Page 77 - STAV broj 301

ženski mekteb u hadži Memijinoj mahali
(radio polovinom 19. stoljeća), mekteb u Kad mi danas neko pomene tu čarobnu
Buk’e medresi (radio do 1910), mekteb u reč Mostar, koji sam u mladosti zanavek
Koski Mehmed-pašinoj medresi (radio do napustio, moje osećanje postaje neizme-
1894), mekteb hadži Mahmuda ef. Ćišića nično i bol i radost, gorčina i ushićenje,
(polovina 19. stoljeća). Osim navedenih snaga i očajanje. Taj mali grad mog de-
mekteba, u Mostaru je sve do 1915. radilo tinjstva i dečaštva i danas zasvetli, kao
više ženskih mekteba po privatnim kuća- fatamorgana koju sam jednog dana video
ma. Prema navodima fra Petra Bakule, u sedeći kraj neke ruševine hrišćanskog ili
Mostaru su 1867. godine bila 23 mekteba. nehrišćanskog utvrđenja, na libijskoj pu-
Koliko se zna, u Mostaru su postojale stinji egipatskoj. I za ovim gradom mla-
ove medrese: Karađoz-begova (prije 1570), dosti koji je danas samo u priviđenju, ja
Derviš-paše Bajezidagića (poslije 1601), ne bih više smeo dalje poći, jer ga ne
Roznamedži Ibrahim-efendije (prije 1612), bih više nigde našao, a sebe bih izgubio.
Koski Mehmed-pašina (prije 1612), Ćej- Ono što danas leži na dve obale Neretve,
van-begova (poslije 1558), Hadži Balina pod imenom Mostar, to je nešto drugo,
(spominje se 1612) i Buk’a medresa (nije što sa ovim priviđenjem nema ničeg za-
poznata godina nastanka). Osim Buk’e, jedničkog, i nešto zanavek izgubljeno.
sve su se nalazile u blizini istoimenih Svako ima po jedan grad svojih dvade-
džamija. Pored navedenih, postojale su setih godina, koji je lepši, i melodičniji, i
i ove medrese: Hadži-Velijina medresa sunčaniji, nego svi drugi gradovi na ze-
(prije 1648), Medresa Davud-seade Meh- mlji. Grad mladosti, i to baš grad u ta-
med-age (prije 1654) i Hanikah medresa kvoj jednoj gluvoj pokrajini, izgleda da je
Šejha Ismail-efendije Opijača (prije 1668), više istina srca i mašte, nego zemaljska
koje su, bez sumnje, imale svoje priručne istina i opšta stvarnost. Ako to nije grad
rebab, kus (ratni bubanj), daire i brojni biblioteke. Zatim, tu su ruždije. gde smo se rodili, i prvi put videli rađa-
drugi instrumenti. Vojni orkestri bili su Ruždije su bile prve muslimanske nje sunca, to je ipak mesto rađanja svih
sastavni dio brojnih utvrda, ili gradske srednje škole kod nas s proširenom op- naših početaka, svih iluzija, prvog po-
administracije”, ističe Kadrić. ćom nastavom. Prvu ruždiju osnovao je nosa pred životom, prvog prkosa među
1864. godine u Sarajevu bosanski vali- ljudima, prvog sna među ženama, prvog
PROSVJETNI ŽIVOT GRADA ja Topal Šerif Osman-paša. Poslije toga razočarenja idejama i principima. Čovek
Uvid u nastanak i razvoj prosvjetnih otvaraju se ove škole i po drugim većim kojeg zapitate otkuda je, treba da odgo-
ustanova u Mostaru ponajbolje oslikava mjestima u Bosni i Hercegovini. Ruždi- vori najpre imenom grada svoje mladosti,
razloge zašto su kulturni pregaoci Mo- ja je u Mostaru otvorena 1866. godine, a a tek zatim imenom mesta svog rođenja.
stara sve do početka 19. stoljeća u pravilu radila je s prekidima sve do 1925. Sve je drugo taština osim mladosti. Ne
bili muslimani. Kako piše Salko Šarić u Pretpostavlja se da je u osmanskom pamti se detinjstvo ni po čemu ozbilj-
knjizi Pregled stvaralaštva u Mostaru, sve periodu, još krajem 18. stoljeća, u Mo- nom, a starost se opet pamti samo po
do konca 18. stoljeća u Mostaru su dje- staru radila i pravoslavna škola. Nepo- bedi. Međutim, mladost jedina ostaje u
lovale samo dvije vrste prosvjetnih usta- sredno uz staru crkvu na Suhodolini na- nama kao praznični dan bez prestanka.
nova: mektebi i medrese. Mektebi su bili lazila se 1850. godine jedna pravoslavna
početne vjerske škole u kojima se stjecalo škola poznata kao “Mostarska stara ško- Jovan Dučić, Mostar, iz zbirke eseja Sta-
temeljno vjersko znanje, dok su medre- la”. Godine 1908. ova škola spojena je s za pored puta
se odgovarale današnjim srednjim ško- narodnom osnovnom školom Mala srp-
lama i davale svojim apsolventima sred- ska realka. Ova škola, koju su u Mostaru
nju, pa i višu vjersku naobrazbu. Prvi zvali “Srpska građanska škola”, nastala
spomen mekteba u Mostaru nalazimo u je otvaranjem petog razreda pri Srpskoj
Ćejvan-ćehajinoj zakladnici iz 1554. go- osnovnoj školi. Radila je od 1860. do fe-
dine. Ovo svakako nije bio prvi mekteb. bruara 1870. godine, kada je zatvorena.
Ne zna se tačno koliko je tih ustanova Srpsku žensku školu sagradila je
sagrađeno do 1878, ali ih je svakako bilo ruska carica Marija Feodorovna, a
više. Na temelju sačuvanih zakladnica i za njeno izdržavanje slala je sve do
drugih dokumenata, može se utvrditi da 1878. po 400 rublja (120 dukata) go-
su u Mostaru do 1878. godine bili osno- dišnje. Bila je locirana na Suhodo-
vani ovi mektebi: Ćejvan-ćehajin mekteb lini. Kada je 1910. sagrađena nova
(prije 1554), Karađoz-begov mekteb (pri- školska zgrada na Carini, ova je ško-
je 1569), Nasuh-age Vučjakovića mekteb la zatvorena. Duhovna pravoslavna
(prije 1564), mekteb Hadži-Balija, sina škola (Duhovno zavedenije) u Mosta-
Mehmedova (prije 1612), Derviš-paše ru otvorena je 1866. godine i radila je
Bajezidagića mekteb (prije 1601), mek- samo jednu godinu jer je 1867. premje-
teb hadži Ahmetage Lakišića (prije 1669), štena u Žitomislić.
mekteb hadži-Ahmeta Pitića, sina Hasa- U drugoj polovini 19. stoljeća otvo-
nova (prije 1718), mekteb hadži Muha- rene su u Mostaru dvije katoličke škole,
medage Spahića (početkom 19. stoljeća), i to za dječake i djevojčice. Školu za dje-
mekteb uz hadži Memijinu džamiju u čake osnovali su franjevci 1853. godine. U mahali ispod Starog
Cernici (radio polovinom 19. stoljeća), Nalazila se uz biskupsku rezidenciju u mosta, 1895. godine

STAV 10/12/2020 77