Page 65 - STAV broj 288

“Može sa sigurnošću
da se tvrdi da je stara

sokolska džamija
najstarija džamija u
ovom kraju. Ovu džamiju
narod zove Fethija, a taj
naziv dobijale su one

džamije u Bosni koje su
izgrađene neposredno
poslije uspostavljanja

osmanske uprave
(fetha)”

njima je živjelo šest neoženjenih mladića, boravio etnolog Salih Kulenović, sku- Članovi tima bili su bliže zaključku
a bila je i jedna udovička. U narednih pet pljajući građu za studiju Antropogeografske i da je na ovom mjestu bio izgrađen dvor u
godina broj muslimanskih domova povećat etnološke odlike Gračanice i okoline, u selu je kojem je najvjerovatnije stanovao feuda-
će se za četiri, a broj hrišćanskih smanjiti bilo “318 kućnih numera, a razdijeljeno je lac, upravitelj utvrde Sokol, i da su Turci
za devet, dok će se zatrnuti cijelih 15 ognji- u sedam mahala (zaselaka). Po nacionalno- na temeljima tog spaljenog dvora podi-
šta. Gdje su se odselile ove porodice? Da li sti, stanovnici Sokola su Muslimani”. Mje- gli džamiju. Na kamenim podovima sta-
su dobile zemlju negdje preko Save, u Sla- štani su mu tada govorili da “na nekoliko re džamije naišli su na tragove paljevine
voniji, u Baranji...? Razlilo se Otomansko mjesta ima hrišćanskih grobova”, te da je koji su potvrdili pisanja nekih historiča-
carstvo sve do Budima. uspomena na hrišćane ostala sačuvana i u ra kako je mađarska posada 1520, bježeći
Handžić dalje navodi da su u tom def- nazivima nekih njiva: Kaursko groblje, pred Osmanlijama, s gradom spalila i ovu
teru popisani samo muškarci. To mu je Kaurundžije... građevinu. Ovaj zaključak potkrijepljen
bilo dovoljno da iz tog popisa, upoređujući Petnaestak godina nakon Kulenovi- je i tvrdnjom Pavla Anđelića da je uz još
imena očeva koja su dolazila iz hrišćanskog ćeve posjete Sokolu, kada je rušena stara neke utvrđene gradove u Bosni postojala
miljea s imenima nekih sinova koji su već džamija da bi na njenom mjestu bila iz- građevina u kojoj bi stanovao plemić i da
nosili imena muslimanska, izvuče zaključak građena ista takva, pojavila se prilika da je jednostavno nazivana dvor.
kako je proces islamizacije uveliko bio u se provjere predanja o džamiji izgrađenoj Međutim, Milićev tim ne odriče se pret-
toku. Nije li isuviše smjelo ustvrditi kako na temeljima crkve. Tada je Muzej Istoč- postavke da je na ruševinama dvora ipak
su u pet godina četverica porodičnih starje- ne Bosne iz Tuzle poslao arheološki tim izgrađena crkva. Bazira je na tvrdnji da je u
šina donosila tešku odluku o promjeni vje- u Soko, da kopa i ispituje. Rukovodilac ono vrijeme okolno stanovništvo bilo uglav-
rozakona i dovodili svoje porodice ovamo, tima bio je arheolog Veljko Milić, a činili nom pravoslavno. Dodaje joj činjenicu da
u džamiju, pred hodžu, da se obavi obred su ga još i Branko Belić, arheolog iz mu- su u osmanlijskoj vojsci službovali i Vlasi,
prelaska pod drugi zakon jednog jedinog zeja u Doboju, Aleksandra Popović, stu- i martolozi pravoslavci, te da oni dobivaju
Boga? Naravno, sve to uz uvjet da je dža- dentica arheologije, i tehničar Savo Vujić. dozvolu. Osmanlije u ona doba ne dozvo-
mija tih godina stajala ovdje. Nisu uspjeli pronaći tragove apside niti ljavaju da se grade crkve, a tek tu i tamo, u
S vremenom je hrišćansko stanovništvo druge elemente koji bi govorili u prilog kakvim posebnim okolnostima, dobije se
iščezlo iz Sokola. Početkom sedamdesetih crkvenom graditeljstvu, kako su to naveli poneko odobrenje za izgradnju crkve, i to
godina prošlog stoljeća, kada je ovdje u svom izvještaju. tamo gdje je već bila. Iz ove premise tim

STAV 10/9/2020 65