Page 23 - STAV broj 359

septembra 2008. u Jerevanu (Turska po- s Turskom. U razgovoru s jednim neo- Kad već pomenuh 1915. godinu i
bijedila s 0:2) i 14. oktobra 2009. u Bursi strašćenim predstavnikom armenske armenske teritorijalne pretenzije, ovi
(Turska opet pobijedila 2:0). Ova druga dijaspore, koji podržava tursko-armen- razgovori jesu razgovori o praktičnim
utakmica održana je četiri dana nakon ski raprošman, uporedio je ostrašćenost i savremenim pitanjima. U njima neće
što su protokoli o uspostavljanju i ra- dijaspora. “Pa oni su ti ludi kao i sr- biti mjesta za historijske debate i rješa-
zvijanju bilateralnih odnosa potpisani bijanska, čikaški Srbijanci zagovaraju vanja “historijskih nepravdi i pravdi”.
10. oktobra 2009. u Zürichu (Švicarska). aneksiju Republike srpske, rat za Ko- Turski zvaničnici kažu da je najveća ra-
Međutim, protokoli iz Züricha ni- sovo i dovođenje kralja na vlast, ame- zlika u odnosu na 2009. godinu u tome
kada nisu ratificirani u parlamentima rički Armenci su slični u nemogućim što obje strane ne pokušavaju postići
Turske i Armenije. U retrospektivi je zahtjevima”, rekao mi je. sveobuhvatni sporazum o pomirenju.
jasno da je optimizam koji je pratio Ako je Pashinyan (mudro) ovaj put Ograničeni cilj – diplomatski odnosi
njihovo formiranje i potpisivanje bio zaobišao dijasporu, ne može baš u pot- i otvaranje granica – jeste prvi korak,
na vrlo klimavim nogama. Ono što se punosti ignorirati opoziciju. Predstav- ali oni ne znače raprošman i/ili pomi-
previđalo tom prilikom bile su “poluge” nik Jermenske revolucionarne federacije renje. Upravo zbog te razlike se može
kojima drugi igrači utječu na ove dvije Dashnaktsutyun, koja se po uspaljenosti uložiti doza optimizma.
države – armenska (zapadna) dijaspora ne razlikuje mnogo od dijaspore, Kiro Što se tiče moskovskog posredovanja,
na Armeniju i Azerbejdžan na Tursku. Manoyan govoreći za Sputnik Armenia turska strana izrazila je želju da se stra-
Azerbejdžan, u strahu da oslabi turska halucinira o turskom ekspanzionizmu ne posvete direktnim pregovorima bez
podrška za povratak njenih okupiranih i plaši se da ni posredovanje Moskve miješanja trećih strana. No, veliko je
teritorija, preko turske parlamentarne neće spriječiti tu imaginarnu tursku pitanje da li Pashinyan ima hrabrosti
opozicije onemogućio je ratifikaciju, ekspanziju na južni Kavkaz. “Moskva i manevarskog prostora za to.
a armenska dijaspora to je učinila u
armenskom.
Poslije drugog Azerbejdžansko-ar-
menskog rata septembra i oktobra 2020.
Nagorno-Karabah je oslobođen i time je
najveća prepreka normalizaciji odnosa
između Turske i Armenije otklonjena.
Azerbejdžanski ministar vanjskih po-
slova Jeyhun Bayramov rekao je 27. de-
cembra da Azerbejdžan “u potpunosti
podržava” ponovni pokušaj Armenije
i Turske da riješe odnose. Te podrške
nije bilo prije 13 godina. Baku u nor-
malizaciji tursko-armenskih uostalom
vidi šansu da izgladi vlastite odnose s
Jerevanom i da prebaci fokus na trgo-
vinu kao win-win rješenje.

TREĆI IGRAČI
Koincidentalno, razgovori u Moskvi
pali su u danima kada se obilježavala
trideseta godišnjica tursko-azerbejdžan-
skih diplomatskih odnosa. Pismo koje Serdar Kılıç
je predsjednik Azerbejdžana uputio
turskom predsjedniku Erdoğanu tom Normalizacija u ovom slučaju znači otvaranje granice koja je
prilikom posredno govori sve o toj po- zatvorena od 1993, odnosno od početka armenske okupacije
dršci. Adresirano s “dragi brate” pismo
počinje: “Dao si neprocjenjiv doprinos Nagorno-Karabaha i uspostavljanja diplomatskih odnosa, koje
razvoju i jačanju azerbejdžansko-tur-
skih odnosa, saveza koji služi kao izu- dvije zemlje nikada nisu imale.
zetan primjer prijateljstva i bratstva i
koje nema poređenja u svijetu.” Sasvim omogućava ovaj proces kako bi, ako je U svakom slučaju, rezultati ove di-
je sigurno da ne bi bilo toliko toplo da moguće, obuzdala utjecaj Turske u re- plomatske inicijative bit će opipljivi
Aliyev ima bilo kakve rezerve prema giji, koji je porastao nakon rata. Jasno već početkom februara kada će dvije
normalizaciji tursko-armenskih odnosa. je da bi, ako Rusija to ne učini, Zapad low-cost avio kompanije, turski “Pe-
Da li je armenska dijaspora, kao mo- postao posrednik.“ Hmm, kada je Za- gasus” i moldovski “FlyOne”, početi
guća kvariigra neutralizirana? Sudeći pad bio posrednik, nije se skoro ništa čarter-letove na liniji Istanbul – Je-
po pisanju jednog od (mnogih) medi- ni za milimetar pomjeralo, a Manoyan revan. Nešto teško zamislivo i prije
ja Armenian Weekly (adresa u Water- je bio i protiv protokola 2009, tako da samo godinu. Naravno, put je dug i
townu, gradu u američkoj državi Ma- je zapravo teško utvrditi šta on zapra- neizvjestan. Za razliku od prethodnog,
ssachusetts) premijer Armenije Nikol vo zamjera novom procesu. Barem nije koji je bio praćen medijskim bubnje-
Pashinyan ovaj put nije ni konsultirao, pomenuo događaje iz 1915. niti terito- vima i zurlama, ovaj proces započeo
što je veliki izvor ljutnje autora teksta rijalne težnje ka “zapadnoj Armeniji” je tiho i skromno. Baš zato ima šanse
Zamke nepotrebnih pregovora Armenije (odnosno istočnoj Turskoj). da uspije. n

STAV 21/1/2022 23