Page 43 - STAV broj 359

saradnju s mladim osobama iz Srebrenice mladim generacijama (koje ne poznaju web-stranici. Sami proces je izrazito vre-
i regije kroz različite setove radionica, a taj period) da steknu uvid u mogućnosti menski zahtjevan, a obavlja se uglavnom
bitno je napomenuti i projekte koji su ve- koje mogu doprinijeti izgradnji održivog na volonterskoj bazi članova Udruženja.
zani za dokumentiranje određenih prilika suživota: Ako je bilo moguće u prošlosti, Do sada smo uspjeli objaviti više od hi-
u Srebrenici, kao što su fotografski pro- zašto ne bi bilo moguće i u budućnosti?! ljadu jedinica arhivske građe na našoj
jekti “(U)Mjesto života”, gdje su prikazani web-stranici, dok je u procesu objave više
devastirani privredni objekti na teritori- STAV: Koliko su građani zainteresirani od dvije hiljade arhivskih jedinica uz koje
ji općine Srebrenica, a zatim i svojevrsni da ustupe arhivsku građu svojih najdra- konstantno dolazi veći broj.
nastavak ovog projekta “The lost homes žih koja se veže za Srebrenicu i kako
– Srebrenica”, gdje su prikazani devasti- mogu to učiniti? STAV: Kako je prije izgledao život u Sre-
rani porodični objekti koji, nažalost, po- HALILOVIĆ: Uglavnom su donatori brenici, a kako danas?
stoje u velikom broju. Vezano za navedene materijala zainteresirani da ustupe ar- HALILOVIĆ: Zasigurno da se život pri-
i slične projekte, organizirane su različite hivsku građu koja se nalazi u njihovom jeratne Srebrenice od današnjeg umnogo-
izložbe, a u prostorijama Udruženja uspo- posjedu u cilju arhiviranja unutar Doku- me razlikuje. Srebrenica je nekada važila
stavljena je i Izložbena prostorija, u kojoj mentacionog centra. Međutim, u periodu za izrazito industrijski razvijeno mjesto,
je predstavljen naš rad, ali i dio historije protjerivanja iz Srebrenice tek rijetki su sa značajnim brojem industrijskih po-
Srebrenice. Pored svega navedenog, a u uspjeli da sačuvaju porodične materijale i strojenja koja su proizvodnju bazirala na
saradnji s domaćim i stranim organiza- dokumentaciju, tako da danas uglavnom ovdje postojećim prirodnim resursima.
cijama (najviše iz Italije), organiziramo imamo slučajeve da donatori materijala Danas je situacija potpuno drugačija.
i studijske posjete Srebrenici, gdje uče- u svom posjedu imaju tek skroman broj Industrija je u velikom dijelu uništena,
nicima i studentima predstavljamo svoje ove vrste materijala, često jednocifren. S a onaj dio koji funkcionira isključivo je
djelovanje. druge strane, razumijemo i one koji još privatiziran. Srebrenica je bila poznata
uvijek nisu spremni da doniraju materi- kao mjesto suživota njenih stanovnika,
STAV: Koliki je značaj Dokumentacionog jale (kopije) u naš arhiv, jer ipak se radi o pripadnika različitih etničkih i religio-
centra i možete li nam iznijeti neke de- stvarima koje ulaze u intimnu sferu oso- znih zajednica. Baš kroz materijale arhi-
talje vezane za taj projekt? ba i porodica koje još uvijek nisu spremne va Dokumentacionog centra svjedočimo
HALILOVIĆ: Dokumentacioni centar da svoju građu ustupe u javnom prostoru. suživotu stanovnika Srebrenice, unište-
je arhivska platforma uspostavljena u ci- Inače, cjelokupni proces obrade arhivske nim ratom i genocidom, koji danas zvuči
lju prikupljanja arhivske građe vezane za građe je standardiziran, od procesa pri- kao nevjerovatnost. Fascinantno je kada
prijeratnu Srebrenicu, a sami značaj ove kupljanja, zatim kategorizacije, arhivira- vidite fotografije na kojima se nalaze Sre-
vrste arhivskog materijala jeste višestruk. nja i na kraju objave materijala na našoj breničani, različitih pozadina, u nekim
U 2014. godini član Udruženja Muhamed
Avdić dolazi u posjed određenog broja
fotografija Srebreničana, a na nekim od
njih nalazi se i njegov otac koji je žrtva
genocida, a za čijim posmrtnim ostacima
se još uvijek traga. Nažalost, suočeni smo
s činjenicom da je značajan dio stanovniš-
tva Srebrenice ubijen i protjeran u ratu, a
porodične arhivske građe (fotoalbumi) su
ostale uništene i izgubljene. Značaj ovog
projekta proizlazi i iz vlastitih prilika čla-
nova Udruženja. Neki od nas rođeni su
u ratnoj Srebrenici. U periodu izvršenja
genocida, kada je ubijen i moj otac, imao
sam 18 mjeseci i ne posjedujem sjećanja
vezana za njega. Zahvaljujući dvjema fo- Sjedište “Adopta”
tografijama koje je uspjela sačuvati moja Fotografija: Andrea Rizza Goldstein
nena, očeva majka, imam tu “sreću” da
znam kako je izgledao moj ubijeni otac.
Kažem “sreću” jer, nažalost, postoje mnogi
iz moje generacije koji su ostali bez oca, a
koji nemaju ni tu mogućnost da se upo-
znaju s likom preko fotografije. Kao što
rekoh, značaj Dokumentacionog centra
je višestruk. S jedne strane, arhivska gra-
đa koju prikupljamo pomaže porodicama
ubijenih i nestalih da otkriju materijale
vezane za sebe i članove svojih porodica,
što doprinosi njegovanju kulture sjeća-
nja, posebno na one koji nisu više među
živima. S druge strane, sami materijale
nude uvid na životne prilike u prijerat-
noj Srebrenici koje se značajno razlikuju Izložbeni prostor
od današnjih, a što uveliko može poslužiti “Adopt Srebrenica”

STAV 21/1/2022 43