Page 79 - STAV broj 301

VRATA BOSNE KA MORU

Napola orijentalan, napola italijanski, a ipak u potpunosti herce- Huma skoro sudara, tek tu dospijevamo kroz jednu usku, dugu i
govački, pitoreskan i monumentalan. “Napad i odbrana” – uzvi- jedinu cestu u Mostar. Zašto? Zato što su Hercegovci oduvijek
kuje svaki kamen. Nijedan grad svijeta ne oglašava tako glasno bili vojnici, čak i onda kad još nisu bili ni Hercegovci i bogzna
kao ovaj, da sebe, svoje porijeklo, svoje postojanje duguje bor- koji narodi su u prethistorijsko vrijeme naseljavali ovo tlo i po-
bi, ratu, odbrani i silnom prkosu. Ratoborna i pjenušava voda ložili prvi kamen za prvu ljudsku nastambu. Bili su vojnici, veliki
Neretve mnogo dugih milja teče u svom dubokom stjenovitom taktičari i stratezi koji nisu naselili ravnicu, već su zaposjeli kla-
koritu, žuboreći i hučeći, prvo prema sjeveru, zatim prema zapa- nac, baš onako kao osnivači i stanovnici malog Vranduka u do-
du, najzad prema jugu u ogromnom luku kroz stjenovitu pustinju lini Bosne, samo što je ovdje zauzeta jedna puno važnija tačka.
Hercegovine. Svugdje se stišće i zbija kroz gromade stijena koje Kroz ovaj klanac mora proći svako ko s mora želi ući u zemlju,
njene jarosne bujice po njoj bljuju. Tek malo prije Mostara otvara osim ako ne želi lutati neprohodnim stazama na stijenama, a ni
se na lijevoj strani rijeke jedna duža i barem relativno šira ravni- trgovac, natovaren robom, ni osvajač s oružjem u ruci, ne može
ca. Pepeljastosivi ogranci grube pustoši Porima i Veleži povla- sebi prokrčiti nijedan drugi put. Ovaj prolaz kroz stijene između
če se s rijeke, skoro kao da žele učtivo taj položaj ustupiti glav- Podveležja i Huma, kroz koji se šumeći probija Neretva, jedina
nom gradu zemlje. Samo i ovdje na drugoj obali padaju strmo su vrata zemlje s mora, i zbog toga je ovdje nastao glavni grad
padine od krečnjaka i škriljca. Bujna, južna vegetacija, cvatuća na ovom komadu zemlje radi napada i odbrane. Tako da se on
polja duhana prekrivaju usku ravnicu, ali zalud pogledom traži- nikako ni ne može nesmetano širiti. Jedan dugi dio puta tako-
mo grad, ukazuje nam se samo nekoliko kula s baruthanama, a reći jedini je put između Podveležja i Neretve. Jedan niz kuća je
otkako su naši vojnici tamo, nekoliko tabora s barakama. Zašto srastao sa stijenama koje se izdižu uspravno iz vode, drugi niz
grad nije sagrađen ovdje? Zašto su njegovi osnivači prezreli ovo svojom poleđinom se već naslanja na brdo.
područje koje se, široko i pogodno, nudilo samo od sebe? Tek
tamo gdje se ravnica ponovo zatvara, gdje se Podvelež ponovo Johann von Asboth, Bosna i Hercegovina – putopisne slike i stu-
sasvim uz Neretvu stišće a s piramidolikim brdom s one strane dije, 1886.

i vratio se, sasvim iznuren, 1917. godine u i vrlo brzo, uvrstio se među najplodnije Narod, stupa i u neposrednu političku
Mostar, gdje je za kratko vrijeme i umro. pisce svog doba. borbu. U vrijeme aneksione krize bježi u
Ćorović je počeo dječijim, rodoljubivim i Drugo izuzetno važno ime tog vre- Italiju. Kraj Prvog svjetskog rata, u kojem
ljubavnim pjesmama, ali se ubrzo sasvim mena koje je usko vezano za kulturni ži- je zatvaran kao talac, dočekuje potpuno
odao prozi. Dramski je rad Ćorović počeo vot Mostara jeste Jovan Dučić (Trebinje, oronula zdravlja i u priličnoj materijal-
vrlo rano, već u šesnaestoj godini, “šalom” 1871 – Indiana, SAD, 1943). Gimnaziju noj oskudici. Književni rad, međutim,
u jednom činu Ljubomora. Poslije je dao i je učio u Mostaru i Sarajevu, a učiteljsku nastavlja do smrti. Sudeći prema broju
drame u tri (Ajiša, Zulumćar) i četiri čina školu u Somboru. Bio je učitelj u Mostaru, objavljenih knjiga u posljednjih četrdeset
(Kao vihor). Sve Ćorovićeve drame igrane u Srpskoj osnovnoj školi i još nekoliko godina, Aleksu Šantića možemo svrstati
su i u vrijeme postanka bile dosta popu- mjesta u Bosni i Hercegovini. Zajedno sa u red najpopularnijih pjesnika ne samo
larne, naročito Zulumćar, s motivima iz Šantićem vodio je uredništvo Zore, da bi bosanskog već i južnoslavenskog prosto-
mostarskog muslimanskog života. Ćo- krajem 1898, kad se iz uredništva povu- ra. U pitanju je pjesnik obimnog (više od
rović je skoro istovremeno otpočeo pisa- kao Šantić, Dučić sve do kraja 1899. go- sedam stotina pjesama) i izuzetno značaj-
ti pripovijetke i romane i, radeći mnogo dine bio urednik ovog lista. Tada odlazi nog opusa kako na nacionalno-političkom
na školovanje prvo u Švicarsku (Ženeva), i kulturalnom recepcijskom nivou, tako i
a zatim u Francusku, gdje je 1906. godine na nivou ocjena njegovog književno-um-
Karađoz-begova završio Pravni fakultet u Parizu. Prešavši jetničkog kvaliteta. Njegova Emina zasi-
džamija, H. Renner, u Srbiju, postaje diplomata od karijere. gurno je jedna od najpopularnijih pjesa-
1895. godine
Dučić i danas slovi za jednog od najzna- ma u Bosni i Hercegovini.
čajnijih pjesnika južnoslavenske lirike s
početka 20. stoljeća. OD PREPISIVANJA KNJIGA DO
Pjesnik koji je okupio Ćorovića i Du- ŠTAMPARIJE BEKIRA KALAJDŽIĆA
čića kako bi pokrenuo Zoru, a koji se i da- Opširan Katalog rukopisa Gazi
nas smatra jednim od simbola grada na Husrev-begove biblioteke svjedoči da je
Neretvi jeste Aleksa Šantić (Mostar, 1868 Mostar u periodu osmanske vlasti bio i
– Mostar, 1924). Osnovnu školu završio je središte u kojem su prepisivani rukopi-
u Mostaru, nakon koje odlazi u Trst kod si. Kao što je to slučaj i s drugim kultur-
ujaka, a zatim u Ljubljanu. Godine 1883. nim centrima, i u Mostar su dolazili kako
godine vraća se u Mostar, u kojem, osim trgovci s raznih strana, tako i učenjaci i
nekoliko kratkotrajnih odsustvovanja i pjesnici. Neki od njih bili su na službi u
izleta, ostaje do kraja života. Radio je u Mostaru, najčešće kao kadije ili mufti-
trgovačkoj radnji svog oca, ali ga život- je, drugi nekim drugim povodom. Tako
ne okolnosti i intimne težnje brzo zatim su, osim Mostaraca, na službi u Mostaru
usmjeruju i na bitna područja njegova kao kadije bili pjesnici kao što su: Ka-
javnog djelovanja, pa je Šantić pokretač mili, zatim Muhamed Nerkisi iz Saraje-
i učesnik brojnih kulturnih akcija, kao va, Mehmed Efendizâde Ikbal iz Halepa
pjesnik, horovođa, kompozitor, recita- i brojni drugi. U Mostaru su, kako piše
tor i glumac. Kasnije, s grupom oko lista Kadrić, nastajali i komentari poezije. Od

STAV 10/12/2020 79