Page 78 - STAV broj 301

SVE ZA MOSTAR

Čardak na desnoj strani Muslimanka veze u
Starog mosta, Rener avliji (Iz knjige Roberta
Michaela, 1909. godine)

Vukodolu, a od 1870. kod nove crkve u tanzimata. kada su Mostar počeli nase- lošim rodoljubivim pjesmama, a potom je
Podhumu. Škola je 1882. godine spojena s ljavati pravoslavci i kad se u ovom gradu po ugledu na Vuka S. Karadžića skupljao
državnom osnovnom školom u Mostaru. povećao broj katoličkih kuća, kulturna i objavljivao narodne umotvorine. Obja-
Godine 1872. u Mostar su došle milosrd- djela počinju stvarati i nemuslimani. Je- vio je u Srpsko-dalmatinskom magazinu
ne sestre i iste godine otvaraju u Zahumu dan od njih jeste i Joanikije Pamučina i nekoliko članaka kulturno-historijskog
rimokatoličku djevojačku školu, koja je (Trebinje, 1810 – Mostar, 1870). Pamu- značaja, pod naslovima: ‘Životopis Se-
djelovala sve do potkraj 19. stoljeća. čina se školovao u hercegovačkim mana- rafima Šolaje’, ‘Početak dolaska grčkih
Za osmanske vladavine u Mostaru je stirima Zavali i Dužima, gdje je, pored vladika u Hercegovinu’, ‘Eparhija herce-
osnovano više kitabhana (biblioteka) koje ostalog, samouko savladao grčki i ruski govačka’, ‘Srblji mitropoliti hercegovač-
su u svoje vrijeme imale značajnu ulogu jezik i za svoje vrijeme stekao izvjesnu ki’”, navodi Salko Šarić u knjizi Pregled
u širenju nauke. književnu naobrazbu. Baveći se narod- stvaralaštva u Mostaru.
nim umotvorinama, on održava veze s Tek kasnije, na samom kraju 19. i po-
MULTIKONFESIONALNI MOSTAR Vukom, ali i s redakcijom Srpsko-dal- četkom 20. stoljeća, Mostar će iznjedriti
Budući da su muslimani tokom matinskog magazina. Najveći dio svo- izvanredne autore koji po svojoj konfesi-
osmanske vlasti činili apsolutnu veći- jih radova objavio je u ovim novinama, onalnoj pripadnosti nisu bili muslimani.
nu u samom gradu Mostaru, kako isti- u kojima se javio s nekoliko svojih ori- Jedna od njih jeste Svetozar Ćorović (Mo-
če Hannes Grandits u knjizi Multikon- ginalnih priča i velikim brojem narod- star, 1875 – Mostar, 1919). Poslije osnov-
fesionalna Hercegovina, a da je kulturna nih pripovijedaka, poslovica, zagonetki ne škole završio je mostarsku Trgovačku
djelatnost bila usko vezana s urbanim i etnografskom građom. “Prvi književ- akademiju. Književni rad počeo je rano,
načinom života, otud je i ogromna ve- ni radovi J. Pamučine bile su rodoljubi- u četrnaestoj godini, saradnjom u Golu-
ćina pjesnika i pisaca potekla upravo ve pjesme, koje je objavio u navedenom bu (Sombor), Zmajevu Nevenu i Spomenku
s muslimanskog, odnosno bošnjačkog Magazinu (1846–1850), a napisane su u (Pančevo). Tek mu je 19 godina kad iz-
izvora. Međutim, u posljednjem stolje- duhu narodnih umotvorina. Ove pjesme daje prvu knjigu, zbirku pjesama Poletar-
ću osmanske vlasti, posebno u vremenu nemaju literarnu vrijednost. Počeo je sa ke (1894), i uređuje kalendar Neretljanin
(1894–1895). Zajedno s Aleksom Šantićem
HERCEGOVAČKA VENECIJA i Jovanom Dučićem pokreće književni
list Zoru 1896, a 1907. godine ulazi u re-
dakciju političkog lista Narod. Tu razvija
Mostar leži na granici islamskog Istoka. Prodor islama stoljećima je, ovdje na obalama (Ne- obiman publicistički rad usmjeren pro-
retve), bio toliko snažan da u samom izgledu grada Orijent dolazi do izražaja neposrednije tiv okupatorskog austrijskog režima. Sa-
i jače nego u mnogim drugim gradovima duboko u evropskoj Turskoj, ili još dalje u Aziji. tire Iz zemlje Hirišime potpisivao je, zbog
Ko se pri dužem boravku ovdje saživi s mjestom, taj se više ni u jednom drugom gradu cenzure, sa S. Nikolajev. Godine 1910.
Istoka neće osjećati kao stranac. Prisnost s Mostarom postat će čarobni ključ koji lahko i izabran je za narodnog poslanika u Bo-
sigurno može otvoriti sve tajne Istoka. Ali nije jedino islam dao gradu njegov osobeni pečat. sanski sabor, u kojem je imao opozicioni
Mostar ima i ono lijepo i rijetko preimućstvo postojanja u okolici koja je s njim u potpunoj stav i naročito kritizirao vladinu školsku
harmoniji. A okolica je pust sivi krš. Mostar bi se mogao uporediti s Venecijom. Veneci- politiku. Za Prvog svjetskog rata Ćorović
ja je nastala kao grad prostranih mora, a Mostar je grad hercegovačkog kamenog mora. je zatvoren i određen da kao talac prati
vojničke transporte, potom interniran u
Robert Michael, Mostar, 1909. Bihać i Boldogasszonu, a odatle uvršten u
vojsku. Po zatvorima je dobio tuberkulozu

78 10/12/2020 STAV