Page 19 - STAV broj 436 - 02

je zloupotrijebili. Nije sudjelovala u zlo- nije njegovo da to čini, samo je želio pod- je Suljagić, ne postoji nijedna institucija,
činima nad Jevrejima, a jevrejsko je sta- crtati koliko su, riječima Hanne Arendt, osim Memorijalnog centra Srebrenica, koja
novništvo već bilo skoro uništeno do 1943. tokovi “podzemne historije” i dalje snažni. je posvećena čuvanju sjećanja, podizanja
Xavier Bougarel (iako sklon poopćavanji- Tokovi podzemne historije iz jednog eseja svijesti i prevenciji budućeg nasilja. Isto-
ma i improvizacijama u tezama o panisla- Hanne Arendt doista jesu snažni i danas vremeno, trideset godina nakon Genocida
mizmu i sukobima oko bošnjaštva) rekao su baš ovdje izbili na površinu, prljavi, još pregovaramo o uslovima pod kojima
je u intervjuu za Slobodnu Bosnu kako je lažni, s teškim vonjem negiranog zloči- možemo biti prihvaćeni kao Evropljani, a
Handžar divizija ukupno ubila, najviše za na. No, grobovi i neprijateljskih vojnika u tih trideset godina nismo riješili nijedan
vrijeme borbi protiv partizana, maksimal- jesu civilizacijsko dostignuće, neki od njih egzistencijalni imperativ. Trideset godina
no 2.300 ljudi, najviše u srpskim selima, ubijeni su bez pravde i suda. Domobrani kasnije, kada našu djecu biju u Bratuncu,
od čega 1.800 u Bosni. Paradoks je da je u nisu bili zločinačka ili ideološka vojska. biju ih u ime Srebrenice, kaže Suljagić. Mi
borbama najviše izginulo Bošnjaka jer je Naravno, mise zadušnice za ubice Jevre- postavljamo pitanje i domaćoj i svjetskoj
divizija najžešće borbe vodila sa 16. mu- ja, ali i drugih koji su zločine činili u ime javnosti – kada će ih početi ubijati? Od
slimanskom brigadom NOV-a. Već nakon ustaške ideologije, sporne su s moralnog prebijanja do ubijanja malen je korak i tu
prvih borbi s partizanima počelo je osipa- stanovišta, ali to je pitanje šire od Bosne i zabrinutost trebamo svi dijeliti.
nje njezinih boraca jer su shvatili da su Hercegovine i tiče se svjetske organizaci- Suljagić je naglasio izuzetno važan
zloupotrijebljeni i da je izdan cilj borbe je koja se zove Rimokatolička crkva. Pi- kontinuitet, onaj ponavljanja historije.
protiv četnika. Najveći broj njih prelazi u tanje ravnopravnosti Jevreja i ostalih na- Ovaj put se historija neće ponoviti, izja-
partizane. Ovime je Suljagić, nenamjerno cionalnih manjina, kao i konstitutivnih vio je. Mogu slobodno reći, potcrtao je, da
jer mu ti podaci vjerovatno nisu poznati, Bošnjaka i Hrvata u Rs-u jeste sramota, su četrdesete godine dvadesetog vijeka za
napravio gaf redukcionizma, partizan- ali za to se nema potrebe ispričavati jer je Bošnjake bile podjednako smrtonosne ili
skog iskrivljavanja historije koja se još u
dobroj mjeri podučava, a pred ozbiljnim Mise zadušnice za ubice Jevreja, ali i drugih koji su zločine
Jevrejima koji su u tančine desetljećima
proučavali i naučno obradili sve aspekte činili u ime ustaške ideologije, sporne su s moralnog
i segmente ideologije i provedbe Holo- stanovišta, ali to je pitanje šire od Bosne i Hercegovine i tiče
kausta, ispao površan. Dakle, potpuno je
pogrešno 13. Waffen SS dviziju staviti u se svjetske organizacije koja se zove Rimokatolička crkva.
ovaj kontekst. Jedina poveznica ove divi- Pitanje ravnopravnosti Jevreja i ostalih nacionalnih manjina,
zije s nacističkim zločinima genocida je
bila njezin ustroj u Waffen SS, dakle ide- kao i konstitutivnih Bošnjaka i Hrvata u Rs-u jeste sramota,
ološku nacističku vojsku. ali za to se nema potrebe ispričavati jer je pitanje provedbe
Poentirao je konstatacijom da su boš-
njački narod i bosanska zemlja bili poro- presuda Evropskog suda za ljudska prava vezano isključio za
bljeni i pod okupacijom, a njihov glas je blokade i zloupotrebe dejtonskih mehanizama.
bio ugušen te da ako je neko imao pravo da
govori u bošnjačko ime, to su bili bosan-
skohercegovački partizani i antifašisti po- pitanje provedbe presuda Evropskog suda smrtonosnije od devedesetih godina, a da-
put Fadila Jahića, Pašage Mandžića, Avde za ljudska prava vezano isključio za bloka- nas su fusnota, dakle, preko stotinu hiljada
Hume i brojnih drugih. Naveo je i Derviša de i zloupotrebe dejtonskih mehanizama. naših predaka, njihovi životi, njihove ne-
Korkuta, koji je riskirao svoj i život svoje Da, u pravu je Suljagić kada kaže da je dočekane budućnosti su fusnota. Odbija-
porodice da spasi najvažnije što jedan na- Holokaust jedinstven zločin. Je li i nepo- jući da budemo fusnota, smatra Suljagić,
rod može imati – pamćenje o sebi – kada novljiv, kako kaže, nije sigurno. U pravu je odbijamo da naše iskustvo bude smješte-
je od nacista sakrio Hagadu. Ovdje je bilo i kada kaže da smo mi devedesetih godina no na margine evropske historije i da ži-
umjesno spomenuti i ostale mnogobrojne prošlog vijeka čuli i vidjeli eho Holokaus- vimo u sjeni historijskih tišina jer je naše
Bošnjake koji su spašavali živote Jevre- ta: u logorima, logorima za silovanje, ma- iskustvo evropsko. Doista, dodali bismo,
ja kao i antifašističke rezolucije Islamske sovnim grobnicama, prisilnom preseljenju ontološki je evropsko iskustvo Genocida.
zajednice i bošnjačkih prvaka 1941. go- i fizičkom uništenju svakog traga da smo Mi smo danas ovdje da govorimo, za-
dine. Da ne spominjemo antifašiste koji ikad živjeli u ovoj zemlji. vršio je i konstatirao kako postoji samo
nisu pripadali komunističkom pokretu, jedan veći zločin od samog čina zločina –
sudjelovali u NOB-u, a koji su poslije rata, SVJETSKOJ, A NE SAMO NAŠOJ kada se o zločinu šuti. Mi nećemo da šuti-
spomenutom partizanskom redukcionistič- JAVNOSTI mo, poentirao je na koncu Emir Suljagić.
kom historijom zaboravljeni, prekrila ih je Govor je završio obraćanjem bosansko- Stoga, za zaključak je dovoljno reći da je
historijska tišina, kako on kaže. Na koncu, hercegovačkoj javnosti. No, iz sadržaja i isprika kao civilizacijska vrijednost dobro-
nije li Nurija Pozderac, zastupnik JMO u težine izgovorene istine, možda se trebao došla i potrebna, da ju treba izreći u isprav-
predratnoj jugoslavenskoj skupštini arhe- obratiti i svjetskoj, posebno evropskoj jav- nom vremenskom i prostornom kontekstu
tipski predstavnik te većine koji su imali nosti. Za nastavno rečeno Suljagić bi tre- i da se pritom mora konsekventno poštivati
pravo da govore u ime Bošnjaka. bao dobiti punu podršku jer je rekao ono historijska istina, u slučaju genocida nad
Ispriku je uputio i zato što se u Bosni što svi zapravo osjećamo, a katkad nismo Jevrejima i Bošnjacima, sudski pravomoć-
i Hercegovini danas drže mise zadužnice kadri do kraja i precizno artikulirati. Do- no utvrđene i presuđene činjenice. Bilo ka-
za ubice Jevreja iz vremena Holokausta; ista, trideset godina nakon Genocida ne- kvo negiranje genocida zapravo je, kako je
što se grade groblja za domobrane i usta- mamo nijednu garanciju, osim vlastite vo- rekao potpredsjednik Svjetskog jevrejskog
še i krvavo cinično nazivaju “grobljima lje i sposobnosti, da nećemo ponovo biti kongresa, poistovjećivanje sa zločinom i
mira”; zato što Jevrej ne može po Ustavu izloženi masovnom i sistematskom nasi- zločin su jednake težine, per se. Ova je po-
biti predsjednik. Ali, uistinu, naglasio je, lju zbog toga ko smo i šta smo jer, rekao ruka upućena svima, i u Bosni i izvan nje. n

STAV 14/7/2023 19