Page 74 - STAV broj 262

KULTURA

Istanbul i obrazovanje nastavlja uz podrš-
ku admirala Seydizâde Mehmed-paše. Paša
će ga podržati u karijeri, a najvjerovatnije i
u zasnivanju bračne zajednice, jer je 1678.
oženio djevojku iz ugledne familije La‘lîzâ-
de. Uz plaću od 40 akči počinje raditi kao
muderris, predavač, na područjima kadiluka
u Čorluu i Burgazu. Knjigu o pobjedi (Za-
fernâme) napisat će i pokloniti krimskom
hanu Selimu Giraju 1687. godine, tražeći
od njega službu dostojnu pjesnika i učenja-
ka njegovog ranga. Hanu se dar svidio pa je
Sabita imenovao kadijom u Kefi.
Pet godina poslije, tokom drugog Ebûsa-
idzâde Feyzullah-efendijinog mandata na
položaju šejhul-islama, zatječemo ga na
mjestu predavača na području muftiluka u
Tekirdagu. Na tom položaju ostaje narednih
osam godina i u tom periodu sređuje svoj
Divan i počinje pisati čuvenu mesneviju o
Edhemu i Humi. Sabit nam može biti i za-
nimljiv i poučan i zbog još jedne svoje ka-
rakteristike, a to je da nije skrivao znanje Prve dvije stranice rukopisa Sabitovog “Divana” koji se čuva u biblioteci “Suljemanija” biblioteci u Istanbulu
i umijeće. Ustvari, bio je pokretač brojnih
književnih procesa u mjestima u kojim je a književna kritika ovog pjesnika svrstava utjecaj. Osim u poeziji spomenutog pje-
službovao i odgajao nove generacije pjesni- među najznačajnije pjesnike 17. stoljeća. snika Šerhija, koji je upravo pred Sabi-
ka koji su pisali po uzoru na svog učitelja. U tom brusio svoj pjesnički dar, trag ovog
Tekirdagu je odgojio pjesnika Šerhija, koji će I DANAS ZANIMLJIV NAUČNICIMA glasovitog Bošnjaka rođenog u Užicu
kasnije steći pjesničku slavu, a u Sarajevu – Njegov pjesnički značaj bit će potvrđen pronalazimo i u pjesmama koje potpisuju
gdje je na položaj bosanskog mule stigao iz i tokom 18. stoljeća. U tom periodu inten- čuveni pjesnici kao što su Seyyid Vehbî,
tekirdaga – pokrenuo je književni kružok, zivno je spominjan, citiran, ali i kritiziran. Nedîm, Sünbülzâde Vehbi, Enderunlu
o čemu je pisao Alija Bejtić. Mnogi su mu zamjerili posezanje za na- Fâzıl i Sürûrî.
U Sarajevu se ne zadržava dugo i već rodnim poslovicama, pošalicama i riječima Sabit Alaudin Bosanac bio je blizak te-
nakon dvije godine službovanja vraća se u koje, prema mišljenju kritičara, nisu bile savufskoj misli. Tragove tesavufskog nači-
Istanbul. U nekim dokumentima spominje dovoljno pjesnički izbrušene da bi im bilo na promišljanja postojanja pronalazimo u
se smjena, dok pojedini autori tvrde da je dopušteno biti dijelom poezije. Međutim, njegovom Divanu, a u pisanim tragovima
Sarajevo napustio težeći vratiti se u kultur- Sabit je upravo tim karakteristikama svoje nailazimo na zanimljiv podatak da je bio po-
ni centar carstva i boriti se za mjesto dvor- poezije, koju krasi i njegovo majstorstvo u vezan s Mevlevijskim sufijskim bratstvom
skog pjesnika koje mu je, prema Bašagiću, igri riječima, uspio izgraditi vlastiti stil u i odan principima ljubavi koje je u amanet
uistinu i pripadalo. osmanskoj divanskoj književnosti i naja- budućim generacijama u Velikom Divanu i
Godinu dana po povratku u Istanbul viti vrijeme promjena u kojem će poezija Mesneviji ostavio glasoviti Mevlana Džela-
gubi sina Ibrahima, što njegovu tugu čini s dvorskih balkona i iz plemićkih kružoka ludin Rumi, iako je familija La‘lîzâde, od
neizdrživom. Do tada je uspijevao tiho patiti sići na ulice, ući u sokake i esnafske radnje koje se oženio, generacijama bila vezana za
i tugovati za sinom Ismailom, koji se rani- s namjerom da narodu željnom promjene Bajramijski tarikat.
je utopio u Dunavu. Tu njegovu bol vješto podigne moral. Sabita u svojim spomenicama pjesni-
skriva terdži-bend, koji je napisao Râmi U poeziji ovog pjesnika nailazimo i na cima spominju osmanski antologičari,
Mehmed-paši. Iako neoporavljen od udara još jednu karakteristiku koja turskim kri- a turski istraživači napisali su o njemu
sudbine, dvije godine poslije prihvata ime- tičarima skoro pa redovno promiče, a to je brojne naučne radove i studije. Načinit
novanje na mjesto glavnog sudije u Konyi, njegov prkos – reklo bi se bošnjački inat ćemo ozbiljan propust ako posebice ne
odakle se nakon kraćeg perioda vraća u – svima onima koji su nastojali zanijeka- spomenemo Turguta Karacana, koji je
Istanbul, da bi 1708. godine bio imenovan ti njegov neponovljivi pjesnički dar i koji kritički obradio i 1990. i 1991. godine
na mjesto mule u Dijarbekiru. Na tom polo- su činili sve kako bi divanskoj književno- u Sivasu objavio sva Sabitova djela, te
žaju zadržava se dvije godine i potom vraća sti nametnuli svoj način razmišljanja. Pu- Ebüzziyâ Mehmeda Tevfika, koji je Za-
u porodični dom u Istanbulu, gdje provodi ritancima se odupirao tako što je u svojoj fernâme objavio još davne 1911. godine u
posljednje dvije godine života. Miradžiji nekoliko stihova spjevao na per- Istanbulu. Propust bismo, naravno, na-
Svijet prolaznosti napušta 1712. godine zijskom, a zagovornicima čistog književnog pravili i ako ne bismo spomenuli Adnana
i biva ukopan odmah do mezara čuvenog jezika posezanjem za narodnim poslovica- Kadrića, direktora Orijentalnog institu-
tumača Mesnevije Sarı Abdullah-efendije, na ma i pošalicama. Miradžiju je ovdašnjoj jav- ta u Sarajevu, koji je Sabita najtemeljitije
Topkapı Maltepe mezaristanu. Na dvor nije nosti predstavio Mehmed Handžić, a njen predstavio domaćoj javnosti. Propust koji
stigao ponajprije zbog činjenice da su dvor- najcitiraniji prijevod jeste onaj od rahme- bi nadišao sve spomenute propuste jeste
skim pjesničkim položajima vladali članovi tli Ešrefa Kovačevića. Iza sebe je ostavio i naše zadovoljavanje ovim tekstom i odu-
dvorskog pjesničkog klana koji je u Sabi- dvije Ramazanije, o kojima je u Stavu već stajanje od daljnjeg upoznavanja s jednim
tu vidio opasnost. Pokazat će to i vrijeme. pisao Hamza Ridžal. od najglasovitijih bošnjačkih pjesnika na
Danas se o Sabitovoj poeziji pišu magistar- U poeziji mnogih osmanskih pje- jezicima koji se smatraju vodećim jezici-
ske teze i doktorske disertacije širom Turske, snika 18. stoljeća evidentan je Sabitov ma islamske kulture. n

74 12/3/2020 STAV