Page 33 - Extra 2 februari 2018.pdf
P. 33
34 Djabièrnè 2 Febrüari 2018
BONEIRU
Añanan ta bai mente idéntiko. Mi mester tabatin
masoménos 28 aña tempu ku e dama
No ta parse muchu tempu pasá. serka ken mi tabatin kustumber di bai
pela a informá mi ku mi tabata birando
)R·L 9LODPero ya ta masoménos 60 aña pasá pelon. Mi tin ku atmití ku, na promé
kaba ku mi a haña sintí, despues ku instante, e notisia ei a preokupá mi
tambe, meskos ku Marco.
kasi 63 aña pasá m’a mira lus pa promé
Pero segun añanan a pasa mi a bin
0DULD *RUHWWLbia riba un djadumingu mainta 9’or, 25 aseptá i siña biba ku esaki. Niun
momentu a drenta mi kabes mes pa bai
di sèptèmber 1955. No tin duda! No tin usa niun produkto òf apliká niun método
pa para e proseso aki òf te asta planta
hera! Mi ta birando bieu, meskos ku abo kabei. A dura sigur un 10 aña promé ku
e pèrdida di kabei riba mi kabes a
tambe ta birando bieu. Nos ta birando Teksto: Bòi Antoin kuminsá bira visibel. I awor e ta mas
bieu ku e mesun velosidat di tempu. visibel ainda. Pero esei no ta hasi mi
nada. Te asta, mi ta orguyoso di esei.
Solamente e diferensia den edat ta sigui Ademas, ta un herensia di mi tata, ku
tambe na masoménos mesun edat aki
eksistí entre nos, ami ku bo. Tin hende ku no ke bira bieu. Tin for di kara. a kuminsá pèrdè kabei.
Añanan ta bai i m’a disidí pa den e hende ku, talbes pa bèrgwensa, ta Pakiko kibra un proseso ku Dios a
pone kana? Pakiko rebeldiá kontra
rúbrika aki por lo ménos un bia pa siman nenga redondamente pa menshoná nan Sakadó di sla biramentu bieu? Pakiko trata na gaña
hende ku bo tin kabei i en realidat bo
skirbi di mi mes bida. M’a skirbi atraves edat. Na lugá di aseptá nan oumento di E ekspertonan di kara aki ta pone no tin kabei, pero ta kana ku un peluka
di plak riba bo kabes òf ku kabei ku nan
di tempu di tur sorto di kos i tur sorto di edat komo un birtut, nan ta eksperensiá mi kòrda riba e sakadónan di sla òf putrí a planta?
hende, pero no masha di mi mes. Den esaki di un otro manera. Bon mirá ta di di outo, pa asina trata na krea un outo E storia di Dòni
Donald tambe tabatin mesun
e seri di buki ‘Salu di Bida’ m’a skirbi masha fásil pa no bira bieu. Esaki ku aparensia nobo. Nan ta usa kantidat problema ku kaimentu di kabei. El a
disfrasá su mes ku un peluka, pa asina
un par di kos. Ta tempu pa pone tur kos simplemente ta di muri yòn. Si bo no di puti i tur otro sorto di material ku skonde e realidat aki pa pueblo. Ta
solamente su hendenan di mas yegá
huntu, pone nan den un forma di seri ke muri yòn, bo tin ku bira bieu, ku tur e merkado ta ofresé, pero despues di tabata sa ku e tabata bisti peluka.
Un dia Donald – nan tabata yam’é
den e rúbrika aki, kisas den futuro konsekuensia ku esaki ta trese kuné, algun luna e putinan aki ta kuminsá kai kariñosamente Dòni – a aseptá un
invitashon pa bai dal un keiru den spitbot
kompilá nan den un buki pa keda tras sea alegria, tristesa, desepshon, frus- for di kurpa di e outo i e ora ei ta bira huntu ku su amigu Andres. Andres kier
a broma Dòni kon bon i duru su spitbot
komo un rekuerdo pa mi yunan i otro trashon òf depreshon. mas difísil pa korigí e fayonan. tabata kore.
Bientu tabata supla masha duru e
hende interesá. Ku hende ta meskos. Ta usa dia ei i Dòni tabatin basta problema pa
trata na mantené e peluka riba su kabes.
Tin hende ku no ke bira bieu. I tin Lucha eterno meikùp, pero un sierto momentu esaki E pèchi ku el a bisti pa pèrta e pida
peluka aki riba su kabes no tabata duna
hende ku no ke muri. Pero, na momentu Ta un smak tin bia pa bo mira kuantu no ta yuda mas. Meikùp no por tapa mashá resultado i na un momentu dado
e loke Dòni tabata teme asina tantu di
ku bo nase, bo por ta sigur ku un dia bo lucha, kuantu esfuerso, hende sa hasi mas e ploi i kròbòkròbònan den nan sosodé, a sosodé. Pèchi i peluka a bai
awa, ranká brutalmente pa e bientu duru
ta muri tambe. Si bo no ke muri, bo no pa keda yòn eternamente. Nan ta pinta kara. Otronan, spesialmente hende ku tabatin e dia ei den bahia.
Dòni tabata sintá patras den boto,
mester nase. Nan ta bisa ku si bo habri kabei ku a bira blanku pa pon’é bèk den muhé, ta disfrasá ku pañanan di último miéntras ku Andres tabata na wil. Ora
ku Andres a bira kara wak patras, pa
bo dos mannan pone band’i otro bo ta e koló original. Pero, komo ku nan ta moda, pero ku ta diseñá pa mucha asina mira kon su amigu tabata gosa di
e paseo den bahia, el a topa ku un otro
mira ‘M’ den bo planta di man robes i birando bieu, nan no ta kòrda tin bia mas muhénan hóben, keriendo ku esei ta kita hòmber sintá den boto. Un hòmber koko
limpi. “Na unda Dòni a keda? Ken bo
‘M’ den bo planta di mas drechi. E dos ku si nan kabei tabata pretu, maron òf e peso di edat for di riba nan skouder. ta?”, Andres a puntra e hòmber straño
sintá patras, miéntras ku por a konstatá
M-nan aki no ta referí na e famoso mar- te asta blònt. Nan memoria tambe a Loke a bira masha popular awendia un tono di preokupashon den su bos. A
tuma tempu pa Andres a bin realisá ku
ka di chukulati M&M, sino ‘Mester Muri’. kuminsá bai atras i nan tin ku bai ta sirugia plástiko serka hende muhé. ta Dòni a transformá di e forma aki.
I kasi sigur boso a yega di tende
konsultá fotonan saká tempu ku nan Tin hende ‘hòmber’ ku tambe ta hasié. tambe di un konosido (eks) polítiko na
Kòrsou ku semper tabata kana ku peluka
Bira bieu tabata yòn, pa asina haña sa e koló origi- Nan ta pone chanchan, tete i tur sorto riba su kabes pa tapa su koko limpi. Un
dia e polítiko aki, ku tabata diputado,
Awor, ta masha fásil pa pensa i bisa nal eksakto di nan kabei, di manera ku di kos falsu na nan kurpa. Ta bisá ku tabata enfermo na kas, pero e mester a
firma un ‘stuk’ ku urgensia. Un bode a
esaki. Pero mester tene kuenta ku nos nan por apliká e produkto di koló korekto den intervenshonnan kirúrgiko, no tur bia sali pa hiba e dokumento pa e firma na
kas. Na momentu ku bèl a zona na su
no a pidi pa nase. E pregunta ta kiko riba nan kabes. sin doló, ta plak pida chanchan òf tete kas e diputado a habri porta i a topa ku
e bode, ku e konosé hopi bon, pero ku
nos lo a disidí si nos por a partisipá den E asuntu di pintamentu di kabei aki na e partinan aki di nan kurpa. Otro bia a puntra mesora ku si e diputado tabata
na kas pa e firma e ‘stuk’. E diputado a
e desishon pa bini riba e mundu aki. ta mashá prèt. Segun e kabei pintá ta nan ta ‘chupa fèt’, manera mi ta tende lubidá di bisti su peluka.
Banda di esnan ku ta bisti peluka òf
Nos lo a skohe pa nase òf nos lo a opta kresiendo, e parti abou ku ta sali for di hende muhénan komentá. planta kabei tin tambe e grupo ku no ta
bai dje leu ei, pero ku ta disidí pa bisti
pa keda sin nase? e kabes sí ta reda ku en realidat ta Na nos stashonnan di televishon di un pèchi òf sombré henter sobrá di nan
bida, despues ku nan kabei kuminsá kai.
Pero unabes ku nos ta eksistí, nos blanku nan ta. Mi ta gosa mi amigu Dufi Kòrsou tin algun dama presentadó ku Ku mashá difikultat nan ta kita nan ko’i
tapa kabes ora di kome den un grupo
tin ku aseptá ku nos ta bira bieu. I no Martijn (kasi 80). Su kabei ta pretu pretu. visiblemente a pasa bou di kuchú di na mesa. Ta manera nan pèchi òf
sombré a bira parti di nan kurpa.
esei so. Ku nos lo tin ku muri tambe un Ora bo puntr’é ku si e ta pinta su kabei siruhano plástiko. Mi sa sinta wak
dia, sea mañan, otro siman, otro luna, pretu e ta kontestá bo: “Mi no ta kom- televishon huntu ku Sebel, mi yu muhé.
otro aña, aki un par di aña...... Nos nin- prondé kon e islanan aki por ta chambòn Mi sa komentá ora ku mi mira e flamante
gun sa e ora ku Pietje De Dood òf La asina. M’a kana tur kaminda riba nos i bunita presentadónan femenino aki: “Si
Muerte ta bati na nos porta. Sea ku nos islanan aki pa haña un produkto pa asi- bo brasa un muhé asina bo mester bai
ke habri porta òf nò p’e, e porta ei ta na mi kabei blanku, pero sin resultado.” ku masha kuidou, pa pida skouder òf
habri di un manera òf otro. E porta ei ta Otronan ta pone plancha yen di un blat di chanchan no kita kai.”
habri ku doló òf sin doló, pero garantisá djent’i oro pa remplasá nan djentenan
e ta habri. Pietje De Dood aki ta eksperto ku a kai muchu trempan. Nan ta Marco den trouma
den kiebro di nos kas di bida, pa asina dispuesto di destiná un dineral pa esaki. Marco por ehèmpel su kabeinan a
e por drenta. Beibel parse ta bisa ku e Pasobra nan ke keda yòn. Salònnan di kuminsá kai ora ku e tabatin masomé-
ta bini manera un ladron den anochi i ta beyesa, ekspertonan riba e tereno aki, nos 35 aña. El a ripará esaki, pa ka-
bai ku bo, sea ku tin òf no tin sistema ta hasiendo bon negoshi. Tur sorto di sualidat, ora ku el a bai pela un bia. Òf,
di alarma i kámara na bo kas krema ta usa pa saka ploi i kròbòkròbò mas bien, su peladó a dun’é e notisia
tristu.
E anochi ei Marco no por a drumi. E
notisia dramátiko ku su barbero a dun’é
a bira un preokupashon grandi p’e.
Marco den e tempu ku a sigui a
buska tur sorto di informashon riba
produktonan ku por apliká den kabei pa
evitá ku bo ta bai keda koko limpi, pues
pelon. E tabata lesa tur aviso den re-
vistanan merikano i hulandes ku e por a
haña kumpra na bukhandel, ku e
speransa ku e lo por a deskubrí e medio
milagroso pa frena e proseso di kaida
di su kabei. Imaginá bo un hòmber di
40 aña ku kabes limpi.
Despues ku el a ripará ku e pro-
duktonan ei no tabata duna resultado,
Marco a disidí di bai planta kabei. Su
amigu Djòn a dun’é informashon. Djòn
mes tabata sintá anteriormente ku e
mesun problema, pero a haña solushon
na Colombia, na unda nan a planta kabei
riba su kabes. E parti limpi den su kabei
a disparsé artifisialmente.
Aki por mira mi, komo mucha, yen di kabei, banda di mi ruman menor Pa straño ku por parse, e ekspe-
Papi. rensia ku Marco a pasa’den, mi tambe
a eksperensiá, ounke no kompleta-