Page 61 - STAV broj 380
P. 61

(Novigrad), Toplički Turanj, Tržac, Vra-  pričom o junaštvu i herojstvu njegovih
          nograč i Žirovac”.                branitelja, već najvažnijom postade ona
            Kada Osmanlije zauzeše Bihać, moć i   zgoda kada svatove na čelu s kamengrad-
          bogatstvo Kamengrada poče naglo da se   skim dizdarom, kojeg se historija nije
          kruni. Bio je sada Kamengrad tako neva-  udostojila ni da mu ime zabilježi, negdje
          žan da je s godinama ostao i bez kadije i   kod Krupe zaskoči harambaša Mijat Vi-
          bez kapetana. Sjedište ovih dviju važnih   daković i sasvim ih razbi, a pod sabljama
          institucija bi preneseno u obližnju varoš   njegovih hajduka junački pade i sam ka-
          Stari Majdan, a Kamengrad se sve rjeđe   mengradski bezimeni dizdar.
          spominjaše, a sve češće ga zaobilaziše oz-  Naredne godine, dok posade gradova
          biljni putevi. Od grada koji je nekada bio   na Krajini čine junačke podvige upisujući
          pod stalnom prismotrom stotine nepri-  se njima u historijske knjige, Kamengrad
          jateljskih žbira, te se pratio svaki korak   se spominje tek ovlaš. Bosanski vezir ga
          njegovih kapetana i dizdara, te nije bilo   imenuje u naredbi, kojom jajačkom ka-
          dana da se štogod važno nije zbilo u njemu   diji naređuje da se pobrine za ljude i ko-
          i oko njega, ostao je grad zabačen i pust,   nje koji će prenijeti u Kamengrad i su-
          utopljen u dosadu, u njemu se ništa pod   sjedne palanke pet tovara baruta – kao   koje se počeše izlijevati i u pjesmu. Među
          milim nebom nije dešavalo. Nekadašnje   da Kamengrad nije imao dovoljno ljudi   zidinama kamengradskim, ostavljeni od
          sočne priče o tvrdoći kamengradskih be-  i konja da u Jajcu preuzme barut za sebe   svih važnijih historijskih događaja, po-
          dema i nedostupnosti stijenju na kojem   i okolne palanke, kao da je kakvo siroče   tomci onih koji su došli iz Like raspli-
          je uzdignut, iz kojih izvire njegova neo-  među svim gradovima u elajetu, a posada   njahu svoju maštu pa zamišljahu daleke
          svojivost, tolika da je sam sultan Mehmed   mu nesposobna da doprati iz Jajca kara-  ličke predjele:
          II, glasoviti Fatih, morao doći i klanjati   vanu s barutom i ostalim potrepštinama.
          džumu s janjičarima na Kamengradskom   Ali i ova ovlašna spominjanja, ma koliko   “ (...) A moj Lika, direk od Udbine,
          polju, e da bi im udahnuo snagu za od-  iz njih izviralo posramoćenosti, doimaju   ja sam skoro uzjaho dorata,
          lučujući juriš, još sočnije priče o velikim   se nečim kada se zaviri u naredno stoljeće.   pretjero ga preko Velebita,
          osvajanjima koja se pokreću s ovog mje-  Tamo zaborav i nespomen Kamengrada   pa od Zadra, do Herceg-Novoga,
          sta, o mlinovima historije koji baš ovdje   postaju tako duboki da ga nema nigdje,   i od Brinja, do vlaškog Lenđera,
          začinju porađanje važnih događaja, koje   čak ni u “onom anonimnom opisu Bosne   od Zrmanje, pa do Zvonigrada,
          Kamengrađani s ponosom pripovijedaše   u kojem se ovaj, nekoć tako važan grad   do Otočca, do vode Gaščice.
          svojim gostima, sada sasvim usahnuše. O   uopće ne spominje”.           Tud sam, beže, sve vodo dorata,
          tim desetljećima slave svjedoči danas tek   Možda je i dobro da je bilo tako. Ostav-  tražeć, beže, jadnih nevoljnika,
          musala i njen mihrab s drvenom kupolom   ljen sebi i svojoj dokolici, postat će Ka-  naš’o n’jesam, Lički Mustaj-beže.
          na četiri hrastova stuba, s koje je sultan   mengrad, kažu, istjecište narodne pjesme.   Pa sam otle otisko dorata,
          držao vaz, i grobovi neznanih junaka iz-  Uslijed ostavljenosti i samoće, počinju se   na Kunaru u ćesarovinu,
          diljani u kamene sarkofage, zanijemjele   u Kamengrađanima javljati sjeta i žal za   pa sam plačuć došo do Karlovca,
          uslijed tolikih naslaga tišme.    dalekom Likom i Krbavom, koje silom   u Karlovac utjero dorata,
                                            moradoše napustiti nakon mira skloplje-  do avlije bana Henkalića (...)”
          ISTICANJE PJESME                  nog u Srijemskim Karlovcima poslije
            U vrh cijelog stoljeća, i to sred jednog   Bečkog rata. Sve strastvenije, pogubno,   Eto, ako nigdje drugdje, ostat će
          od najvećih ratova vođenih između dvaju   zavlačiše se oni u osamu i zaranjaše u gli-  važan Kamengrad u bosanskoj kulturnoj
          carstava, Velikog bečkog rata, glas o Ka-  bove melanholije, koju liječiše sjećanjem   historiji, jer uz njega se veza prvi spomen
          mengradu ne ispuni formulare povijesti   na priče o dalekim junačkim vremenima,   narodne pjesme.    n


                                                                                                    STAV 17/6/2022 61
   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66