Page 37 - STAV broj 359

Prof. dr. Ferid Muhić
NITI ĆE NEKOME OTVORITI UM, NITI ĆE NEKOME

POKAZATI IZLAZ IZ SLIJEPE ULICE

Ovih dana prijatelj mi je poslao intervju
koji me je već svojim naslovom živo za-
interesovao. Naslov je zaista intrigan-
tan: “Bojim se slijepih ulica koje i dalje
zatvaraju muslimanske umove”. Naježio
sam se: muslimani koji zatvorenih umova
i dalje šetaju ćorsokacima! Da te strah
uhvati. Ipak, činjenica da je intervjuisani
Mustafa Akyol autor nekoliko zapaženih
knjiga, da je od 2013. godine kolumni-
sta “The New York Timesa” te da ga je
britanski magazine “Prospect” uvrstio
među prvih 50 mislilaca svijeta (za ra-
zliku od ATP rankinga tenisera, nikad mi
nije bilo jasno kako se pravi ova rang-li-
sta!), zebnju je zamijenilo uvjerenje da ću
u tekstu naći odgovor kako da se otvore
zatvoreni muslimanski umovi da bi najzad
našli izlaz iz svojih slijepih ulica. Povod
za intervju (koji je s M. Akyolom napravila
Amila Buturović) bila je njegova najnovija
knjiga Ponovno otvaranje muslimanskih
umova. Naslov obećava, rekoh sebi i pri-
hvatih se čitanja intervjua. znatno ranije nego u Španiji (1492). je na snazi u svim islamskim državama.
Zapeo sam već na početku intervjua: Naime, 200 godina prije toga, kralj En- Ipak, niko nije našao za shodno da spo-
“Pokušajte danas sugerirati da bi mu- gleske Edward I je (18. jula 1290. go- mene revolucionarne zaključke Ustava
slimani mogli uzeti neke ideje od Johna dine) izdao Kraljevski edikt o totalnom – da bi otvorio zatvorene nemusliman-
Lockea ili Karla Poppera i nećete dobiti protjerivanju Jevreja iz Engleske. Ovaj ske umove!?
veoma tople odgovore iz strogih krugova.” Edikt je ostao na snazi tokom cijelog Kad smo kod Karla Poppera, njegova
Zar se odgovori ne traže iz upućenih, a srednjeg vijeka i zvanično je ukinut tek knjiga Otvoreno društvo i njegovi neprija-
ne iz strogih krugova!? – pomislih. Haj- 1657. godine. Razumije se, bila je uki- telji (The Open Society and Its Enemies,
de da vidimo šta kažu upućeni krugovi. nuta samo zabrana boravka Jevreja na 1945) jeste perfidna, jedva prikrivena
Koje bi to ideje muslimani mogli uzeti tlu Engleske, tako da Lockeu nije bilo kanonizacija totalitarnog društva. Kao i
od Johna Lockea i Karla Poppera?! Na na kraj pameti da se zalaže za toleran- svako totalitarno društvo, i Popperovo
prvom mjestu, ideju vjerske tolerancije ciju njihove religije. otvoreno društvo je otvoreno samo za
kao državne politike, koju je navodno Kada bismo se pitali mogu li hrišćani uze- istomišljenike i zatvoreno za sve neisto-
prvi razvio upravo John Locke u svom ti neke ideje od muslimana da bi otvorili mišljenike. Niti će nekome otvoriti um, niti
djelu Pismo o toleranciji (A Letter Con- svoje zatvorene umove, predložio bih im će nekome pokazati izlaz iz slijepe ulice.
cerning Toleration, objavljenom 1689. Ustav Medine. Napisao ga je Muhamed, I na kraju, ko god govori o muslimanskim
godine). Kao naručeno da se otvore a. s., 622. godine – punih 1.067 godi- i nemuslimanskim umovima govori o sve-
muslimanski umovi zatvoreni u slijepe na prije Lockeovog Pisma o toleranciji. mu osim o umu! Ko god drugome otvara
ulice netolerancije. Medinskim Ustavom prava nemuslima- um čini to da bi izbacio ono što mu tamo
Prije nego što razgledamo tu ideju u na u muslimanskim državama bila su re- smeta i zamijenio ga onim što njemu ide
njenoj izvornoj formi, treba znati da je gulirana na principu vjerske tolerancije. naruku. Svejedno da li je muslimanski ili
Locke, kao najistaknutiji zastupnik libe- Navodimo dva od ukupno 47 članova nemuslimanski, um je jedino što je naše.
ralne sekularne države, između ostalog, ovog Ustava: Naš um – to smo mi! Nezamjenjivu vri-
napisao i da lokalni žitelji Amerike ili bilo 1. Pravo na vjerovanje u Boga jednako jednost posjedovanja svog sopstvenog
kojih drugih teritorija (native people) ne- je za sve (čl. 33). uma odslikava onaj morbidni, ali britki
maju nikakva prava na život, slobodu, 2. Nemuslimani (narodi knjige) u musli- aforizam Erazma Roterdamskog: “Kada
sopstvenost, pa čak ni na zemlju na ko- manskoj državi imaju ista politička i kul- bi svim ljudima odsjekli glave i zakotrljali
joj žive, jer te teritorije legalno pripadaju turna prava kao i muslimani. Njima se ih niz padinu, svako bi trčao za svojom
“tolerantnim” osvajačima, U vezi s religij- garantuje kulturna autonomija i sloboda glavom!” Nemojte dopustiti da vam dru-
skom tolerancijom, Locke je smatrao da religije (čl. 34). gi otvaraju um da ne biste poslije trčali
Engleska država treba tolerirati religiju Završni, 47. član naglašava: Ovaj Ustav za svojom glavom,
(ali samo anglikansku crkvu), dok je ka- ne može biti poništen ni prekršen ni od Sačuvajte svoj um! Svejedno da li sma-
tolike isključio iz ove priče. U Engleskoj strane neprijatelja, ni od države. Od tada trate da vam je dat od prirode ili da je
je politika protjerivanja Jevreja počela do danas princip vjerske tolerancije ostao blagoslov od Boga.

STAV 21/1/2022 37