Page 75 - STAV broj 301
P. 75

Iz knjige Johanna
          von Asbotha, 1886.


          Naselje je, dakle, moralo imati veći broj   razvitak duhovnog ži-
          muslimanskih stanovnika. Osim toga je   vota, obrazovanja i kul-
          naselje moralo imati džamiju, kao i stalnu   ture u najširem smislu
          čaršiju. Konačno je moralo imati teritori-  ovisi o institucijama i in-
          jalna razgraničenja kako bi privilegirano   telektualnim krugovima
          stanovništvo koje je uživalo beneficije bilo   gdje se određeno umije-
          odvojeno od ostalog stanovništva iz nase-  će može svladati. Takav
          lja, odnosno okoline”, objašnjava autor.  je slučaj i sa književno-
                                            šću i ostalim oblastima
          MOSTARSKI BULBULI                 razvoja kulturnog živo-
            Bošnjačka divanska književnost pisana   ta u osmanskoj Bosni.
          na arapskom, perzijskom i turskom jeziku   Dakle, tamo gdje ima
          najviše duguje Mostarcima. Stara izreka   medresa, tekija i poet-
          kaže da je u osmanskom vaktu Travnik   skih krugova razvija se
          bio administrativni, Sarajevo trgovački, a   i pismenost više razine i
          Mostar kulturni centar Bosne i Hercego-  pjesništvo. Jedno od ta-
          vine. Uvid u knjigu Mostarski bulbuli dr.   kvih mjesta u osmanskoj
          Adnana Kadrića, studiju na više od 300   Bosni bio je i Mostar”,
          stranica u kojoj su obrađene biografije i   objašnjava Kadrić. Naravno, veliku
          donesene pjesme četrdesetak mostarskih   ulogu u infrastrukturi grada igrali
          pjesnika iz tog vremena, neumoljivo svje-  su vakufi, koji su omogućavali in-
          doči istinitost ove izreke, posebno ako se   stitucionalizaciju obrazovnog sistema i
          ima na umu da su u Mostaru postojale i   bili plodno tlo za razvoj nauke i kulture.
          kuće u kojima je perzijski – jezik visoke   Iz Kadrićeve studije da se iščitati da
          poezije – bio kućni jezik. I Kadrić u uvo-  je Mostar izrodio ne samo najviše di-
          du ističe da je potrebno napraviti nuž-  vanskih pjesnika već da je književnost
          nu distinkciju: administrativni centar u   pisana u Mostaru sačuvala i zasebne po-
          osmanskom periodu nije isto što i kulturni   etičke odrednice, nezaobilazne reference
          centar. “Tačno je da se u administrativnim   na lokalni ambijent, što je izdvaja kao
          centrima mogu osigurati bolji materijalni   posebnost u našoj tradiciji. Kao dvije   Jusovina, Renner,
          preduvjeti za razvoj duhovnog života, ali   osnovne odlike mostarskog pjesništva   1895. godine


                                                                                                   STAV 10/12/2020 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80