Page 63 - STAV broj 281

Sefardi u Bosni

sultanata. Te su reforme uspostavile egali- Progom solunskih Sefarda
tarno državljanstvo, bez razlike u etničkoj
ili religijskoj pripadnosti.
Promjena je umanjila kulturni iden-
titet i narušila autonomiju Jevreja, ali su
stekli slobodu djelovanja. Ravnopravnije
mogućnosti, novi mehanizmi proizvod-
nje i distribucije i fluidnija komunikacija
s vanjskim prostorima obogatili su i mo-
dernizirali sefardsko društvo, a s njim i So-
lun. Stanovništvo grada eksponencijalno je
raslo. Od 30.000 stanovnika 1830. godine
naraslo je na 157.900 1913. godine. Jevreji
su svoj vrhunac dosegli 1908. godine, kada
ih je bilo 80.000 i 93.000. Isto tako, Sefardi
su postali politizirani. Sredine nije bilo, oni
su ili podržavali ili su se žestoko protivili
otomanizmu. Neki su čak išli toliko dale-
ko da su htjeli da Solun postane glavnim
uporištem revolucije mladoturaka.
Mladoturska revolucija već je potaknu-
la prvu emigraciju 1908. godine zbog za-
laganja za obaveznu vojnu službu u koju
mnogi Jevreji nisu htjeli. Mnogo trauma- za molitvu, mnogi su napustili grad. Sefar- Jevrejima su najprije uskraćena gra-
tičnija za njih bila je grčka aneksija 1912. di više nisu bili većina u Solunu. đanska prava. Nakon toga im je oduzeta
godine. Atina ih je prisilno helenizirala, a Bio je to početak niza katastrofa za roba i zatvoreni su u geto. Prisilni rad,
taj je čin skoro pa uništio jevrejsko stanov- Sefarde. Novoizgrađene zgrade više nisu premlaćivanja, glad i bolest značili su
ništvo. Jevreji su morali naučiti novi jezik, bile njihove već u vlasništvu grčkih kom- smrt za stotine njih, a onda se 1943. godi-
odmarati se nedjeljom umjesto subotom šija. Grčko se stanovništvo umnožilo od ne konačno rješenje počinje primjenjivati
ili služiti pod grčkom zastavom. Ove su 1923. godine, kada je Atena za kršćane direktno i na solunske Jevreje. Vozovi na-
promjene u stoljetnom načinu života toli- postala ono što je Istanbul bio muslima- krcani Sefardima krenuli su iz solunskog
ko utjecale na Sefarde da su njihove vođe nima. Zabilježene su brojne epizode anti- geta Baron Hirsch. Odredište im je bilo
bez uspjeha pokušavale pregovarati o au- semitizma. Najozbiljniji incident dogodio Auschwitz-Birkenau.
tonomnom statusu Soluna kako bi ga uči- se u jevrejskom kvartu u kojem je živjelo U februaru 1943. godine u getu Baron
nili slobodnim gradom. dvije hiljade ljudi, a koji je opljačkan i spa- Hirsch bilo je oko 56.000 Jevreja. Nakon
Da stvar bude još gora, u augustu 1917. ljen 1931. godine. Jedna je osoba ubijena, rata, u cijelom gradu nije ih ostalo više od
godine grad je poharao požar divovskih raz- pet stotina porodica izgubilo je domove, 2.000. Neki preživjeli ostali su živjeti u So-
mjera. Tokom Prvog svjetskog rata Solun a mnoštvo grobova je oskvrnavljeno. Bio lunu. Ostali, teško traumatizirani, radije su
je bio saveznička baza, a požar je planuo u je to lagani uvod u užas koji će uslijediti. otišli iz grada. Odselili su u različite dijelo-
vojnoj kuhinji. Vatra je opustošila trećinu Njemačka je vojska 1941. godine preuze- ve Evrope, u Sjedinjene Američke Države,
grada. Tri od svake četiri jevrejske kuće su la komandu nad gradom. S njima je sti- Argentinu ili u novu državu Izrael. Danas
izgorjele. Beskućnici, bez posla i bez mjesta gao i Gestapo. u Solunu živi jedva 1.400 Jevreja. n

STAV 23/7/2020 63