2014. godine
u jeku ukrajinske krize, kada se zna-
lo da NATO neće intervenirati. Stoga
možemo zaključiti da javno mnijenje
u Finskoj razmišlja u pragmatičnim i
realpolitičkim, a ne nikako filantrop-
skim kategorijama. U prilog tome ide i
izjava člana Komisije za odbranu Fin-
ske IIkka Kanerve, koji je 2018. godine
izjavio: “Ja sam autor vladine vanjsko-
političke i sigurnosne politike i narav-
no da imamo snažnu potporu Vlade da
nastavimo partnerstvo s NATO-om i da,
u slučaju potrebe, Finska može u ime The Economist
svoje sigurnosti razmisliti o članstvu u
NATO-u.” S druge strane Baltika, na
pitanje o mogućem članstvu Finske u
NATO, na sastanku s finskim pred-
sjednikom Saulijem Niinistöm Vladi-
mir Putin je 2016. godine izjavio: “Ako
Finska pristupi NATO-u, to znači da
finski vojnici prestaju biti nezavisni,
prestaju biti suvereni u punom smislu
te riječi, oni postaju dio NATO vojne
infrastrukture na granicama Rusije.”
Opet, veoma je licemjeran ovako za-
štitnički stav prema suverenosti bilo
koje države (posebno u ruskom su-
sjedstvu) koji tobože zagovara Putin.
Svakako da je Putinov prijateljski stav
spram finskog suvereniteta iniciran
mogućnošću da NATO pristupanjem
Finske zatvori i sjeverno krilo saveza,
ali i Evrope, čime bi se dodatno oteža-
la pregovaračka utakmica s Putinom. Francuska je nakon nekoliko godina pot- Zaokružilo bi se jedno krilo NATO sa-
Iako nije članica, Finska, prema svom pisala tajne sporazume sa savezom koji veza sa snažnom armijom (srazmjerno
stepenu interoperabilnosti, veoma do- je napustila. Ovakav tajni sporazum su, veličini države i armije), ali bi se spri-
brom mobilizacijskom sistemu, dobroj pored Francuza, potpisali i Norveška i ječio prodor hibridnih prijetnji Ruske
opremljenosti i stabilnoj ekonomskoj Švicarska i još neke države koje će ka- Federacije, koja je permanentna prijet-
snazi, mogla bi gotovo preko noći po- snije postati punopravne članice. Ova- nja. U svijetu u kojem živimo, a koji je
stati članicom NATO-a. A stalni inci- kvi sporazumi kompromisno su rješenje nastao na rezultatima Drugog svjetskog
denti povrede zračnog prostora Finske nemogućnosti punopravnog članstva ili rata, ne treba očekivati volšeban presta-
od ratnog zrakoplovstva Ruske Fede- konsenzusa, ali opet su realpolitični s nak geopolitičke borbe između ruskog
racije, kao i povrede akvatorija Finske obzirom na to da ipak percipiraju za- kolosa i zapadnodemokratskih država
na Baltiku dodatno motiviraju Fince jedničku prijetnju, što je i esencijalno u okviru euroatlantskog opredjeljenja.
da moderniziraju svoje oružane sna- za formiranje vojno-političkih saveza. U tim, nadajmo se, mirnodopskim bor-
ge, ali i dodatno osnažuju saradnju s U ovom veoma teškom geopolitičkom bama uloga skandinavskih država koje
NATO-om. trenutku, dok se lome koplja oko pita- su u statusu vojne neutralnosti mijenjat
nja ukrajinske krize, Finci su svjesni da će se ovisno o snazi i volji NATO-a da
ČLANICA ILI KONSPIRATIVNI članstvo nema cijenu, dok bi i oni u tom zapriječi prodor Ruske Federacije, ali
SAVEZNIK savezu bili itekako dobrodošli. Finska bi i vojnoj moći Ruske Federacije, koja je
Iako su 1966. godine jednostrano na- danas, ukoliko bi pristupila, bila ono što bacila šapu na sjevernoevropske prije-
pustili zapovjedne strukture NATO-a, je bila Turska tokom svog pristupanja. stolnice. n

26 21/1/2022 STAV