Page 24 - STAV broj 359
P. 24
POLITIKA
Poraz vojne neutralnosti ruskih susjeda
SMIJE LI FINSKA
PRISTUPITI NATO-U
Poučena iskustvima iz prošlosti, ali i razvojem situacije na terenu,
pri čemu se član 5. Vašingtonskog sporazuma o pomoći NATO-a
Piše: Dean DŽEBIĆ neće primijeniti na Ukrajinu u slučaju ruske agresije, Finska sve
glasnije ponavlja da pridržava pravo pristupiti Sjevernoatlantskom
paktu iako će i dalje nastojati ostati neutralna.
ovogodišnja čestitka finske pre-
mijerke Sanne Marin u jednom
svom dijelu probudila je alar-
Nme u Kremlju. “Mi smo po-
kazali da smo naučili iz svoje povijesti
i ne namjeravamo ostaviti prostora za
manevre”, izjavila je Marin. Debata o
pristupanju Finske Sjevernoatlantskom
paktu dolazi naizgled u veoma nepogod-
nom trenutku, dok se ruski predsjednik
Vladimir Putin iz sve snage upire pro-
tiv širenja NATO-a. Indikativno, iner-
tni Skandinavci sve flagrantnije govore
o svom pravu za pristupanje NATO-u.
Duga historija o kojoj govori premijer-
ka, a odnosi se na rusko-finske odnose,
ne ide u prilog suživotu ili suverenoj dr-
žavi Finskoj, koja ima puni spektar po-
litičke autonomnosti kao članica NATO
programa Partnerstva za mir (PfP), ali i
Evropske unije. Upravo zbog toga, Fin-
ska može predstavljati paradigmatski
primjer male, sposobne, snažne i boga-
te države koja razvija (proporcionalno
broju stanovnika) jedan od snažnijih
sigurnosnih sistema u svijetu. S prijet- Finske jesu kompleksni rusko-finski od- razgovoru s generalima i najbližim sa-
njama po unutrašnju sigurnost Finska nosi koji ekvilibriraju između agresije radnicima on je izjavio veoma realpoli-
se veoma dobro nosi, o čemu govori i i medvjedove šape koju su na primjeru tički: “S obzirom na to da ne možemo
izuzetno nizak stepen kriminaliteta, Finske u međunarodnim odnosnima pomjeriti Lenjingrad, moramo i možemo
međutim, vanjska sigurnost ima samo nazvali “finlandizacija”. pomjeriti granicu.” Zahtjevi Sovjetskog
jedan sigurnosni izazov koji se multi- Saveza upućeni Finskoj bili su zaokru-
plicira u nekoliko sigurnosnih prijetnji FINSKO-RUSKI ODNOSI ženi aneksijom cjelokupne Karelijske
prema sektorskom pristupu sigurnosti. Iako je uspješno podijelio Poljsku prevlake (15.000 km²) u ruke SSSR-a,
Toj prijetnji oličenoj u Ruskoj Federa- s Hitlerom, temeljem sporazuma Ri- a sve pod izgovorom stvaranja “buffer
ciji nasuprot stoji država od pet milio- bbentrop-Molotov, Staljin je želio za- zone”, odnosno sovjetskog sanitarnog
na stanovnika, ali i Finske odbrambene vršiti obnovu sigurnosne arhitekture koridora u slučaju agresije Finske. Ne
snage, koje egzemplarno demonstriraju SSSR prije kraja 1939. godine. U tom mogavši natjerati Fince da udare prvi,
kako može izgledati gotovo status vojne pogledu do tada permanentni sukobi i iako je to bilo iluzorno očekivati s ob-
neutralnosti, koja je više suštinski dobro pogranične čarke s finskom armijom, a zirom na ogroman disparitet u snazi
naoružana i opremljena. Naravno, isku- koje su intenzivirane od 1935. godine, oružane sile, insceniranim napadom na
stvo kao neoboriv argument permanen- počele su predstavljati sve veći izazov selo Mainila Sovjetski Savez započinje
tno rastućim izdvajanjima za odbranu kojem Staljin nije mogao odoljeti. U agresiju na Finsku. S historijske tačke
24 21/1/2022 STAV
