Page 33 - Extra 2 februari 2018.pdf
P. 33

34 Djabièrnè 2 Febrüari 2018

BONEIRU

Añanan ta bai                                                                                                                  mente idéntiko. Mi mester tabatin
                                                                                                                               masoménos 28 aña tempu ku e dama
    No ta parse muchu tempu pasá.                                                                                              serka ken mi tabatin kustumber di bai
                                                                                                                               pela a informá mi ku mi tabata birando
)R·L 9LODPero ya ta masoménos 60 aña pasá                                                                                      pelon. Mi tin ku atmití ku, na promé
kaba ku mi a haña sintí, despues ku                                                                                            instante, e notisia ei a preokupá mi
                                                                                                                               tambe, meskos ku Marco.
kasi 63 aña pasá m’a mira lus pa promé
                                                                                                                                   Pero segun añanan a pasa mi a bin
0DULD *RUHWWLbia riba un djadumingu mainta 9’or, 25                                                                            aseptá i siña biba ku esaki. Niun
                                                                                                                               momentu a drenta mi kabes mes pa bai
di sèptèmber 1955. No tin duda! No tin                                                                                         usa niun produkto òf apliká niun método
                                                                                                                               pa para e proseso aki òf te asta planta
hera! Mi ta birando bieu, meskos ku abo                                                                                        kabei. A dura sigur un 10 aña promé ku
                                                                                                                               e pèrdida di kabei riba mi kabes a
tambe ta birando bieu. Nos ta birando Teksto: Bòi Antoin                                                                       kuminsá bira visibel. I awor e ta mas
bieu ku e mesun velosidat di tempu.                                                                                            visibel ainda. Pero esei no ta hasi mi
                                                                                                                               nada. Te asta, mi ta orguyoso di esei.
Solamente e diferensia den edat ta sigui                                                                                       Ademas, ta un herensia di mi tata, ku
                                                                                                                               tambe na masoménos mesun edat aki
eksistí entre nos, ami ku bo.               Tin hende ku no ke bira bieu. Tin for di kara.                                     a kuminsá pèrdè kabei.

Añanan ta bai i m’a disidí pa den e hende ku, talbes pa bèrgwensa, ta                                                              Pakiko kibra un proseso ku Dios a
                                                                                                                               pone kana? Pakiko rebeldiá kontra
rúbrika aki por lo ménos un bia pa siman nenga redondamente pa menshoná nan                 Sakadó di sla                      biramentu bieu? Pakiko trata na gaña
                                                                                                                               hende ku bo tin kabei i en realidat bo
skirbi di mi mes bida. M’a skirbi atraves edat. Na lugá di aseptá nan oumento di   E ekspertonan di kara aki ta pone           no tin kabei, pero ta kana ku un peluka
                                                                                                                               di plak riba bo kabes òf ku kabei ku nan
di tempu di tur sorto di kos i tur sorto di edat komo un birtut, nan ta eksperensiá mi kòrda riba e sakadónan di sla òf putrí  a planta?

hende, pero no masha di mi mes. Den esaki di un otro manera. Bon mirá ta di di outo, pa asina trata na krea un outo                           E storia di Dòni
                                                                                                                                   Donald tambe tabatin mesun
e seri di buki ‘Salu di Bida’ m’a skirbi masha fásil pa no bira bieu. Esaki ku aparensia nobo. Nan ta usa kantidat             problema ku kaimentu di kabei. El a
                                                                                                                               disfrasá su mes ku un peluka, pa asina
un par di kos. Ta tempu pa pone tur kos simplemente ta di muri yòn. Si bo no di puti i tur otro sorto di material ku           skonde e realidat aki pa pueblo. Ta
                                                                                                                               solamente su hendenan di mas yegá
huntu, pone nan den un forma di seri ke muri yòn, bo tin ku bira bieu, ku tur e merkado ta ofresé, pero despues di             tabata sa ku e tabata bisti peluka.
                                                                                                                                   Un dia Donald – nan tabata yam’é
den e rúbrika aki, kisas den futuro konsekuensia ku esaki ta trese kuné, algun luna e putinan aki ta kuminsá kai               kariñosamente Dòni – a aseptá un
                                                                                                                               invitashon pa bai dal un keiru den spitbot
kompilá nan den un buki pa keda tras sea alegria, tristesa, desepshon, frus- for di kurpa di e outo i e ora ei ta bira         huntu ku su amigu Andres. Andres kier
                                                                                                                               a broma Dòni kon bon i duru su spitbot
komo un rekuerdo pa mi yunan i otro trashon òf depreshon.                          mas difísil pa korigí e fayonan.            tabata kore.
                                                                                                                                   Bientu tabata supla masha duru e
hende interesá.                                                                    Ku hende ta meskos. Ta usa                  dia ei i Dòni tabatin basta problema pa
                                                                                                                               trata na mantené e peluka riba su kabes.
Tin hende ku no ke bira bieu. I tin         Lucha eterno                           meikùp, pero un sierto momentu esaki        E pèchi ku el a bisti pa pèrta e pida
                                                                                                                               peluka aki riba su kabes no tabata duna
hende ku no ke muri. Pero, na momentu       Ta un smak tin bia pa bo mira kuantu no ta yuda mas. Meikùp no por tapa            mashá resultado i na un momentu dado
                                                                                                                               e loke Dòni tabata teme asina tantu di
ku bo nase, bo por ta sigur ku un dia bo lucha, kuantu esfuerso, hende sa hasi mas e ploi i kròbòkròbònan den nan              sosodé, a sosodé. Pèchi i peluka a bai
                                                                                                                               awa, ranká brutalmente pa e bientu duru
ta muri tambe. Si bo no ke muri, bo no pa keda yòn eternamente. Nan ta pinta kara. Otronan, spesialmente hende                 ku tabatin e dia ei den bahia.
                                                                                                                                   Dòni tabata sintá patras den boto,
mester nase. Nan ta bisa ku si bo habri kabei ku a bira blanku pa pon’é bèk den muhé, ta disfrasá ku pañanan di último         miéntras ku Andres tabata na wil. Ora
                                                                                                                               ku Andres a bira kara wak patras, pa
bo dos mannan pone band’i otro bo ta e koló original. Pero, komo ku nan ta moda, pero ku ta diseñá pa mucha                    asina mira kon su amigu tabata gosa di
                                                                                                                               e paseo den bahia, el a topa ku un otro
mira ‘M’ den bo planta di man robes i birando bieu, nan no ta kòrda tin bia mas muhénan hóben, keriendo ku esei ta kita        hòmber sintá den boto. Un hòmber koko
                                                                                                                               limpi. “Na unda Dòni a keda? Ken bo
‘M’ den bo planta di mas drechi. E dos ku si nan kabei tabata pretu, maron òf e peso di edat for di riba nan skouder.          ta?”, Andres a puntra e hòmber straño
                                                                                                                               sintá patras, miéntras ku por a konstatá
M-nan aki no ta referí na e famoso mar- te asta blònt. Nan memoria tambe a         Loke a bira masha popular awendia           un tono di preokupashon den su bos. A
                                                                                                                               tuma tempu pa Andres a bin realisá ku
ka di chukulati M&M, sino ‘Mester Muri’. kuminsá bai atras i nan tin ku bai ta sirugia plástiko serka hende muhé.              ta Dòni a transformá di e forma aki.
                                                                                                                                   I kasi sigur boso a yega di tende
                                            konsultá fotonan saká tempu ku nan Tin hende ‘hòmber’ ku tambe ta hasié.           tambe di un konosido (eks) polítiko na
                                                                                                                               Kòrsou ku semper tabata kana ku peluka
Bira bieu                                   tabata yòn, pa asina haña sa e koló origi- Nan ta pone chanchan, tete i tur sorto  riba su kabes pa tapa su koko limpi. Un
                                                                                                                               dia e polítiko aki, ku tabata diputado,
Awor, ta masha fásil pa pensa i bisa nal eksakto di nan kabei, di manera ku di kos falsu na nan kurpa. Ta bisá ku              tabata enfermo na kas, pero e mester a
                                                                                                                               firma un ‘stuk’ ku urgensia. Un bode a
esaki. Pero mester tene kuenta ku nos nan por apliká e produkto di koló korekto den intervenshonnan kirúrgiko, no tur bia      sali pa hiba e dokumento pa e firma na
                                                                                                                               kas. Na momentu ku bèl a zona na su
no a pidi pa nase. E pregunta ta kiko riba nan kabes.                              sin doló, ta plak pida chanchan òf tete     kas e diputado a habri porta i a topa ku
                                                                                                                               e bode, ku e konosé hopi bon, pero ku
nos lo a disidí si nos por a partisipá den  E asuntu di pintamentu di kabei aki na e partinan aki di nan kurpa. Otro bia       a puntra mesora ku si e diputado tabata
                                                                                                                               na kas pa e firma e ‘stuk’. E diputado a
e desishon pa bini riba e mundu aki. ta mashá prèt. Segun e kabei pintá ta nan ta ‘chupa fèt’, manera mi ta tende              lubidá di bisti su peluka.
                                                                                                                                   Banda di esnan ku ta bisti peluka òf
Nos lo a skohe pa nase òf nos lo a opta kresiendo, e parti abou ku ta sali for di hende muhénan komentá.                       planta kabei tin tambe e grupo ku no ta
                                                                                                                               bai dje leu ei, pero ku ta disidí pa bisti
pa keda sin nase?                           e kabes sí ta reda ku en realidat ta   Na nos stashonnan di televishon di          un pèchi òf sombré henter sobrá di nan
                                                                                                                               bida, despues ku nan kabei kuminsá kai.
Pero unabes ku nos ta eksistí, nos blanku nan ta. Mi ta gosa mi amigu Dufi Kòrsou tin algun dama presentadó ku                 Ku mashá difikultat nan ta kita nan ko’i
                                                                                                                               tapa kabes ora di kome den un grupo
tin ku aseptá ku nos ta bira bieu. I no Martijn (kasi 80). Su kabei ta pretu pretu. visiblemente a pasa bou di kuchú di        na mesa. Ta manera nan pèchi òf
                                                                                                                               sombré a bira parti di nan kurpa.
esei so. Ku nos lo tin ku muri tambe un Ora bo puntr’é ku si e ta pinta su kabei siruhano plástiko. Mi sa sinta wak

dia, sea mañan, otro siman, otro luna, pretu e ta kontestá bo: “Mi no ta kom- televishon huntu ku Sebel, mi yu muhé.

otro aña, aki un par di aña...... Nos nin- prondé kon e islanan aki por ta chambòn Mi sa komentá ora ku mi mira e flamante

gun sa e ora ku Pietje De Dood òf La asina. M’a kana tur kaminda riba nos i bunita presentadónan femenino aki: “Si

Muerte ta bati na nos porta. Sea ku nos islanan aki pa haña un produkto pa asi- bo brasa un muhé asina bo mester bai

ke habri porta òf nò p’e, e porta ei ta na mi kabei blanku, pero sin resultado.” ku masha kuidou, pa pida skouder òf

habri di un manera òf otro. E porta ei ta   Otronan ta pone plancha yen di un blat di chanchan no kita kai.”

habri ku doló òf sin doló, pero garantisá djent’i oro pa remplasá nan djentenan

e ta habri. Pietje De Dood aki ta eksperto ku a kai muchu trempan. Nan ta                   Marco den trouma

den kiebro di nos kas di bida, pa asina dispuesto di destiná un dineral pa esaki.  Marco por ehèmpel su kabeinan a

e por drenta. Beibel parse ta bisa ku e Pasobra nan ke keda yòn. Salònnan di kuminsá kai ora ku e tabatin masomé-

ta bini manera un ladron den anochi i ta beyesa, ekspertonan riba e tereno aki, nos 35 aña. El a ripará esaki, pa ka-

bai ku bo, sea ku tin òf no tin sistema ta hasiendo bon negoshi. Tur sorto di sualidat, ora ku el a bai pela un bia. Òf,

di alarma i kámara na bo kas                krema ta usa pa saka ploi i kròbòkròbò mas bien, su peladó a dun’é e notisia

                                                                                   tristu.

                                                                                   E anochi ei Marco no por a drumi. E

                                                                                   notisia dramátiko ku su barbero a dun’é

                                                                                   a bira un preokupashon grandi p’e.

                                                                                   Marco den e tempu ku a sigui a

                                                                                   buska tur sorto di informashon riba

                                                                                   produktonan ku por apliká den kabei pa

                                                                                   evitá ku bo ta bai keda koko limpi, pues

                                                                                   pelon. E tabata lesa tur aviso den re-

                                                                                   vistanan merikano i hulandes ku e por a

                                                                                   haña kumpra na bukhandel, ku e

                                                                                   speransa ku e lo por a deskubrí e medio

                                                                                   milagroso pa frena e proseso di kaida

                                                                                   di su kabei. Imaginá bo un hòmber di

                                                                                   40 aña ku kabes limpi.

                                                                                   Despues ku el a ripará ku e pro-

                                                                                   duktonan ei no tabata duna resultado,

                                                                                   Marco a disidí di bai planta kabei. Su

                                                                                   amigu Djòn a dun’é informashon. Djòn

                                                                                   mes tabata sintá anteriormente ku e

                                                                                   mesun problema, pero a haña solushon

                                                                                   na Colombia, na unda nan a planta kabei

                                                                                   riba su kabes. E parti limpi den su kabei

                                                                                   a disparsé artifisialmente.

Aki por mira mi, komo mucha, yen di kabei, banda di mi ruman menor                     Pa straño ku por parse, e ekspe-
Papi.                                                                              rensia ku Marco a pasa’den, mi tambe
                                                                                   a eksperensiá, ounke no kompleta-
   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38