Page 22 - STAV broj 142

i objavljivao. Na kraju se sve uobličilo u tokom posljednjeg rata. Kongenijalan STAV: A ko je presudno utjecao na Vas,
knjige. Vrlo važne knjige u mom životu. čitalac uvijek će autentični angažman odnosno, od pisca se uvijek traži da
STAV: Tokom Vašeg bogatog književnog prepoznati. izrijekom imenuje svoje uzore, a zatim
rada svrstavali su Vas u krug fantastiča- STAV: Ima li pisac pravo ostati ravnodu- da označi svoje trenutne favorite u knji-
ra. Ima li danas pisac prostor za bijeg u šan na pojave u društvu? ževnosti? Možemo li uopće govoriti o
fantastičnu prozu ili nas je stvarnost po- HOROZOVIĆ: Ovisno o piscu. S moje presudnim utjecajima na nekog pisca?
sve okupirala? tačke gledišta, i ravnodušnost može biti HOROZOVIĆ: Učio sam od svih dobrih
HOROZOVIĆ: Fantastika je oduvijek angažman. U pitanju je, zapravo, posve pisaca u čijim sam se knjigama prepo-
postojala. I oduvijek je dio čovjekova ži- suptilna stvar. Neke pojave u društvu ne znavao. Nisam imao posebne uzore iako
vota. San, naprimjer. Mitovi koji su du- može riješiti roman. Niti bilo koja knjiga izuzetno cijenim određene pisce, njiho-
hovna okrepa raznih naroda u različitim za čiju su gradnju potrebne godine. Pri- va istraživanja. Mogao bih navesti veliki
vremenima iskazuju se u dobroj mjeri i jesni angažman nikad ništa dobro nije broj. Naravno, kroz vrijeme se druženje s
onime što nazivamo fantastikom. Kad donio književnom djelu. S druge strane, tim sličnima mijenja. U početku su to bili
oblikujem neko svoje djelo, to je jedan od kozerija i satira su tu na svom području. simbolisti i njihova fascinacija jezikom i
postupaka kojim se služim, u onoj mjeri, STAV: Kako gledate na tzv. antiratnu knji- njemački romantičari sa svojim čitanjem
naravno, koliko je tom obličju potrebno. ževnost? Koliko smisla ima pisati protiv svijeta. Kasnije sam razgovarao samo
Fantastika je nijansa zbilje. rata u trenutku kad ste izloženi agresiji? s pojedinim svojim izabranim piscima.
STAV: Šta je za vas angažirana književ- HOROZOVIĆ: Moj izbor bio je svjedo- Ponekad, skriveno u mojim pričama ili
nost? Koliko je ona prisutna u pisanju / čenje. To pokazuju knjige Prognani grad i dramama, vidi se nešto nalik na prepisku
piscu, a koliko u tumačenju / čitaocu? Bosanski palimpsest. A također i one koje (uvijek su među njima bili majstori krat-
HOROZOVIĆ: Vjerujem da je svaka su objavljene iza toga. Bilo je to nevjero- ke priče!). Ta korespondencija jedan je od
dobra književnost angažirana. To je u vatno iskustvo. Iskušenje stila. Pokuša- temelja moderne književnosti. Oduvijek
njenom sukusu. Pritom, naravno, ne mi- vao sam tih dana i noći oblikovati jedan je, zapravo, bilo tako samo što nije bilo
slim na dnevnopolitičke igre i podgrija- pogled na svijet koji mi se nametnuo i profesora da to uoče i analiziraju.
vanja neuralgičnih stereotipova koji su kojem nisam mogao ne odgovoriti. Ni- S obzirom na događaje posljednjih godi-
se pokazali u bolnoj i krvavoj jasnosti sam mogao šutjeti. na u mom životu, nisam mogao pažljivije
pratiti ono što se piše i objavljuje. Narav-
Banja Luka je mjesto u kojem sam počeo čitati svijet i to je no, u književnosti postoji vječita mladost.
nešto što se ne može zaboraviti. S tim u vezi je i glavna ulica I ona će donijeti svoje voće bez obzira fa-
tog grada, tekuća – Vrbas. Mnoge slike i prizori, zapisani vorizirali ih mi ili ne.
ili samo zapamćeni, dio su tog prizorišta u kojem se i dalje STAV: Šta je za Vas bosanskohercego-
nešto događa, jer ono čega se sjećamo i danas nam može vačka književnost, a šta bošnjačka knji-
nešto kazati. Naš se život tako istinski preispituje i utoliko je ževnost? Jesu li se pisci podijelili kao što
dublji i bogatiji su se podijelili svi ostali? Kako je bilo za
vrijeme Jugoslavije, a kako danas?
HOROZOVIĆ: I kod jedne i kod dru-
ge u pitanju je samosvijest. Kao urednik
edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga,

22 23/11/2017 STAV