Page 51 - STAV broj 209

STAJALIŠTA

APOKRIFNI FRAZARIJ
Neke riječi znače to što znače
SLOVO O KNJIZI

Gutenberg je učinio svako slovo ponaosob pokretnim.
I to je bio početak Gutenbergove galaksije.
Danas možda nismo ni svjesni koliko smo duboko u novoj galaksiji,
u novom preobraženju knjige (prije digitalnih čuda nagoviještena je
McLuhanovim istraživanjima). Naravno, u svakoj od tih promjena
Piše: postoji konstanta. To su prije svega Onaj Koji Piše i Onaj Koji Čita,
Irfan HOROZOVIĆ odnosno razgovara i ponekad odgovara

ozvali su me i govorio sam, ne Otisnuti rukopisi. radoznalog dječaka. Uočio sam kasnije
tako davno, uz neki praznik knji- koliko su te stvari uvezane.
ge ili onaj koji to podrazumijeva Neke riječi znače to što znače. Sanjario sam kako ću jednog dana sam
P– o knjizi. Neke odlutaju od svog značenja, kao uvezati svoje rukopise.
Prije nego što sam pristao, preispiti- da se ljudi igraju s njima i znače koješta I učinio sam to. Nekoliko puta. Nijed-
vao sam se; koliko zapravo o tom znam?! drugo, a najmanje ono na što njihov je- nom nisam bio zadovoljan.
Knjiga? zički korijen upućuje. Pojedu ih metafore.
Sudbinska riječ koja ima dvostruko Galaksija slova prethodila je onoj
značenje. I to ne samo u našem jeziku. Knjiga. Gutenbergovoj. Galaksija slova i brojeva
Ono prvo svi znamo. Ono je osnova naše Šta je ona zapravo? Odgovor? Pitanje? o čijoj bi nam muzici mogao beskonačno
civilizacije i naše sudbine. Međutim, knji- Od početka sama pitanja. I to je mož- kazivati Pitagora kad bismo ga znali čitati.
ga je i pismo, poslanica. To ne treba ni- da istiniti uvod u njeno tajanstvo, njenu Nazivi planetarnih sudbinskih knjiga,
kad zaboraviti. magiju i sudbinsku povezanost s čovje- odnosno knjiga poslanstva bez izuzetka
Brojni etimolozi dovijali su se i navo- kovom stazom. u svom semantičkom sloju označavaju
dili razne mogućnosti izvora za to knj, od Kako je knjiga uopće nastala? Kako isto: Ono što je za čitanje, Štivo, Lektira,
asirskog pečata, preko iranskog kulturnog postoji? Tekst, Čitanka.
kruga, od grčkog i drugih evropskih nazi- Nije li legendarni Imhotep u stepena- Svaki je taj naziv, dakle, sinonim za
va, sve do kineskog king, odnosno liking. stoj Zoserovoj piramidi načinio zapravo riječ Knjiga.
Meni se dopada jedna mogućnost koju knjigu, nije li i dvostruki egipatski labi- Kineska štampa, stranica za stranicu,
nijedan od učenih etimologa ne spominje. rint, o kojem svjedoči Herodot, knjiga koju koja nam ni tako nije bila dostupna, ostala
Puškin u svojim bilješkama govori na mogu čitati samo rijetki? Jer, knjiga je sa- je samo ljubiteljima rariteta, pasioniranim
jednom mjestu kako niko u riječi taljige više činjena od znakova. To je znao Imhotep, knjigoljupcima.
ne prepoznaje njeno prvotno značenje, tj. odnosno Tot, odnosno Hermes Trismegi- Gutenberg je učinio svako slovo po-
telce koji su upregnuti u kola koja vuku. stos. Znao je to zasigurno i Dedalus. Znao naosob pokretnim.
Nije li moguće u riječi knjiga vidjeti ko- je to svaki graditelj i skladatelj knjige koji I to je bio početak Gutenbergove
nja i konjanika na njemu koji nosi pismo? je osjećao bit slova i onog što je iza slova. galaksije.
Ili, u nekoj bajkovitoj zemlji, odanoj Slova su znakovi našeg iskustva. Znako- Danas možda nismo ni svjesni koliko
čitanju, zapregu napunjenu knjigama koja vi koji se oduvijek mijenjaju, ali znakovi smo duboko u novoj galaksiji, u novom
se zove konjige. koji skrivaju mala vrata odbjeglog labi- preobraženju knjige (prije digitalnih čuda
Čini mi se da sam ih ja kao čitač vidio rinta – knjige. nagoviještena je McLuhanovim istraživa-
u bjelinama Puškinova teksta. A je konjska glava, B je kuća, O oko, njima). Naravno, u svakoj od tih promjena
Oduvijek je sitna knjiga putovala ko- a S je nekad bilo zmija. postoji konstanta. To su prije svega Onaj
njem, bio on zemni trkač ili krilati letač. Tako je na glinenoj pločici, na zidovima Koji Piše i Onaj Koji Čita, odnosno raz-
U svakom slučaju, obojica su u mnogim hramova i piramida, na Smaragdnoj ploči. govara i ponekad odgovara. Posve je razu-
knjigama zapisani. Onaj krilati čak je po- Tako je na papirusu i pergamentu. mljivo da taj razgovor između pisca i čitača
stao i zaštitni znak za jedan broj knjiških Tako je na kori bukve. ili, još bolje kazano, između pisca-čitača i
poslenika koji su se ponekad i s razlogom I na hartiji je tako. čitača-pisca ne bi bio moguć bez onih koji
smatrali odabranima. knjige objelodanjuju i predaju ih u svje-
Tako su se slova rojila pod Pegazo- Uvijek sam volio knjigoveznice. S jed- tla pozornosti, kao i onih koji ih čuvaju
vim krilima. nom sam bio i povezan. Otvorio ju je moj sve dok ne dođe trenutak da ih predaju u
Ili Ikarovim?! tetak Idriz kao dodatnu zaradu i tako sam ruke nekog žednog čitača.
Ode. uz pomoć tog novovjekovnog mudželita Za sve njih praznik knjige ima zna-
Kaside. pročitao neke rukopise i prijevode za koje čenje osobenog dana među danima, iako
Soneti. dotad nisam ni znao da postoje. Postojali vrijeme knjige nikad ne prestaje, jer je to
Uvezani rukopisi. su razlozi koji su tad bili izvan zanimanja i dan uspomena, kao i dan opomene. n

STAV 7/3/2019 51