Page 74 - STAV broj 296

KULTURA

Dva stoljeća “Zapadno-istočnog divana”
Piše: Hamza RIDŽAL
koji je sve znao. Goethe bi, smatra Agnes, GOETHEOV
ada Agnes zaglavi u liftu u romanu
Besmrtnost Milana Kundere, ona
se prisjeća Goethea, posljednjeg
K klasika nauke, posljednjeg čovjeka
zam svih predmeta s kojima je svakodnev- DIVAN S
sigurno znao zbog čega je lift stao i kako
on funkcionira. Iako je Agnes stručnjak
za kibernetiku, ona nije mogla objasniti
šta se događa s tim strojem, koji joj je bio
jednako stran i neproziran kao i mehani-

koje je koristio. Goethe je znao od čega i BISMILOM
no dolazila u dodir. Goethe je, pak, živio u
onom kratkom razdoblju povijesti čija je
tehnička razina već davala životu određenu
udobnost, ali i u vrijeme kad se obrazovan
čovjek još mogao razumjeti u sve aparate

kako je sagrađena kuća u kojoj je živio, znao
je zašto svijetli petrolejska lampa, pozna-
vao je princip optike. Nije, doduše, sam Oduševljen njegovim Divanom, Goethe je silno zavolio Hafiza
znao operirati, ali je bio prisutan prilikom Širazija. I kao što je sebe naspram Molièrea zvao malim
nekoliko operacija, a kada bi bio bolestan,
mogao je s doktorom razgovarati jezikom čovjekom, tako je smatrao za ludost da sebe uporedo stavi
stručnjaka. Svijet tehničkih predmeta bio
je za njega razumljiv i sasvim otkriven nje- s perzijskim liričarem. Takav sud o Hafizu još je izraženiji
govu pogledu. To je, smatra Kundera, bio ako se sjetimo da Goethe, izuzevši rijetke pojedince, ni o
veliki Goetheov trenutak usred evropske
povijesti, trenutak iza kojeg će ostati oži- najvećim evropskim veličinama (naprimjer o Danteu, Petrarci,
ljak nostalgije u srcu čovjeka zatvorenog
u liftu koji zna zašto je važno da lift radi, Cervantesu) nije uvijek imao povoljno mišljenje
ali ne zna kako on funkcionira.

KAKO JE GOETHE “OTKRIO” HAFIZA novu genijalnu pjesmu nego se sagnuti da iskustvo uvijek su mu bili važniji od bilo
Kako primjećuje Fric Martini u ka- podigne papir koji mu je ispao, a na kojem kakve teorije. Sve oštre suprotnosti koje
pitalnom djelu Historija njemačke književ- je upravo spjevao jednu. su se provlačile njegovim životom uspio je,
nosti, što više odmičemo od Goetheovog Johan Wolfgang Goethe rodio se u kroz unutarnje borbe, ujediniti i za života
vremena, to više raste saznanje o njegovoj Frankfurtu 1749. godine. Pravo je studi- postati spomenikom klasičnog njemačkog
univerzalnosti. Po spektru obrazovanja i rao u Leipzigu i Strasbourgu, nakon čega humanizma. Iza sebe je ostavio izuzetna
širini erudicije, Goethe je bio bliži Ibn Sini, odlazi u Weimar, gdje se zapošljava kao djela, kakva su Faust, Rimske elegije, Her-
Hajjamu i Aristotelu, nego nama danas. upravnik pozorišta. Putuje po Njemač- man i Doroteja, Jadi mladog Vertera, ali i
Pamtimo ga kao pisca i pjesnika, najvećeg koj i Švicarskoj, druži se s Herderom i Metamorfozu biljaka i Teoriju boja, u kojoj
kojeg je njemačka književnost iznjedrila, Schillerom, bavi se prirodnim naukama polemizira s Newtonom.
iako je on u svom vremenu češće bio pre- i optikom, književnošću, filozofijom, te- Ipak, jedno njegovo djelo, ma koliko
poznat kao stručnjak za optiku. Pisanjem ologijom, historijom... S radošću je ispiti- bilo marginalizirano u odnosu na neka
se, baš poput Hajjama, bavio usput. Jedan vao krajnosti tragajući za graničnim isku- druga, pravi je dragulj koji otkriva svu
drugi njemački klasik, Friedrich Schiller, stvima, ali je uvijek nalazio sredinu. Kako složenost Goetheovog bića i njegovu uni-
zapisao je kako je Goetheu lakše napisati piše Martini, aktivni život i neposredno verzalnost. Riječ je o Zapadno-istočnom
divanu napisanom 1818. godine, u zrelim
godinama Goetheovog života. Iako
mu je njegov prijatelj Herder, koji
je za sebe rekao da je Perzijanac s
egzilom u Njemačkoj, skrenuo pa-
žnju na perzijske klasike još 1791.
godine, to je bio tek tihi podsticaj
koji na Goethea nije ostavio nika-
kvog jačeg utjecaja. Prošlo je od
tada skoro četvrt stoljeća dok po-
novo nije otkrio Hafiza.
GOETHE I HAFIZ
Godine 1814, u dobi od 65 go-
dina, Goethe je pročitao prijevod

74 5/11/2020 STAV