Page 38 - STAV broj 359

DRUŠTVO
DRUŠTVO

BiH, a koja, koliko nam je poznato, sli- društva i kulture u kojima čovjek živi, do propasti čitave zajednice. Po njiho-
jedi maturidijsko-ešarijski akaid. Akyol Akyolovog “konteksta”, te bi bio posve vom rezonu, njihovi postupci su sasvim
se ne libi problematizirati ni velikane relativan, a samim tim i nerelevantan. etički, objektivni i racionalni.
poput Gazalije, kojeg smješta u “kasne Recimo, gotovo sva primitivna druš- No to nije samo slučaj s primi-
ešarije”, one koji su bili nešto “skloniji tva su, po našim standardima, bila i tivnim zajednicama već i s čitavim
razumu”, te stoga “malo rafiniraniji”. ostala nevjerovatno surova. Pri tome civilizacijama. Drevni Rimljani nisu
Stoga, Akyol ima ponešto bolje mišlje- njihova surovost često nije posljedi- vidjeli ništa loše u robovlasništvu i
nje o maturidijskoj doktrini smještajući ca nekih mračnih vjerovanja već po gladijatorskim igrama kojima su često
je na skali između ešarija i mutezelija. pravilu počiva na “etičkom objekti- prethodili spektakli prilikom kojih su
Akyolu je izuzetno problematično što vizmu”, nekom objektivnom moralu “kriminalci, često djece i žena poraže-
ankete pokazuju da 90 posto do 99 po- i racionalizmu koji i Akyol zagovara. nih neprijatelja, bacani divljim životi-
sto muslimana na svijetu smatra kako Tako su mnoga plemena američkih In- njama kako bi ih one rastrgale”. Za pro-
je potrebno vjerovati u Boga da bi se dijanaca bila notorna po tome što su sječnog Rimljanina je ono što je nama
bilo moralno, za razliku od recimo 10 periodično kidnapovala ženske osobe, danas nezamisliva monstruozna suro-
posto Šveđana, 39 posto Nijemaca ili 57 kako iz drugih plemena, tako i bijelih vost bila prilika za zabavan porodični
posto Amerikanaca. “Ogromna većina naseljenika, pri čemu su redovno ubi- izlet. Šta je sa Spartancima i njihovom
u muslimanskim društvima ne može jala njihovu djecu. Ni kidnapovanje ni antičkom običajnom eugenikom zbog
zamisliti drugi izvor morala osim reli- ubistva nisu bili posljedica nekih ritu- koje su ubijana ne samo novorođenčad
gije”, kuka Akyol, “naročito ne čovje- ala ili perverzne pohote već činjenice rođena i s najmanjom fizičkom manom
kovu intuiciju i razum”. Interesantno da je ekonomija plemena koja su lovi- već i ritualno poput divljači lovljeni i
je kako Akyol prilikom navođenja ovih la bizone bila zasnovana na bizonskim ubijani najzdraviji, najjači i najpametniji
procenata nije primijetio, ili se barem kožama. Muškarci su lovili, a žene su robovi? Za Spartance su to bili sasvim
pravi da ne primjećuje, i vrlo sličnu ra- štavile kože, što je više žena imao muš- moralni, čak i prijeko potrebni običa-
zliku u religioznosti između većinskih karac, to je više koža bivalo uštavljeno ji i postupci bez kojih njihovo krajnje
muslimanskih i većinskih kršćanskih te je time bilo veće bogatstvo, ali i sta- militarizirano društvo i kultura ne bi
(uglavnom protestantskih) društava i tus muškarca u plemenu. Ubijanje dje- mogli ni postojati.
država. Očito je da se tamo gdje ljudi ce otetih žena bio je logični nastavak I tako dalje i tako dalje, mogu se na-
prihvataju “ljudsku intuiciju i rezon” takvog rezona jer bi zarobljenicama brojati stotine ovakvih primjera iz svih
kao izvor moralnih normi ravan ili na- mala djeca samo oduzimala vrijeme i epoha ljudske historije. Stoga Akyolov
dređen Božijim naredbama istovremeno energiju koje su im potrebne za težak svijet “etičkog objektivizma”, nekih
i mnogo više ljudi izjašnjava kao ate- fizički rad kakvo je štavljenje kože. Da “društvu poznatih” zdravorazumskih
isti ili nereligiozni. Znakovito je da o li je potrebno i spominjati da je takvo, moralnih normi, a koje su van Božije
takvoj uzročno-posljedičnoj vezi Akyol nama danas krajnje zločinačko postu- upute, nekog “prirodnog morala” koji
nema šta da kaže. panje bilo potpuno u skladu s plemen- postoji van Boga, a koji je eto istovre-
skim tumačenjem dobra i zla te da bi meno urođen čovjeku i ljudskom rodu,
AKJOHOLIZAM – OPIJENOST svaki od urođenika ovakve postupke bra- ali nekako i redovno ovisi o kontekstu,
VLASTITIM RAZUMOM nio kao sasvim moralne i racionalne?! jeste ustvari nešto što bi bilo najpri-
Jedan od fundamentalnih proble- Slično je i s inuitskim plemenima, koja bližnije opisati kao “pakao na zemlji”.
ma ne samo Akyolove knjige već čita- su stare i nemoćne osobe ostavljala da Pri svemu ovome sama činjenica da se
ve škole mišljenja kojoj pripada Akyol se smrznu nasmrt jednom kada posta- čovjeka, a ne Boga uzima kao mjeru
i njegovi istomišljenici jeste odbijanje nu nesposobni da na bilo koji način stvari dovodi do svojevrsne “diviniza-
prihvatanja svevremenosti Objave te doprinesu zajednici. I oni bi rekli da u cije” čovjeka i njegovog razuma kojem
da se u baš i u toj vječnosti nalazi su- izuzetno surovim uvjetima života, gdje se, i to u svakome vremenu različito,
ština Upute. Bez postojanja Allahove, je bitna svaka unesena kalorija, a svaki trebaju prilagođavati Božije naredbe,
dž. š., upute, čovjekov odgovor na pi- dodatni napor može značiti smrt, jed- umjesto čovjek njima.
tanja da li je nešto dobro ili zlo ovisio nostavno nema mjesta za višak gladnih U svom modernističkom pozitiviz-
bi isključivo od vremena, prostora, usta jer najslabija karika može dovesti mu Akyolova razmišljanja nevjerovatno
podsjećaju na marksističke teorije i vi-
zije uređenja društvenih odnosa koje su
Akyol tvrdi da su se za vrijeme smjene dinastija Umejevića i svoju krilaticu “od svakoga prema nje-
Abasovića konzervativci tiho pregrupirali da bi promjenom govim sposobnostima, svakome prema
njegovim potrebama” gradile na iluzi-
vladarskih dinastija te opadanjem utjecaja mutezilija, a u cilju ji o čovjeku koji racionalno, moralno
da “minimiziraju značaj i opseg razuma”, napunili nastalu i društveno odgovorno upotrebljava
svoje sposobnosti i zadovoljava svoje
doktrinarnu prazninu hadisima kao “zamjenom za razum”. potrebe. Pored takvih zabluda o racio-
Akyol pri tome iznosi skandalozne optužbe na račun Ahmeda nalnoj upotrebi resursa, spomenimo i
to da većina ljudi ima krajnje iskrivlje-
ibn Hanbela. Tako tvrdi da je Hanbel objavio prvu knjigu no i subjektivno tumačenje i procjenu
hadisa (Musnad), u koju je skupio 27.000 hadisa odabranih vlastitih sposobnosti i potreba. Da nas
dragi Bog dragi sačuva od takvog akyo-
iz Akyolu “nevjerovatnih 700.000 izreka”, ali je većina tih holiziranog svijeta u kojem bi ljudima
odabranih hadisa reflektirala Hanbelove lične teološke stavove bila jednaka vlastita pamet i osjećaj za
dobro i zlo s Allahovom, dž. š., Obja-
koji su po svakom pitanju bili suprotni stavovima mutezilija. vom i Njegovom Uputom. n

38 21/1/2022 STAV