Page 61 - STAV broj 345

historiji Bosne i Hercegovine. “Pokojnog bibliotekama, planira potrebna finansijska fra Grge Martića izdejstvovala predstavke
Reis-ulemu štovaše i ljubljaše svatko, tko sredstva za prosvjetu, upravlja tim sredstvi- i odlazak dviju delegacija muslimana koje
ga je poznavo. Njime se ponosiše muha- ma i kontrolira njihovo namjensko trošenje. su, tobože, samoinicijativno, i uz potpise
medanci po svoj Bosni i Hercegovini. Nje- Kada je 1856. godine smijenjen sara- 58 njihovih predstavnika priznali krunu
govo Veličanstvo naš car i kralj odlikova jevski muftija Muhamed Šakir-efendija Habsburga i izrazili spremnost odvajanja
ga velikim nišanom ordena Franje Josipa. Muidović, na njegovo mjesto postavljen od Mešihata u Istanbulu, kao i želju da iz-
Na sprovodu, u kojom sudjelovaše bezbroj je Mustafa Hilmi-efendija Hadžiomerović, borom vlastitog predstavnika sami uređuju
općinstva, bijahu i Njihove preuzvišenosti koji se već istakao svojim sposobnostima, svoje vjerske poslove. Okupaciona vlast je
glavar zemlje general konjaništva barun posebno dobrim poznavanjem šerijatskog otcjepljenje muslimana Bosne i Hercegovi-
Appel i civilni doglavnik barun Kučera, prava. Šejhul-islam svojim dekretom od ne od carigradskog Mešihata postavila kao
Reis-ulema H. Mehmed Teofik ef. Azabagić 9. februara 1882. ovlašćuje Mustafu Hil- ‘najveći željeni cilj’ s tim da se to izvede
sa medžlis ulemom, gradonačelnik Meh- mi-efendiju Hadžiomerovića “da sve vjer- tako da ‘dobrovoljnost’ muslimana u tome
med beg Kapetanović Ljubušak, podnačel- ske stvari i sve šerijatske poslove izviđa i dođe do punog izražaja. Kada je osmanska
nik Petro T. Petrović, direktor Financija vrši i da za okružja i kotare sposobne kadije uprava imenovala Ahmeda Šukri-efendiju
Krausz, vakufski povjerenik barun Fluck postavlja i imenuje” ujedno mu povjerivši 18. juna 1880. godine za muftiju u Bosni,
itd. Gjenaze bijaše pred Begovom džami- i Vrhovni šerijatski sud, a rumelijski ka- Austrougarska je poduzela sve potrebne
jom. Toliko je navrvilo svijeta, da se toliko di-asker ga imenuje za sarajevskog kadiju radnje kako bi spriječila njegov dolazak,
u šeher Sarajevu ovakom zgodom još vidjelo s pravom da imenuje kadije po okruzima u čemu je i uspjela. Da bi preduhitrio na-
nije. Pošto je gjenaze klanjana i prenesena i kotarevima, da im izdaje murasele i da mjere Austrougarske, šejhu-l-islam je 9.
grebu, koji se kopao pram Bakijama na Gr- se trudi da šerijatske zaključke pravedno februara 1882. godine dekretom ovlastio
ličića brdu, nije mogao nitko od džamije
do kaštela koračiti, nego je sve išlo s ruke
na ruku. Napred jašiše tri stražara konja-
nika. Premda vrijeme bijaše nepovoljno,
išlo je toliko gragjanstva za gjenazom, ko
još nikada niti u naljepše vrijeme...”, izvije-
stio je Bošnjak u svom tekstu objavljenom
nakon dženaze.

OD KULEN-VAKUFA DO SARAJEVA
Prema službenim podacima Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini, Mustafa
Hilmi-efendija Hadžiomerović rođen je u
Kulen-Vakufu 1816. godine. Osnovno vjer-
sko i opće obrazovanje stekao je u rodnom
mjestu, kraće vrijeme učio je u medresi u
Prijedoru, a onda je došao u Sarajevo u
Gazi Husrev-begov hanikah 1833. godine.
U hanikahu i u Kuršumliji medresi učio je
pred Mehmed-efendijom Kučukom, zna-
menitim muderisom, pred kojim je učio i
jedini šejhul-islam, što ga je Bosna dala,
Mehmed Refik-efendija Hadžiabdić.
Godine 1837. otišao je u Istanbul u
Hekim-Čelebi medresu kako bi nastavio
školovanje, a nakon deceniju i po vratio
se u Bosnu s bosanskim hadžijama koje su izvodi i da među ehalijom ahkami-šer´i- Mezar
se u to vrijeme vraćale iz Meke. Hadžije iz jju potpuno vrši. Ovakav položaj Mustafe prvog
Bosanskog Novog nagovore ga da prihvati Hilmi-efendije Hadžiomerovića bio je ana- reisa
mjesto muderisa u Novom. U Sarajevo su logan položaju muftije na području Bugar-
stigli kada je bilo upražnjeno i mjesto mu- ske i Rumelije.
derisa u Kuršumliji medresi, nakon smrti
Mehmed-efendije Kučuka. Znanci i prijate- PREKID VEZA S ISTANBULOM
lji, naročito hadži Muhamed-aga Hamam- Koji su to razlozi doveli do toga da se
džić, stadoše nagovarati Hadžiomerovića Austro-Ugarska odlučila ustanoviti insti-
da primi ovo mjesto, ali on ne htjede dok tuciju reisa, istraživao je Osman Lavić. On
mu to ne odobre Novljani. Nakon sporazu- u tekstu objavljenom u Preporodu piše kako
ma s njima, prihvatio je ovu dužnost 1852. se “Carigradskom konvencijom iz aprila
godine. Godinu dana kasnije imenovan je 1879. godine Austrougarska obavezala da
i imamom Arebi-atik džamije. će uređivanje vjerskih poslova muslimana
Kao muderis Kuršumlije medrese, i dalje ostati u nadležnosti šejhu-l-islama.
Mustafa Hilmi-efendija Hadžiomerović Austrougarska je na sve načine nastojala
bio je član Prosvjetne komisije formirane tu vezu prekinuti, te je putem generala
1869. godine sa zadatkom da provodi refor- Filipovića, komandanta jedinica koje su
me u prosvjeti, vrši nadzor nad školama i izvršile okupaciju Bosne i Hercegovine, i

STAV 15/10/2021 61