Page 57 - STAV broj 395

Piše Nedim HASIĆ

“Da se još svratimo u Ustikolinu. Tu su pripada Radoslavu Pavloviću, koju on drži
najprije odjahale čete Turhan Emin bega, još i 1441. godine. Tog vremena ona ima i
tu najprije zasja luča islama u Hercegovini. svoga kneza Đurđa. Veći broj srednjovje-
(Foča i njezina okolica iza okupacije izdvo- kovnih nadgrobnih spomenika u okolini
ji se iz Hercegovine i pripoji sarajevskom Ustikoline svjedoči nam da je ovaj kraj u
okružju.) Tu je podignuta i prva džamija u to doba bio prilično naseljen. Nije poznat
našim krajevima, a njezina vitka i elegantna tačan datum kada su Turci osvojili Ustiko-
munara i sad kazuje kako je islam na ovom linu i okolna mjesta, ali je to bilo svakako
tlu vječit.” Tako je pisao Alija nametak u uskoro poslije 1441, kada se posljednji put
svojim Putopisnim bilješkama objavljenim spominje u poznatim izvorima kao posjed
1940. godine. porodice Pavlovića.
Džamija o kojoj Nametak govori, ona Mujezinović piše kako su podaci o Usti-
u Ustikolini, najstarija u Bosni i Hercego- kolini u tursko doba sasvim oskudni. Na-
vini, prvi je put obnovljena prije tačno 66 vodi da je skoro jedini podatak koji imamo
godina, 6. oktobra 1956. godine. Džamija je od turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je
preživjela Prvi prvi svjetski rat i tek u Dru- ovuda prošao 1664. godine. On Ustikolini
gom svjetskom ratu džamija je bila zapalje- kaže: “Ustikolina je vojvodaluk paše her-
na i “jedva su žene koje su bile tu prisutne cegovačkog sandžaka. To je kadiluk od 80
uspjele sačuvati nešto imovine prethodno akči koji pripada Foči i koji je kao nezna-
nekako ugasivši vatru”. Pretpostavlja se da tan arpaluk dodijeljen fočanskom muftiji.
je i prije popravljana i obnavljana, no na- Tu nema ćehaje, kadije ni drugih odličnika.
kon što su je četnici tokom Drugog svjet- (Ova) kasaba na obali rijeke ima 176 kame-
skog rata spalili, prva prava obnova uz nad- nom pokrivenih kuća, jednu džamiju, jedan
zor stručnjaka počela je tek 1953. godine, mesdžid, jedan hamam, jednu tekiju, jedan
a završena tri godine kasnije. Kako stoji u han, desetak dućana i mnoštvo vinograda.
tadašnjim novinskim izvještajima, po za- Ranije se ovdje preko rijeke Drine nalazio
vršetku Drugog svjetskog rata mještani su drveni most.”
bili spremni da sami izgrade džamiju, ali Od svih objekata koje je Čelebija na-
kako se radilo o historijski važnom objek- brojao u svom putopisu sačuvana je jedi-
tu, Turhan Emin-begova džamija našla se no džamija. Ni Mujezinović kao ni drugi
na spisku prioriteta za rekonstrukciju kod koji su istraživali njezin historijat ne zna-
Zavoda za zaštitu spomenika kulture i pri- ju tačan datum kada je džamija sagrađena
rodnih rijetkosti u Sarajevu. kao što se sa sigurnošću ne zna ime onoga
Historičari, konzervatori i arhitekti su koji ju je podigao. “Nije nam se sačuvala
je nakon tri godine rada predali džematlija- njezina zakladnica, niti postoji ikakav pi-
ma na upotrebu, a u isto vrijeme je stavlje- sani dokumenat o tome. Jedino postoji i
na pod zaštitu države. Kako stoji u jednom narodna predaja koja kaže da je džamija
članku iz Preporoda, iz budžeta je na obno- na Ustikolini najstarija džamija u Bosni
vu utrošeno tadašnjih 1.600.000 dinara, dok i Hercegovini i da ju je sagradio Turhan
su mještani prikupili manji iznos novčanih Emin-beg. Obzirom na to da su Turci vrlo
sredstava, ali su se odazivali svakom pozivu rano zauzeli ove krajeve, u njima bi baš
na radnu akciju u toku izgradnje. Na dan trebalo i tražiti najstarije građevine iz tur-
otvaranja su priložili 50 ćilima i serdžada. skog doba. Prema tome, ta bi predaja mo-
gla imati svoga osnova.”
TURHAN EMINOVA ZAKLADNICA Kada je u pitanju datum gradnje džami-
Kada je sredinom pedesetih godina je, Mujezinović tvrdi kako se do tada u dva
prošlog stoljeća tadašnji Zemaljski zavod navrata pokušavalo riješiti i to pitanje, i to
za zaštitu spomenika kulture konzervi- oba puta na osnovu nišana s natpisom koji
rao džamiju u Ustikolini, njezin historijat se nalazi na šehitskoj nekropoli na Presjeci.
istražio je Mehmed Mujezinović i rezulta- “Prvi je M. Zarzycki u svom radu ‘Varošica
te svog istraživanja objavio kao naučni rad. Ustikolina’ objavio dio natpisa sa spome-
Prvi spomen Ustikoline, piše Mujezinović, nutog prelomljenog nišana na Presjeci...
nalazimo u Kronici Popa Dukljanina, gdje U tome natpisu nedostaje ime pokojnika i
se kaže da je Časlav godine 895/896. na njegova oca, jer su uslijed preloma nišana
Cvilinskom Polju kod Ustikoline potukao nestali, a od datuma manjka upravo onaj
Mađare. Godine 1399. u Ustikolini se na- dio koji označava stotice godina”, piše Mu-
lazi jedna dubrovačka kolonija u kojoj je jezinović, nastavljajući: “Da bi dokazao da
Micholo Juroenich imenovan posebnim se ovaj natpis odnosi na Turhan Emin-be-
konzulom, a 1413. godine u Ustikolini se ga, Zarzycki kaže, da mu je Muhamed beg
spominje carinarnica. Čengić pripovijedao kako je on oko 1850.
Tog vremena ona je u posjedu kneza Pa- godine na tom nišanu, dok je još bio či-
vla Radinovića. Kasnije (1427) Ustikolina tav, pročita o ‘Turhan Emin’ a godinu 869.

STAV 30/9/2022 57