Page 117 - Bruno Grbac Autoportret_12_3_listbook

djelatnika u ostvarivanju veće razine tržišne orijentacije u gospodarstvu tranzicijskih A
zemalja. U zemljama u tranziciji, koje se značajno razlikuju u kulturnim dimenzijama,
prilagodba procesa definiranja ciljeva na način da se uvažavaju kulturne razlike može
postati ključno sredstvo za ostvarivanje veće angažiranosti djelatnika, njihove auto-
rizacije, a time i veće tržišne orijentacije i uspjeha. Rezultati istraživanja upućuju na ARIJER
zaključak da je tržišna orijentacija ključna za uspjeh u dužem razdoblju. Pri tomu je
uključenost djelatnika odrednica ostvarivanja tržišne orijentacije, a prilagodba pro-
cesa definiranja ciljeva uvažavanjem kulturnih razlika može poboljšati angažiranost
djelatnika u realizaciji tržišne orijentacije. Na tim osnovama predlažu se promjena
sadržaja ciljeva na način da oni imaju više odraza na skupinu u odnosu na pojedinca
i da imaju više odraza na umrežavanje sa subjektima na tržištu. A K

U znanstvenom časopisu Journal of East-West Business 1998. godine s kolegom Martinom,
objavljen je rad Environmental Proactiveness in an South Eastern European Transition
Economy. Rad se temelji na istraživanju koje je provedeno u tri zemlje koje su karakte-
rizirane različitom razvijenošću. Cilj istraživanja bio je testirati dosadašnje spoznaje o
odnosu gospodarstva prema zaštiti okoliša i evolucijskom putu tog procesa. Rezultati ADEMSK
istraživanja potkrepljuju teorijske postavke i druga slična istraživanja na tom području.
Utvrđeno je da proaktivni stav prema ekologiji nije specifičnost samo razvijenih
sredina, tj. da je proces jačanja odnosa prema zaštiti čovjekova okoliša sličan neovi-
sno o razvijenosti zemlje i razlikama u kulturi. Nadalje, ukazano je da se proaktivni
odnos prema ekologiji tretira kao sredstvo za napredak poslovnog subjekta i po toj
osnovi izvor je za ekonomski i ekološki napredak. Drži se da je za povećanje osjetlji- AK
vosti gospodarstva prema ekološkim problemima potrebno smanjiti “nesigurnost”
menadžera u poduzimanju ekoloških inovacija u svojem poslovanju.

Sa suautorima Shultzom, Renko, Pavičićem i Pecotichem objavljen je 1998. godine rad
Humanitarian Organization Marketing Challenges in Transitional Economies u znanstve-
nom časopisu Market/Tržište. U radu autori analiziraju poslovni slučaj humanitarne 117
organizacije “Moj bližnji” koja je osnovana 1991. godine s određenom i specifičnom
misijom koja je obuhvaćala psiho-socijalnu pomoć i programe resocijalizacije za
izbjeglice i prognanike tijekom i nakon rata. Međutim, nakon završetka rata “Moj
bližnji” morao se odlučiti za nove aktivnosti, jer su se potrebe njegovih korisnika
promijenile, što je utjecalo na promjenu misije i uvođenja marketinških aktivnosti
koje su pomogle u razvijanju novih poduzetničkih programa. Zaključuje se da je u
procesu efikasnog djelovanja humanitarnih organizacija nužno uvoditi marketinška
načela temeljeno na aktivnostima kojima se ustanovljuju društvene potrebe, (re) Bruno Grbac - Autoportret
formuliranje misije i na toj se osnovi determinira nova strategija marketinga.

Sa suautorom Martinom publiciran je rad Smaller and Larger Firms Marketing Activities