Page 62 - STAV broj 345

DRUŠTVO

Mustafu Hilmi-efendiju Hadžiomerovića
‘da sve vjerske stvari i sve šerijatske poslo-
ve izviđa i vrši, te da za okružja i kotare
sposobne kadije postavlja i imenuje’ ujed-
no mu povjerivši i Vrhovni šerijatski sud”,
piše Lavić, dodajući:
“S druge strane, Austrougarska je učini-
la sve kako bi imenovanjem reisu-l-uleme
prekinula duhovnu vezu Sarajeva sa Meši-
hatom u Istanbulu i tako pod svoju upra-
vu stavila, prije svega, vakufske poslove.
Mustafa Hilmi-ef. im se učinio najpogod-
nijom ličnošću za tu poziciju zbog njego-
vog obrazovanja, nespornog ugleda među
muslimanskim masama, a i činjenice da
je i od same Porte ovlašten za te poslove,
te bi i otpor Istanbula bio manji. Imaju-
ći sve navedeno u vidu Austrougarska je
carskom odlukom od 17. oktobra 1882.
godine imenovala Mustafu Hilmi-efendi-
ju Hadžiomerovića za prvog reisu-l-ulemu
Bosne i Hercegovine i četvoricu članova
Ulema medžlisa. Svečano ustoličenje pr-
vog reisu-l-uleme obavljeno je 15. decem- se govori o konceptu dīn ve devla (vjera i reda Bošnjaka. Istovremeno je dio uleme
bra 1882. godine u velikoj Sali u Konaku. država). Vrhovna vlast pripadala je sultanu smatrao da odvajanje od šejhu-l-islama i
Na ovaj način Bošnjaci su uspostavili vla- koji je imao funkciju halife – vjerskog po- sultana te uspostava autonomne vjerske
stitu Islamsku zajednicu neovisnu od šej- glavara svih muslimana svijeta. Međutim, zajednice muslimana ne znači udaljavanje
hu-l-islama u Istanbulu.” osmanska država je bila poznata po tome od islama, nego je, naprotiv, dokaz da su
O načinu na koji su Bošnjaci i Bosna što je njegovala hijerarhiju uleme (ilmijja) muslimani Bosne i Hercegovine sposobni
i Hercegovina dobili svog prvog reisa u na čijem čelu je bio šejhu-l-islam, a što nije staviti vjerske poslove pod svoju kontrolu.
historiji pisala je Dževada Šuško, direk- bilo uobičajeno za ranije muslimanske dr- Iz jednog dokumenta datiranog 18. ok-
torica Instituta za islamsku tradiciju Boš- žave. Tu su hijerarhiju činili obredoslovna tobra 1881. saznajemo da su ugledni mu-
njaka, u svom radu o životopisu prvog bh. ulema (imami i hatibi), edukativna ulema slimani iz Sarajeva, na čelu sa sarajevskim
reisa. “Pitanje pravnog položaja, unutrašnje (muderrisi) te pravna ulema (kadije). Svi muftijom Hadžiomerovićem, uputili molbu
organizacije Islamske zajednice u Bosni i oni su primali dekrete za obavljanje svojih vlastima da ‘islamsko stanovništvo Bosne’
Hercegovini te njene uloge, nameće se na- funkcija a unutar svih kategorija postoja- dobije sposobnog čovjeka s titulom rei-
kon austrougarske okupacije 1878. godine. li su rangovi”, piše Šuško, nastavljajući: su-l-uleme kao duhovnog poglavara, onako
U vrijeme Osmanskog carstva, u periodu “Austro-Ugarska je različitim mjera- kako su i druge konfesije dobile duhovne
od 400 godina, nije postojala potreba za za- ma nastojala udaljiti bosanske muslima- poglavare, te da uz njega bude postavljen
sebnim organiziranjem vjerske zajednice ne od šejhu-l-islama, sultana i Stambola poseban savjet (medžlis) zadužen za ocje-
jer je osmanska država bila islamska. Stoga radi učvršćivanja svog položaja u Bosni njivanje sposobnosti naiba (zastupnik), do-
i Hercegovini. Jedna od tih mjera bila je djeljivanje kadijskih mjesta i za donošenje
uspostavljanje posebne islamske organi- odluka o vjerskim pitanjima. Austro-Ugar-
zacione strukture. Jedan dio muslimana, ska je usto pokrenula inicijativu ne samo
pogotovo osmanska vlada, opirao se pre- da muslimani imaju svog poglavara nego i
kidu veza sa Stambolom. Za muslimane da se ulema obrazuje u Bosni i Hercegovi-
Bošnjake koji su stoljećima živjeli pod ni pa je 1887. osnovana Šerijatska sudačka
muslimanskom vlašću, nova austrougarska škola. Na taj način utemeljena je institucija
vlast, dominantno katolička, predstavljala reisu-l-uleme, vrhovnog vjerskog poglavara
je novitet. Muslimani nisu bili upoznati sa u Bosni i Hercegovini. Tom titulom danas
životom pod nemuslimanskom upravom; ga u svijetu determiniraju jedino Bošnjaci.
nisu znali hoće li biti prisiljeni da napuste Uspostaviti Islamsku zajednicu nije
svoju vjeru, nisu znali ni da li je uopće bio lahak potez. Nakon niza diplomat-
dozvoljeno živjeti i služiti kršćanskog cara. skih intervencija, 22. marta 1882. sara-
Ta mnogostruka nesigurnost natjerala jevski muftija hadži Mustafa Hilmi-ef.
Baron je veliki broj muslimana u bjekstvo prema Omerović imenovan je za bosanskog
von Appel
osmanskoj državi. Carigradska konvenci- muftiju. To je bilo prvo imenovanje za
ja, potpisana 21. aprila 1879., devet mje- cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer su do
seci nakon Berlinskog ugovora, zajam- tada muftije imenovane po gradovima,
čila je bosanskim muslimanima kako je to i danas uobičajeno. Omerović
pravo da održavaju veze sa je time ovlašten da rješava sva vjerska i
šejhu-l-islamom u Stam- šerijatska pitanja koja se odnose na mu-
bolu i ovlastila ga da ime- slimane Bosne i Hercegovine, da imenu-
nuje vjerske službenike u je vjerske službenike i šerijatske sudije,
Bosni i Hercegovini iz odnosno kadije, te da drži predavanja u

62 15/10/2021 STAV