Page 39 - STAV broj 359

139 godina od dolaska prvog vrhbosanskog nadbiskupa

JOSIP STADLER, JEDNA OD

NAJKONTROVERZNIJIH

LIČNOSTI U HISTORIJI BOSNE

Nadbiskupija je službeno osnovana 2. septembra 1881. godine te je odmah potom započeo
kanonski proces imenovanja Josipa Stadlera. Stadler je 15. oktobra 1881. položio zakletvu pred
nuncijem u Beču, a ministar Szlávy je izrazio želju da službeno posvećenje nadbiskupa bude što
prije kako bi se izbjegla zima, zbog ionako loših puteva do Sarajeva, ali i zbog što skorijeg otvaranja
sjemeništa. Službeno imenovanje i uvođenje u biskupsku službu obavljeno je 20. novembra. U rodni
Slavonski Brod Stadler stiže 10. januara, vozom dolazi do Zenice i 14. januara stiže u Sarajevo,

gdje je 15. januara ustoličen za prvog vrhbosanskog nadbiskupa.

Piše: Nedim HASIĆ doživjeli kao presudu protiv njih. Smatrali
su da drugi dolaze na njihovo mjesto “brati
plodove”, koje su oni stoljećima mukotrpno
rvi vrhbosanski nadbiskup, doktor pripremali i često su se među njima mo-
Josip Stadler, koji je na tu dužnost gle čuti izreke kao “o nama, ali bez nas” ili
imenovan prije tačno 139 godina, “baština naša dopade strancima”. Nisu više
Pjedna je od najkontroverznijih lič- mogli predlagati kandidate za biskupsku
nosti u novijoj historiji Bosne i Hercegovi- službu, odnosno franjevci više nisu mogli
ne. Bio je voljen i hvaljen, ali i u isto vrije- biti biskupi, a i više nisu bili jedini kler u
me meta žestokih napada i kritika. Stadler Bosni i Hercegovini, piše Stipe Trogrlić sa
je, prema mnogim istraživačima njegovog splitskog Filozofskog fakulteta.
djela, kriv za pokušaj istiskivanja franjeva- Nakon odluke o osnivanju nadbisku-
ca, za izjednačavanje hrvatstva i katolištva, pije, počelo se razmišljati o kandidatima
osoba koja je odmah po dolasku u Bosnu za nadbiskupsko mjesto u Sarajevu. Sveta
rekla “A sada na posao”, a posao je, sma- stolica je na sjednici kardinala u Rimu u
traju mnogi, bilo pokrštavanje muslimana septembru 1880. pristala dopustiti Beču
i pokatoličenje pravoslavaca. Oni koji ga da odabere kandidata za sarajevskog
brane o tome ne daju reći ni slova i tvrde biskupa, a svi koji su bili uključe-
da ne postoje dokazi za tako teške optužbe. ni u proces obnove hijerarhije
slali su prijedloge. Zagrebač-
DOLAZAK U SARAJEVO ki nadbiskup Mihalović pre-
Kada je ondašnji papa Leon XIII odlučio poručio je Josipa Stadlera,
da Sarajevo postaje središte nove Vrhbosan- dok je biskup Strossmayer
ske nadbiskupije, ta je nadbiskupija pro- predložio četvoricu kandi-
glašena kao “prva među drugim sjedištima data, svećenike iz Bosne fra
koja postoje ili će se uspostaviti u pokraji- Grgu Martića, fra Marijana
ni Bosni i Hercegovini”. Dodata su još tri Tuzlančića, fra Martina Ne-
sjedišta, dva nova u Banjoj Luci i Mosta- dića i fra Jaku Balatića. Sveta
ru i treće Mrkanskotrebinjsko središte, za stolica je odbila prijedlog da
čijeg je upravitelja postavljen dubrovački prvi sarajevski nadbiskup bude
biskup. Mostarskoj biskupiji, po želji pape neko od franjevaca.
Leona XIII, dodaje se i naslov “Duvanjska” Prijedlog o Stadleru je prihvaćen
po uspomeni na biskupsko sjedište u Duv- od cara te je Stadler krajem juna 1881.
nu, koje je tu bilo prije doseljenja Slavena. pozvan u Beč, gdje se susreće s ministrom
Franjevci nisu bili oduševljeni vijesti- Szlávyjem da bi razgovarali o crkvenim
ma o novom ustroju te su takvu odluku pitanjima. Nuncij je 24. juna obavijestio

STAV 21/1/2022 39