Page 34 - awe06052022_merged
P. 34
11
Djaweps 5 mei 2022
Segun direktor di Kadaster sr Holder;
“Nos tambe ta pará man krusá ta mira”
KRALENDIJK—Riën- di un persona di otro nasho- daster ya a bai Kòrsou bèk. kaso ku no tin un tèstamènt,
cy Holder kende ya pa nalidat ku ta kumpra un kas Nan mester a warda algun e repartishon ta bai segun
26 aña ta direktor di KA- na Boneiru. E persona aki luna atrobe. Den sierto kaso lei i den sierto kaso hues.
DASTER, durante un en- no ta atendé ku su famia, i tin di e personanan aki nun- “ Esaki den mayoria kaso
trevista den AKTUALIDAT esaki nan pues no ta na al- ka mas a bai hasi registras- no ta un eksperensia dushi
a duna su punto di bista riba tura ku e persona aki tin un hon na notario i kadaster. Sí mirando ku hopi biaha tin
e fenómeno di kasnan ku ta kas den eksterior. “ Ora e nan a keda uza e tereno i tin desakuerdo riba repartis-
para bashí i motibu di esa- persona aki fayesé, den si- un dekreto ku den promé hon ku hues hasi.” Tin dife-
ki. Ta ampliamente konosí erto kaso ta der’é akinan òf instante ta duna tur derecho rente posibilidatnan den lei
ku na Boneiru tin un gran su pais di orígen. E propie- tempu ei pa uza e tereno. Solamente ku un persona por apliká a
kantidat di kas pará ta kai dat ta keda para pasombra ta falta e echo ku e proseso base di su situashon. Pa un
den otro sin nada sosodé. niun hende no sa mes ku e Dekreto no a bai manera mester ta. persona ku ke sa mas, sem-
Holder ta duna splikashon persona tabata dispone di e Den e mesun tempu ei a Segun kalkulashon un 5 % per por akudí na un notario.
kon KADASTER tambe kas/tereno. Kadaster ta sin- bini un dekreto hopi impor- di kasonan ku Kadaster tin Tambe por akudí na ka-
frekuentemente ta hañ’e ku ta ku hopi tereno kaminda tante pa tur ku tabata dis- ta trata di esaki. “ Nos ta daster, mirando ku atraves
e situashon aki. e doño ta deskonosí òf ku e pone di un tereno di hür. mira e fenómeno aki spesi- di aña e entidat aki, huntu
“ Nos ta hopi den `field` tereno tin doño pero fami- Hendenan ku tabatin almente na kunukunan,” e ku notario, a bira prakti-
i ta mira esaki konstante- anan no sa esaki. Mas aleu tereno di hür serka gobièr- ta sigui splika. kamente un eksperto riba
mente. Nos tambe tin ku e direktor ta splika ku no ta nu dado momentu estado, e materia. Ora un persona
para mira ku man krusá kon solamente aki na Boneiru (WIC) e tempu ei, a duna Tèstamènt no atendé su kosnan ta pre-
kasnan ta bai pèrdí.” Un tin e problema aki. Meskos tur hende ku tin mas ku Por último e direktor ta sentá e situashon ku yunan
punto ku e direktor a para ta konta pa St.Maarten, Sta- 30 aña ta hür e tereno. Den bolbe enfatisá riba e parti no tin un idea kiko e mayor
fuerte riba dje pa ku esaki ta tia i Saba unda tambe el a e kaso ei el a bira tereno di konsientisá komunidat ku a fayesé tin nan bienes.
e parti di konsientisashon. laborá den pasado. “ Tur e propio. Pero mester a bai riba e importansia di traha Ta surgi tambe ku tin yu ku
E ta sigui splika ku hopi kos ta sintá ku den pasado notario registrá pa despues un tèstamènt. “ Manera ta biba den eksterior, otro ta
hende no ta para ketu kuan- no tabatin Kadaster ni ofi - bai kadaster. No tabatin ka- ku menshoná e palabra biba den e kas i un otro ku
tu doló di kabes mayornan sina di notario riba e isla- daster na Boneiru e tempu tèstamènt tur hende ta span- ta eksigí esun den e kas pa
ta laga atras na momentu nan aki. Na 1970 a kuminsá ei. “ I ta aki e kos ta bai sin- ta i bisa ta kos di yama mor- sali pasombra tur ta doño. “
ku nan fayesé i no a laga ku e repartishon di Boneiru ta. E hende ta ku un dekreto to. E pensamentu aki no ta No ta yega na un akuerdo i
un tèstamènt atras. Esaki den diferente sekshon. Riba den su man unda ta indiká kuadra. Ku un tèstamènt ta ta presentá e situashon ku e
na su turno ta trese kuné mapa tin tur tereno repartí ku e tereno ku e tin a bira evitá ku entre otro kasnan ta kas ta keda bandoná i ta bai
ku no por hasi repartishon den sekshon i tur sekshon tereno propio”. Lei ta bisa keda para i basha den otro. atras. Mensahe fi nal di e di-
di bienes manera mester ta. tin un number. A fi nalisá ku e mester bai notario. A Den un tèstamènt un doño rektor; “ Regla bo kos ora
Konsekuentemente ta bini esaki na 1980 i mester bisa sosodé ku hendenan bibá na di propiedat por deliniá bo ta na bida pasombra ma-
desakuerdo entre famia. ku Boneiru ta e úniko isla Rincon ta bini playa i mes- konkretamente kon e ke pa ñan ku bo no tei mas, niun
Holder ta duna e ehèmpel ku ta asina registrá for di e ter konstatá ku notario i ka- repartí su bienesnan. Den hende no por regl’e pa bo.”
Yonchi Dortalina presidente KRIABON
KRALENDIJK -- Dia Komo presidente e falta di inovashon i falta agrikultura, hortikultura, mente nobo pa KRIABON
12 di mart koperativa KRI- keda eligí Reginald ‘Yon- di un struktura duradero pa avíkola, krio di bestia, etc. ku tur fasilidat.
ABON a tene su reunion chi’ Dortalina, sekretario logra e metanan di e kop- Pa mustra su firmesa i E edifisio bieu lo keda
general statutario den kual Willem Cecilia, tesorero erativa den plaso largu. dedikashon pa ku su miem- kaminda e ta, pero lo keda
a trata e kuentanan anual Gilberto Lira, miembro di E direktiva nobo me- bronan, den un di su promé kombertí den un asina yamá
di 2019 i 2020 i direktiva alabes vise presidente Na- sora a kuminsá pone si- desishonnan e direktiva a marshe kaminda interesa-
a duna kuenta i rason pa dine Emerenciana, miem- erto metanan su dilanti pa disidí di muda e kòntei-ner- donan por bin bende nan
loke ta trata su maneho du- bro alabes vise sekretario mitigá esakinan i a kuminsá nan situá pabou di e edifi sio produktonan ku pueblo.
rante e añanan menshoná. Jacqueline Frans, miembro hasi trámitenan pa establesé di KRIABON i pone nan Direktiva d KRIABON
Durante e transkurso di alabes vise tesorero Ri- KRIABON den komunidat parti patras. ta sigui informá su miem-
añanan vários miembro di cardo Alberto i Alan Jesus atrobe komo e instansia di Asina ta krea e espasio bronan i pueblo di Boneiru
direktiva a tuma retiru i du- Cicilia. kontakto i representashon nesesario pa kuminsá traha en general pa loke ta trata
rante e reunion statutario e Komo komisario den e ora ta trata asuntunan di riba un depósito kompleta- e desaroyonan na kaminda.
presidente a duna di konosé hunta di supervishon a keda
ku e ta pone su funshon na elegí Ro Coffy, Daymiro
disposishon. Janga i Albert Silié.
Konforme artíkulo 7 i E direktiva nobo a kon-
12 di e statutonan di KRIA- statá ku tin un desafi o
BON, e reunion general a grandi su dilanti pa loke ta
disidí di elegí miembronan trata produktonan di kalidat
nobo di direktiva i komisa- pa su miembronan, e orga-
rionan den su hunta di su- nisashon atministrativo in-
pervishon. terno, maneho finansiero,