Page 80 - STAV broj 301

SVE ZA MOSTAR

se i Robert Michael. Na polasku prema
Bosni 1908. godine ovaj oficir carske voj-
ske ni slutio nije da će u zabačenim gar-
nizonima dalekih krajeva carstva pronaći
svoju duhovnu domovinu: Mostar. Fasci-
niran egzotikom orijentalnih elemenata
Mostara, Michael grad na Neretvi doživ-
ljava kao grad iz bajki. Šetao je bučnom
čaršijom, sjedio u mirnim vinogradima,
obilazio svete izvore na brdima oko grada,
zabezeknuto i pobožno posmatrao čudesni
luk Starog mosta, pod kojim se zvijezde
skrivaju i ogledaju – kako zapisa pjesnik
u 16. stoljeću. Michael je svoje fascinaci-
je Mostarom, tim gradom u kojem Ori-
jent dolazi do izražaja neposrednije nego
u mnogim gradovima duboko na Istoku,
pretočio na stranice više svojih literarnih
djela. “Ko se pri dužem boravku ovdje
Panorama Mostara s kraja 19. saživi s mjestom, taj se više ni u jednom
stoljeća (Pogled s Bjelušina
na grad prema sjeveru) drugom gradu Istoka neće osjećati kao
stranac. Prisnost s Mostarom postat će
komentatora poezije u Mostaru izdvajaju čarobni ključ koji lahko i sigurno može
se: Hasan Zijai Mostarac, koji je sastavio otvoriti sve tajne Istoka”, pisao je austrij-
komentar od četrdesetak strana na jednu ski oficir na službovanju u Hercegovini.
kasidu Sadija Širazija, mostarski kadija Kriva ćuprija, Njegova knjiga Mostar predstavlja pr-
Kamili, koji je komentirao jednu poemu 1895. godine vorazredni materijal od velikog značaja
hadži Derviša Žagrića Mostarca; zname- za razumijevanje historije Mostara i vala
niti Mostarac Šejh Jujo, koji je komen- evropeizacije koji su zapljusnuli ovaj grad
tirao poznati stihovani rječnik Ibrahima nakon priključenja Bosne Austro-Ugar-
Šahidija, Ali-Fehmi Džabić, koji je ko- skoj. Taj val nije bio toliko veliki ni silo-
mentirao poeziju na arapskom jeziku... vit kao u Sarajevu, pa otud i ne čudi što je
Sama cirkulacija intelektualaca i pje- Michael baš u Mostaru, tom vjekovnom
snika utjecala je i na prepisivačku djelat- središtu bošnjačke i bosanskohercegovač-
nost, pa su i do danas sačuvani brojni ru- ke kulture, pronašao Orijent. Iako sporije
kopisi prepisani u Mostaru. Zanimljivo je nego u Sarajevu, procesi “evropeizacije”
da je Mostar, i nakon što je prošlo vrijeme utjecali su i na kulturnu klimu Mostara.
prepisivanja knjiga, jedno vrijeme ostao U vremenu kad su forme zapadnoevrop-
centrom štamparske djelatnosti u Bosni i ske književnosti počele prodirati u našu
Hercegovini. Jedno od najzaslužnijih ime- kulturu Mostarci su napisali prvi bosan-
na za kulturni život Mostara prve polovi- skohercegovački roman Bez nade. Autor
ne 20. stoljeća svakako je Muhamed Bekir Tešanj i nagovara Musu Ćazima Ćatića da je potpisan kao Osman-Aziz, a riječ je o
Kalajdžić. Kada je čuo da vjerovnici Đure prihvati mjesto urednika Bisera, što ovaj književnom dvojcu koji čine Osman Nuri
Džamonje, mostarskog političara, člana objeručke prihvata. Ćatić Biser preuzima Hadžić i Ivan Milićević.
Bosanskog sabora i urednika Osvita, zbog od osmog broja i on postaje najbolji musli- Ova dva Mostarca predstavljaju je-
dugova prodaju njegovu knjižaru i štam- manski list u to vrijeme. Period Ćatićeva dinstvenu kulturološku pojavu u histo-
pariju, Kalajdžić je bez oklijevanja kupuje boravka u Mostaru u 1913. i 1914. godi- riji bosanskohercegovačke književnosti.
i već 1. decembra 1911. godine dobija odo- ni do početka Prvog svjetskog rata bio je Nema pouzdanog odgovora na pitanje
brenje za rad Prve muslimanske nakladne najintenzivniji u njegovom književnom, zbog čega su se ova dva pisca književno
knjižare i štamparije (Muhamed Bekir Ka- osobito prevodilačkom radu”, piše Šarić. U udružili, ali njihove biografije otkrivaju
lajdžić), a ekspozituru otvara i u Trebinju. okviru svoje Prve muslimanske nakladne da su se zbližili još kao školarci u Saraje-
“Jedna od njegovih najvećih tekovina knjižare i štamparije, gotovo paralelno s vu, potom studenti u Zagrebu, kao mla-
je svakako časopis Biser, koji pokreće na Biserom, Kalajdžić sredinom 1913. godi- dići i sugrađani koji su, pokrenuti istim
inicijativu mladog (rano preminulog) pje- ne pokreće i drugu svoju ediciju “Musli- idejama, pronašli zajedničko tlo za knji-
snika Mirhaba Šukri Karišikovića, koji je mansku biblioteku”, koja je imala gotovo ževnu djelatnost. “Književna produkcija
tada službovao u Mostaru. Ideju podrža- istu koncepciju kao i list. “Muslimanska Osman-Aziza nije, kao što je naglašeno,
va i grupa već afirmisanih muslimanskih biblioteka” izdala je približno 70 djela ni iznimno velika ni iznimno bogata. Ali,
književnika: Abdurezak Hivzi Bjelavac, domaćih autora i prijevoda s orijentalnih gledano s temporalnog aspekta te kratko-
Husein Đogo, Salih Bakamović, Omer A. jezika. Sam Musa Ćazim Ćatić preveo je trajne zajednice, zatim s aspekta vremena
Balić, Muhamed Behlilović i drugi, i već dvanaest knjiga s turskog i arapskog jezika. u kojem je nastala, društveno-psiholoških
1. juna 1912. godine izlazi prvi broj Bi- prilika u kojim je oblikovana, objektivnih
sera, lista za širenje prosvjete među mu- PRVI BOSANSKI ROMAN NAPISAN JE U stvaralačkih potencijala njenih autora i
slimanima. Biser izlazi u svoja tri godi- MOSTARU karakteristika nacionalnih književnosti
šta: 1912/13, 1913/14. i 1918. Početkom Među austrougarskim vojnicima koji iz kojih je ona iznikla i koje su je usmje-
januara 1913. godine Kalajdžić odlazi u su službovali u Bosni i Hercegovini našao rile – predstavlja kapitalno bogatstvo

80 10/12/2020 STAV