Page 62 - STAV broj 281

DRUŠTVO

janjičare. Lokalni Jevreji specijalizirali su
se za izradu vune neophodne za tekstilnu
industriju. Nakon što bi opskrbili robom
tu elitnu pješadiju, mogli su nastaviti izra-
đivati tekstil za ostale klijente. Ubrzo su
obukli sav Solun i druge osmanske grado-
ve, pa su čak i izvozili tekstil u današnju
Mađarsku i Italiju. Sve zahvaljujući sret-
noj kombinaciji potražnje, najmodernijim
mehaničkim tkalačkim strojevima, dobrom
poznavanju zanata i vrijednoj mreži poro-
dičnih i međuljudskih veza koje povezuju
islamski svijet i kršćansku Evropu.
Posao s vunom bio je najveći, ali su se
posvetili i pamuku i svili, a izvan tekstil-
nog sektora pšenici i soli, kao i kasnijoj
proizvodnji baruta i artiljerije. Također
su uvozili italijanske i balkanske luksuzne
predmete. Sredinom 16. stoljeća Solun je
već stvarao najveći prihod od svih gradova
Osmanskog carstva nakon Istanbula. Druš-
tvena integracija i prosperitet obogaćivali
su sefardsku kulturu. Otvorene su rabin-
ske škole. Ispisane su i prve knjige na ju-
deo-španskom jeziku. Ustvari, formirana su
dva mješovita jezika – ladino, kultiviraniji
i korišten prije svega u religijskim teksto-
vima, i judezmo, koji je korišten svakod-
nevno. Oba su jezika sačuvana do danas,
nabijena arhaizmima i riječima na hebrej-
skom, turskom i grčkom jeziku.

HELENIZACIJA SEFARDA
Sefardi iz Soluna pratili su s velikom
pažnjom opadanje moći Osmanskog carstva
iz 17. stoljeća. Vojni neuspjesi, gubici na
Sredozemlju, piraterija, nedostatak žita...,
sve je to kvarilo sliku procvata iz prošlog
stoljeća. Jevrejima su dodatne probleme
donijeli veći porezi kojima je Istanbul po-
kušao nadoknaditi gubitke. Stvari se za
pravo bogatstvo. Prihvatanje Jevreja bio je mikrozajednice pod Osmanlijama. Mogli Sefarde ponajviše mijenjaju sredinom 19.
majstorski potez. Jevreji su Osmanlije uči- su donositi zakone u svom lokalnom parla- stoljeća, i to iz više razloga; od globalnog
li, naprimjer, izrađivati dijelove za tešku mentu pod uvjetom da ti zakoni nisu bili u konteksta kakav je industrijska revolucija
artiljeriju. Također su otvorili štamparije, suprotnosti s carskim pravnim poretkom. i rast političke težine buržoazije i radničke
prve u Carstvu. Manji broj jevrejskih pre- Glavni rabin u Solunu mogao je čak zatvo- klase do izgradnje željezničke pruge koja je
vodilaca, liječnika i bankara služio je sa- riti i jevrejske zločince. od 1871. godine povezala Solun s carskom
mom sultanu. prijestolnicom na istoku i s Evropom na
Do 20. stoljeća omjer Sefarda i drugih SEFARDSKO BLAGOSTANJE zapadu, ali najveća društveno-ekonomska
stanovnika Soluna bio je jedan naprema je- Ključ sefardskog blagostanja u 16. promjena ogledala se u zakonodavstvu.
dan. Nijedno drugo mjesto na svijetu nije stoljeću bilo je obrtništvo. No veliki eko- Riječ je o reformama generalno nazvanim
okupilo toliko Jevreja u pola tisućljeća kao nomski uzlet nastao je na osnovu ugovora Tanzimat, nizom zakona donesenih od
Solun. Metropola je imala ogromnu korist koji je sultan potpisao: izrada uniformi za 1839. do 1876. godine radi modernizacije
od toga. Izgrađena su čitava nova naselja i
modernizirana opskrba vodom. Tim više
što su se između 16. i 17. stoljeća mnogi
drugi narodi raseljeni sa zapada pridružili Ovdašnji Sefardi u Bosnu i Hercegovinu stigli su iz
Sefardima jer su tako lakše nalazili poslo- Soluna. Nakon što su tamo pomalo uredili živote, u
ve unutar Carstva ili su jednostavno bili
ratnici u osmanskoj vojsci. Sarajevo stiže druga i treća generacija prognanika
Jevreji su bili građani drugog reda u
odnosu na svoje komšije muslimane. Me- iz Španije. Doseljavaju tokom 15. stoljeća i oko 1550.
đutim, njihova je zajednica uvijek bila au- godine formirana je prva jevrejska zajednica (općina),
tonomna. Zahvaljujući toj slobodi, Sefardi
su uspjeli razviti neku vrstu prosperitetne a nedugo zatim i pogrebno društvo

62 23/7/2020 STAV