Page 64 - STAV broj 288
P. 64
DRUŠTVO
Nacionalni spomenik na petom
kilometru od Gračanice
FETHIJA POD
KRILOM SOKOLA
Piše: Izet PERVIZ vojniku koji je tog dana bio zadužen da građevina izgrađena u prvoj polovini 15.
čuva most, oružje i obuću da će prenije- stoljeća, baš kada i grad nasuprot nje, s ko-
ti pozdrav sestri, stričevki, nekoj drugoj jim se zgleda već skoro šest stotina godina.
djevojci u selu. Dalje ploča kazuje: “Može sa sigurnošću da
Pričalo se da je jaz između tog brijega i se tvrdi da je stara sokolska džamija naj-
a džamija ukopana u brdu sred sela Gradine nekad bio puno dublji, tako dubok starija džamija u ovom kraju. Ovu džamiju
kao da izrasta iz priča. Kazivalo se da bi se čovjeku zamantalo pogleda li dolje narod zove Fethija, a taj naziv dobijale su
da je ispred nje polazio drveni most dok prelazi preko pokretnog mosta koji bi one džamije u Bosni koje su izgrađene ne-
Tkojim se ulazilo u Sokol, grad iz- se za vrijeme opsade podizao ka visokim posredno poslije uspostavljanja osmanske
građen u srednjem vijeku na čelu kamene kulama od kojih su ostala tek dva krnjava uprave (fetha). U prvim popisima stanov-
hridi zgrudane nad Ilidžom, nad vrelom zuba. Zasigurno je, kao u tolikim drugim ništva grada Sokola 1553. spominje se da
Sokoluše. Tako se svaki putnik koji bi do- slučajevima, bio ispunjen vodom koju bi je muslimansko stanovništvo bilo većinsko
lazio u ovaj grad morao pokloniti njenoj branioci grada prvo natjerali da okruži oko s 33 kuće, od ukupno 46. Početkom XVI
ljepoti. Kada bi se s drvene munare zaorio Gradine, a tek onda da poteče prema pito- vijeka u sastavu posade grada Sokola bili
ezan, nastao bi tutanj i most bi se zanjihao. mini na kojoj je kasnije legla varoš Grača- su i vjerski službenici, a prvi imam bio je
Znalo se: to posada utvrđenog grada prelazi nica i da se tu sva preda Spreči. hadži Fakih, što je također dokaz o posto-
u džamiju, pred Boga, na sedždu. Dječaci janju džamije odmah nakon uspostavljanja
bi se skupljali sa strane, uz nišane, srame- DVOR ILI CRKVA osmanske vlasti.”
žljivo krijući svoje drvene sablje i, mašta- Pričalo se još kako je na tom mjestu Prema podacima koje je javnosti ponu-
jući o dalekim pravim ratovima, provirivali nekad bila crkva koju je vrijeme zamelo dio orijentalista Adem Handžić u knjizi
iza mahovinom prekrivenih kamenih tur- pa izniknula ova bogomolja, danas upisa- Tuzla i njena okolina u XVI vijeku, pet go-
bana, hvatajući pogledima vojnike koji su na na listu znamenite bosanske baštine. dina ranije vjerski sastav stanovništva bio
otpasavali sablje i kačili ih o kajle zakucane Evo, potvrđuje to i tabla koja se stavlja je znatno drugačiji. U defterima iz 1548,
na stubovima između kojih se ulazilo na pred objekte koji čine nacionalno blago. koje je Handžić držao u rukama, stoji da je
most. Kada bi namaz zašao u samu svoju Pred ovim su, za divno čudo, dvije ploče. varoš Soko imala 37 muslimanskih kuća,
srž, prikradali bi se oni, da golim prstima Na jednoj se može pročitati sve o Sokogra- a u njima je bilo 11 odraslih neoženjenih
opipaju pravu pravcatu sablju, obećavajući du, a na drugoj sve o džamiji. Piše da je ova muškaraca. Hrišćanskih kuća bilo je 24, u
64 10/9/2020 STAV
