Page 35 - STAV broj 359

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

ao što smo naveli u tekstu iz predodređeno. Piše da su sve umeje- prazninu hadisima kao “zamjenom za
prošloga broja Stava, autoru vićke halife bile mufevvidi, kao i da su razum”. Akyol pri tome iznosi skan-
krajnje skandalozne knjige zastupali predodređenje kao oficijelnu dalozne optužbe na račun Ahmeda
KPonovno otvaranje musliman- državnu vjersku doktrinu te nasiljem ibn Hanbela. Tako tvrdi da je Hanbel
skih umova (Buybook, 2001, prijevod disciplinirali one koji su odstupali od objavio prvu knjigu hadisa (Musnad),
s engleskog: Mirnes Kovač) Mustafi ove doktrine. Za Akyola se “neobično” u koju je skupio 27.000 hadisa odabra-
Akyolu je od životne važnosti da legi- zanimanje umejevićkih halifa za ovo nih iz Akyolu “nevjerovatnih 700.000
timitet svom “prosvjetiteljstvu” nađe u “čisto teološko” pitanje krije u njego- izreka”, ali je većina tih odabranih ha-
muslimanskim izvorima. No, ma koliko vim političkim implikacijama dola- disa reflektirala Hanbelove lične teo-
se trudio i ma koliko pokušavao uvr- ska na vlast rodonačelnika dinastije. loške stavove koji su po svakom pita-
stiti islamske izvore kao temelje svog Akyol u suštini tvrdi da su Umejevići nju bili suprotni stavovima mutezilija.
“reformizma”, iz Akyola i dalje izbija zastupanjem doktrine predodređenja Hanbel je odbacio kelam kao bidat i
evrocentričnost. To se ponajviše otkriva gradili vlastiti legitimitet tvrdnjom da Hanbel je začetnik “ultradesnog” kri-
kada donosi kriterije za ocjenu nekih su oni na vlasti “zato što je tako Bog la sunizma, koje će kasnije proizvesti
pojava i djela koje kao pozitivne vidi odredio”. Za Akyola je to isti postu- salafizam i vehabizam, tvrdi Akyol.
tek kada dolaze od evropskih autoriteta. pak kojim su se u moderna vremena No pravi izazov mutezilizma došao je
Naprimjer, Akyol zloupotrebljava Ibn služili Sadam Husein i Gamal Abdel od “rafinirane verzije hanbalizma”, kaže
Tufaila, andaluzijskog polimata iz dva- Naser kako bi branili svoju vladavinu. Akyol, tvrdeći da je to postala “kičma
naestog stoljeća, tačnije njegovo djelo Ovakvo povlačenje hronološke linije od sunijskog islama”. Za njega su ustvari
Živi, sin Budnoga. U potpuno subjek- prve dinastije pa do diktatora 20. sto- ešarije “rafinirane habelije”, pa stoga tvr-
tivnom tumačenju Akyol tvrdi da je ljeća Aykolu služi kako bi ustvrdio da di kako nije tačno da su ešarije sredina
ovo djelo spomenik “racionalnoj indi- islamska teologija nije nastala u vaku- između mutezilija i hanbelija, već da su
vidui oslobođenoj stega društva, jezi- umu već se razvijala pod “patronažom ešarije tek koristile mutezilsku metodu
ka i tradicije”, pri čemu se opet poziva despotizma koji je dominirao islamom racionalne argumentacije kako bi od-
na mišljenja i reinterpretacije moder- od njegovog prvog stoljeća te mu odre- branili hanbelijske doktrine. Akyol se
nih zapadnih prevoditelja. Za Akyola dio ovosvjetske ciljeve i ambicije”! poziva na različita moderna mišljenje
je vrijednost ovog djela povećana time Nekoliko stranica Akyol posvećuje opisu kako bi napravio čitavu reklasifikaciju
što je bilo hvaljeno od zapadnjaka, na- mutezilija i njihove doktrine, opisujući
ročito pripadnika protestantske kve- njihove stavove kao partikularnu teolo- Optužbe za potenciranje
kerske sekte, koju Akyol opet hvali giju te pri tome izvodi čitav lanac rezo-
radi unverzalizma i traganja za “unu- niranja: Mutezilije su vjerovale u Boži- “forme nad suštinom” nisu
trašnjim svjetlom”. To su za Akyola ju pravdu kojom On ograničava i Sebe, ništa novo i uobičajene su
pokazatelji klicanja prosvjetljenja koje iz čega proizilazi princip mutezilijskog
je rezultiralo ultimativnim vrijednosti- vjerovanja u čovjekovu slobodnu volju za one koji bi da se postižu
ma “ljudskih prava i jednakosti ljudi”. i autonomnost jer će se za loša djela biti
Kvekeri su dali jednog Benjamina Fran- kažnjeno, a za dobra nagrađeno (ljudi deredže, otkrivaju perde
klina i američku povelju o pravima (pr- su stvoritelji svojih djela), a Bog ne bi i duhovno se uzdižu van
vih deset amandmana na Ustav SAD-a), kažnjavao čovjeka bez slobodne volje.
oduševljeno iznosi Akyol, a naspram Iz postojanja slobodne volje i autono- okvira šerijata, ali je sasvim
toga stoje, prema njemu, muslimanska mije čovjeka izlazi mutezilijsko vjerova- nova jedna zamjerka koju
društva koja su bila toliko moralno za- nje, prema Akyolu, u razum kao Božiji
ostala da su ukinula robovlasništvo tek dar čovjeku da nađe istinu čak i kada upućuje Akyol. On naime
nakon pritisaka zapadnih država. Narav- nema Upute (Objave), a iz prihvatanja smatra da je osnovni
no, Akyol opet zaboravlja spomenuti da autonomnosti razuma potiče potreba za
su većina potpisnika američke povelje alegorijskom interpretacijom Objave. problem islamskog prava
o pravima bili robovlasnici te da sama Naravno, sve je ovo, prema Akyolu, koji to što postoji jaz između
povelja nije priznavala crnce kao slo- dalje tvrdi da je mutezilijska teologija
bodna ljudska bića. Tek je 1865. godi- osnaživala ljudska bića, za razliku od islamskih pravnih nauka i
ne, nakon američkog građanskog rata i doktrine predodređenja koja ih je na- zapadnog koncepta ljudskih
više od pola miliona poginulih, došlo do mjenski oslabljivala. Za Akyola su mute-
usvajanja trinaestog amandmana kojim zilije “misionari islamske granice”, oni prava. Svi napori da se taj
su crnci oslobođeni ropstva. No ovakav koji su shvatili da jaka vjera mora ima- jaz premosti reformom
“cherry picking” jedno je od temeljnih ti razumskog smisla, tj. biti racionalna.
obilježja čitave Akyolove knjige. S druge strane, Akyol tvrdi da su se za zaustavljeni su nailaskom
vrijeme smjene dinastija Umejevića i nepremostivog zida u obliku
“AKJOLIZAM”, MUTEZELIZAM Abasovića konzervativci tiho pregrupi-
ZA 21. STOLJEĆE rali da bi promjenom vladarskih dina- odbranaškog pozivanja
Akyol zatim pokreće rasprave oko stija te opadanjem utjecaja mutezilija, a tradicionalnih muslimana na
pitanja sudbine i odredbe, tačnije da li u cilju da “minimiziraju značaj i opseg
ljudi imaju slobodnu volju ili je sve već razuma”, napunili nastalu doktrinarnu Kur’an i hadis.

STAV 21/1/2022 35